Vozila napune domaćim proizvodima i šalju našim ljudima u Irsku i Njemačku

I tamo ko doma

Vozila napune domaćim proizvodima i šalju našim ljudima u Irsku i Njemačku

Kilogram slavonskog kulena 33 eura, kobasice 16, svinjske masti 4, čvaraka, ličkog kozjeg sira i litra hladno prešanog bučinog ulja 20 eura, domaći med za 14 eura po kilogramu, a mljevenih oraha 15. Cijene su to domaćih proizvoda koji se pakiraju i prodaju našim ljudima u Irsku putem Facebook grupe “Hrvatski domaći proizvodi u Irskoj“. Osim nje za one u Europi poput Njemačke i Austrije, ali i kupce iz Lijepe naše tu je grupa “Hrvatski domaći proizvodi“. Još su tu i dvije novoosnovane za zemlje Skandinavije. Kako iseljenicima ne bi nedostajala domaća hrana, a našim proizvođačima prihod, Braniteljska udruga “Donji grad” u Osijeku osnovala je spomenute grupe. Putem njih nalaze kupce, ali i proizvođače. Agroklub

dijaspora hrana izvoz

Vratite se, možda sklopimo neki biznis

Starešina: Povratak iseljenika nije pitanje postojanja ministarstva već postojanja političke volje

Prva hrvatska vlada nakon višestranačkih izbora 1990. godine imala je i Ministarstvo iseljeništva. Ono je trebalo iseljenim Hrvatima omogućiti povratak u Hrvatsku i pomoći im u integraciji. Zadatak naoko lak, jer hrvatska dijaspora u prekooceanskim zemljama i u državama zapadne Europe je, prema procjenama, bila brojčano bliska broju Hrvata u Hrvatskoj, a socijalno vrlo šarolika. No projekt povratka iseljeništva ostao je do danas – neizvršen zadatak. Može li Ministarstvo demografije i useljeništva, koje je osnovano na inicijativu DP-a kao manjega Vladina partnera, to promijeniti?

Pa čak i u vrijeme stvaranja i obrane države, kada su veze između Hrvatske i iseljeništva bile na vrhuncu, znale su kako od dijaspore uzeti novac, iskoristiti njezin utjecaj i obeshrabriti povratak. Nakon 2000. to se pretvorilo u otvoreno neprijateljstvo, koje je potom prerastalo u hinjeno prijateljstvo. No vrata nikad nisu bila istinski otvorena. Osobito se pazilo da ‘uljez‘ iz dijaspore ne preuzme dio političke moći. No, zato se danas potomci iseljenika pomalo vraćaju kroz menadžment stranih kompanija. Višnja Starešina za Lider.

dijaspora kolumne Ministarstvo demografije Višnja Starešina

Odjednom su svi nostalgični

Potomci Hrvata iz Južne Amerike mogli bi se u velikom broju vratiti u Hrvatsku

Na prvu izgleda nerealno, ali pogoršana gospodarska situacija u Južnoj Americi, posebice Argentini, mogla bi potomke Hrvata koji su se prije nekoliko generacija iselili na taj kontinent potaknuti na povratak u Hrvatsku. Rezultati Dekrina istraživanja sugeriraju da volja postoji: 35 posto ispitanih želi se preseliti u ‘staru domovinu‘. Riječ je o projektu čija je misija vratiti Hrvate i njihove potomke natrag u domovinu, ali i postati središnja platforma za pružanje informacija o životu i radu u Hrvatskoj. Dekra je zbog toga početkom kolovoza 2023. godine postavila anketu potomcima Hrvata zainteresiranima za rad i život u Hrvatskoj ne bi li bolje razumjela potrebe potencijalnih povratnika. U Južnoj Americi ‘krije‘ se čak 550 tisuća potomaka Hrvata. No, s obzirom da većina njih nema hrvatsko državljanstvo, upitan je motiv dobivanja istog, budući da će time lakše dobiti vizu za SAD. Lider

Dekra dijaspora

Reci popu pop, a bobu bob

Sanja Modrić: Hrvati iz BiH ne trebaju glasati na izborima u Hrvatskoj jer nisu dijaspora

Pojam dijaspore svuda i u svim zemljama uključuje građane koji su se iz bilo kojeg razloga odselili iz države u kojoj su rođeni i tamo više ne žive. Hrvati iz BiH autohtono su stanovništvo susjedne zemlje. U toj su se zemlji rodili i oni i njihovi preci, a nitko od njih u Hrvatskoj nikad nije ni živio i zato bi trebalo ukinuti glasanje Hrvata iz BiH na izborima u Hrvatskoj. Sanja Modrić…

dijaspora kolumne Sanja Modrić

Dijele se stipendije ‘pripadnicima hrvatskog naroda’ – iz BiH, povratnicima i Hrvatima po Europi

dijaspora stipendija

Nova hrvatska dijaspora: 12 profila – od slastičara do tattoo majstora

dijaspora gastarbajteri Njemačka

Pit... I to je Amerika

Sve više zemalja izdaje obveznice za dijasporu

Oko 3% svjetskog stanovništva živi izvan matične zemlje, a tih 250 milijuna ljudi važan su izvor financiranja za svoje domovine: prošle su godine kući poslali čak 440 milijardi dolara – triput više od globalne pomoći za razvoj. Jedan od načina na koji dijaspora financira matične vlade jest i putem vrijednosnih papira, što postaje sve popularnije: sada to pokušavaju Egipat, Kosovo, Nigerija i Šri Lanka. Dok su Indija i Izrael ranije postavili pozitivan primjer te prakse, primjerice Grčka nije uspjela prikupiti očekivane 3 milijarde dolara. T-Portal

dijaspora obveznice za iseljenike

Draga Ankice, pišem ti sporo...

Dijaspora u Hrvatsku svake godine šalje barem 1,5 milijardi dolara

U razdoblju između 1993. i 2015. godine, dijaspora je u Hrvatsku poslala više od 65 milijardi dolara. Podaci Svjetske banke i HNB-a otkrivaju da hrvatski iseljenici svojim obiteljima godišnje šalju 1,5 milijardi dolara, a pretpostavlja se da se još toliki novac slijeva u Hrvatsku neslužbenim kanalima. Hrvatsko iseljeništvo u ovom trenutku broji oko tri milijuna ljudi. Index

dijaspora

Glavom bez obzira

Najmanje 2,6 milijuna Hrvata živi u iseljeništvu

Barem 2,6 milijuna iseljenih Hrvata i njihovih potomaka danas živi u 26 zemalja diljem svijeta, od čega ih je gotovo polovica nastanjena u Sjedinjenim Državama. Drugim riječima, u Hrvatskoj je danas samo 1,5 milijuna više stanovnika nego što ih je u svijetu. Nakon SAD-a, najviše Hrvata skrasilo se u Argentini, Kanadi, Australiji, Njemačkoj i Čileu. Večernji

dijaspora iseljenici migranti

Dijaspora kući šalje milijarde eura, a u Njemačkoj nose gaće na štapu: Misle da sam bankomat

dijaspora

Sad je jasno da se model izbora u dijaspori mora promijeniti

dijaspora izbori predsjednički izbori

P	U	S	Č	P	S	N
				1	2	3
4	5	6	7	8	9	10
11	12	13	14	15	16	17
18	19	20	21	22	23	24
25	26	27	28	29	30

I tamo ko doma