Vrhunska tehnologija nam štedi vrijeme, ali i atrofira mozak - Monitor.hr
22.06.2021. (13:30)

Vrli novi svijet

Vrhunska tehnologija nam štedi vrijeme, ali i atrofira mozak

Tehnologija nas je kroz povijest neprestano oslobađala fizičkog, rutinskog rada (i to nastavlja i dalje), a odnedavno nam štedi i velik dio intelektualnog. No to donosi i neke moguće nevolje, smatraju iz Bug.hr. Pojednostavljivanje života i ugodnije življenje koje donosi tehnologija sa sobom nosi i neke negativne trendove. Srž tehnologije je da nas liši truda i razmišljanja, što za posljedicu ima atrofiranje sposobnosti razmišljanja. Iako sve mlađe generacije pokazuju iznimne sposobnosti glede informiranja, povezivanja i organizacije, u novom “TL;DR” dobu nitko ne miče oči s mobitela, a tekstove s više od 140 znakova im je sve kompliciranije apsorbirati.


Slične vijesti

01.09. (11:00)

Algoritam koji generira lovu

Sve je sirovina: Kako je tehnologija stvorila novu vrstu kapitalizma

Nova vrsta kapitalizma temelji se na načelu da su sve stvari i pojave oko nas – uključivo i sve što rade ljudi, počevši od svakodnevnog ponašanja do znanja i iskustava koje čovjek ima i koja skupi tijekom života – samo sirovina koja se primjenom raznih tehnologija može preoblikovati u neku komercijalnu svrhu. Kapitalist 21. stoljeća više nije samo vlasnik sredstava za proizvodnju (što je bio u 18., 19. i 20. stoljeću), on je i vlasnik sredstava (tehnologija) za preciznu instrumentalizaciju ljudskog rada i ponašanja te uskoro, i svakog drugog aspekta ljudske egzistencije. Pionir tog novog kapitalizma je, kako u konceptualnom tako i u praktičnom smislu – Google. Toj tvrtki brzo su se u tome pridružili i ostali današnji tehno giganti.

Vjetar u leđa u prvih dvadesetak godina našeg stoljeća dala im je neoliberalna politika, ne trudeći se previše oko regulacije svega što te tvrtke rade na internetu i s tehnologijama s kojima svoj utjecaj šire i dalje, u stvarnom prostoru, očarana njihovim poslovnim uspjesima i tisućama milijardi američkih dolara prihoda. Problem u svemu tome je što suvremeni kapitalisti puno više ulažu u strojeve nego u ljude. Netokracija

07.04. (20:00)

Dok mi stagniramo, znanost ide naprijed

Tjedni pregled znanstvenih novosti: Robot koji zna kada se nasmiješiti, produljen vijek plazmene baklje, energija iz svjetlosti i suza…

Silikonski obloženo robotsko lice uspostavlja kontakt očima i koristi dva modela umjetne inteligencije za repliciranje nečijeg osmijeha i predviđanje tuđeg izraza lica, kineski znanstvenici uspješno su produžili životni vijek plazmene baklje s nekoliko stotina sati na nekoliko godina, razvijen sustav koji suze pretvara u dovoljno električne energije za rad pametnih kontaktnih leća i drugih očnih uređaja, zatim tu je “inteligentna tekućina”, odnosno programabilni tekući metal s podesivom elastičnošću, optičkim svojstvima, viskoznošću pa čak i sposobnošću prijelaza između newtonske i nenewtonske tekućine…. Pregled novosti iz znanosti i tehnologije na tjednoj bazi donosi Bug.

23.03. (13:00)

Zavaravanje protivnika

Zavodljiva igra s Umjetnom inteligencijom: Sukob autora i AI-a

Umjetna inteligencija (AI) postala je centralna tema brojnih rasprava, ali i sukoba. Dok je neki prihvaćaju kao revolucionarnu tehnologiju, drugi se bore protiv njezine sveprisutnosti. Generativna AI tehnologija, koja omogućava generiranje tekstualnog ili audiovizualnog sadržaja na temelju opisa korisnika, postala je popularna. No, njezina popularnost izazvala je zabrinutost među autorima diljem svijeta. Često se njihova djela koriste u bazama podataka AI-a bez njihovog dopuštenja, rezultirajući stvaranjem sadržaja koji je sličan originalnim djelima. Data poisoning, tehnika koja podrazumijeva unošenje zlonamjernih podataka u baze podataka AI-a, postao je ključan alat u borbi protiv njega. Kroz niz nevidljivih tehničkih radnji, ova tehnika sprječava AI modele da ispravno obrade informacije, što dovodi do generiranja nepouzdanih rezultata. Unatoč trenutnoj mogućnosti manipulacije AI-a, pitanje je koliko dugo će to ostati moguće. S razvojem tehnologije, AI postaje sve sofisticiraniji, što bi moglo otežati njegovo zavaravanje u budućnosti. (Media Marketing)

09.03. (15:00)

Mlijeko zlata vrijedno

Švicarci elektronički otpad pretvaraju u zlato uz pomoć sirutke

Ukratko, metalne dijelove 20 starih matičnih ploča otopili su u kiseloj kupelji kako bi ionizirali metale. A kad su u otopinu uronili spužvu napravljenu od denaturiranih proteina ​​sirutke, ioni zlata zalijepili su se za proteinska vlakna. Zagrijavanjem spužve ioni zlata pretvoreni su u pahuljice koje su znanstvenici potom rastalili u zlato. Tako su od 20 matičnih ploča dobili zrno od 0,45 grama koje se sastojalo od 91 posto zlata, što odgovara 22 karata, a ostatak je bio bakar. Ovaj proces je, kažu, komercijalno isplativ jer su troškovi materijala i energije 50 puta niži od vrijednosti dobivenog zlata. Istraživači princip žele ponoviti s otpadom od proizvodnje mikročipova i procesa pozlaćivanja te vidjeti mogu li se proteinske fibrilne spužve izraditi i od drugih nusproizvoda bogatih proteinima ili otpadaka iz prehrambene industrije. Bug donosi znanstveni pregled tjedna.

08.03. (17:00)

SF Velika Gorica

Robopas šeće Velikom Goricom

Ovaj ‘pas‘ trenutno je na daljinskom upravljanju, ali poanta je da radi sam, da je autonoman, da ima zadatak koji obnaša i po završetku istog vrati se napuniti – objasnio je Milan Rajčević iz goričke tvrtke Notum Robotics gdje smatraju da robopas može imati i značajniju ulogu u društvu. Naime, ideja da se programira robopsu za spašavanje, gdje se on, umjesto ljudi šalje na teško dostupna mjesta nesreća, kao na primjer požara – samo je jedna od mogućnosti koje ovaj zanimljiv ljubimac može ostvariti. (Jutarnji list)

17.02. (15:00)

Što sve još neće izmislit...

Novosti iz znanosti i tehnologije: Govedina uzgojena u riži, ultrazvučna medicinska naljepnica, vibrirajuća rukavica protiv mišićnih grčeva…

Prilikom izrade ovog hibrida, korejski su istraživači prvo rižu obložili ribljom želatinom, sigurnim i jestivim sastojkom koji pomaže stanicama da bolje prianjaju na rižu. Matične stanice kravljeg mišića i masnoće potom su usađene u rižu i ostavljene da se uzgajaju u Petrijevoj zdjelici 9 do 11 dana. Tako je nastala stanično uzgojena goveđa riža sa sastojcima koji udovoljavaju zahtjevima sigurnosti hrane i imaju nizak rizik od izazivanja alergija na hranu. Pregled znanstvenih novosti u ovom tjednu donosi Bug.

14.02. (20:00)

Nije neuspjeh, već samo nesretni pokušaj

Najveći tehnološki kiksevi u 2023: Titan, Cruise i Upside Foods

MIT Technology Review objavio je svoju godišnju listu najgorih tehnologija u prošloj godini, a jedna tehnološka katastrofa se posebno ističe. Radi se naravno o podmornici Titan koja je implodirala u pokušaju do dođe od potopljenog Titanica. Iako su svi upozoravali Stocktona Rusha, tvorca podmornice, da njegova podmornica nije sigurna, on je ignorirao upozorenja i zanemario inženjering u korist svojih ludih želja s čime je odveo četvero ljudi u smrt. Na drugom je mjestu tvrtka koja je najavila proizvodnju sintetičkog mesa, da na kraju nije proizvela to što je najavljivala. Uz to, porcija njihovog proizvoda preskupa je u odnosu na postojeću ponudu. Treća je tvrtka Cruise koja je izbacila prve robotaksije, i to u San Franciscu, no koji su ubrzo povučeni s ceste zbog prevelikog broja prometnih nesreća. Spomenimo još i “kredite za hlađenje” – Solarni geoinženjering je ideja da se planet ohladi ispuštanjem reflektirajućih materijala u atmosferu. No, to je težak koncept, jer neće zaustaviti efekt staklenika – samo će ga maskirati. Lider

13.02. (09:00)

Sigurnija, ali i skuplja vožnja

Nadolazeći trendovi u automobilskoj industriji mogli bi rezultirati značajnim povećanjem cijena vozila

Stručnjaci upozoravaju da će implementacija novih tehnoloških zahtjeva, poput pomoći pri kretanju unatrag, kamera, senzora i drugih sigurnosnih sustava, dovesti do rasta troškova proizvodnje i, posljedično, većih cijena za potrošače. Stručnjaci ističu pozitivne i negativne strane novih tehnoloških zahtjeva. Smatraju da su automobili sve ranjiviji na hakere jer se sve više razvijaju u pravcu računalnih sustava, ali napominju da su nove tehnologije važne za povećanje sigurnosti. S druge strane, stručnjaci naglašavaju kako nove tehnologije utječu na ulogu vozača. Naime, moderni automobili sve više preuzimaju kontrolu nad vožnjom, što može smanjiti sposobnost vozača da reagira u kriznim situacijama. (Poslovni dnevnik)

12.02. (18:00)

Postajemo kiborzi

Protetička ruka amputiranima vraća osjet ljudskog dodira

Istraživači švicarske École Polytechnique Fédérale de Lausanne (EPFL) razvili su MiniTouch, protezu koja osobama s amputiranim udovima omogućuje da osjete temperaturu i reagiraju na nju. Uređaj isporučuje toplinske informacije s vrha prsta proteze do zaostalog uda osobe s amputacijom i pritom koristi gotovu elektroniku, može se integrirati u komercijalno dostupne protetske udove i pritom ne zahtijeva nikakve operativne zahvate. Bug donosi novosti iz svijeta tehnologije u ovom tjednu.

05.02. (18:00)

Developers, developers, developers, developers

Kinezi imaju plan da do 2027. postanu globalni tehnološki lider

Kao dio šireg tehnološkog pomaka, zacrtanog u opsežnom dokumentu predstavljenom prošli ponedjeljak, zemlja želi ubrzati razvoj grafičkih procesora i kvantnog računalstva, sve kako bi do 2027. postala globalni lider u tim segmentima. Prošle godine kineska vlada je uložila velik novac u istraživački laboratorij u Tianjinu u kojem više od 60 znanstvenika razvija BCI sučelje SpiralE, neinvazivni uređaj koji se povezuje s unutarnjim uhom i omogućuje izravnu vezu s mozgom. U popisu ciljeva koje spominje kinesko ministarstvo navode se i inteligentna, bio, nano i laserska proizvodnja, razvoj industrijskog Interneta i industrijskog metaverzuma. Među ciljevima navedena je i široka primjena mobilne komunikacije sljedeće generacije i satelitskog Interneta te ubrzani razvoj kvantnih, fotonskih i drugih računalnih tehnologija… Bug