Vodik je gorivo budućnosti, u Hrvatskoj je u tijeku probna proizvodnja, ali zasad nema planova za njegovu potrošnju - Monitor.hr
02.04. (07:00)

Znamo da ga je dobro imati svojeg, ali ne znamo što bismo s njim

Vodik je gorivo budućnosti, u Hrvatskoj je u tijeku probna proizvodnja, ali zasad nema planova za njegovu potrošnju

Zelena transformacija prepoznala je vodik kao gorivo budućnosti. Dva su načina na koji bi on mogao pomoći u dekarbonizaciji gospodarstva. U prometnom sektoru desetljećima je poznat kao gorivo u tehnologiji gorivih ćelija. U procesu obrnutom od elektrolize u gorivim ćelijama spajaju se vodik i kisik te nastaje električna energija i voda. Dobivena struja zatim pokreće elektromotore u vozilima koja na taj način postaju male elektrane. Drugi je način korištenje vodika u industrijskim procesima kao sirovine umjesto plina, poput proizvodnje kemikalija i gnojiva, te u opskrbi zgrada toplinskom i električnom energijom. U Hrvatskoj je u tijeku pokusni projekt za proizvodnju zelenog vodika. Međutim, industrijske potražnje za njim nema, tako da zasad preostaje proizvodnja za izvoz. Lider


Slične vijesti

30.11. (11:00)

Kad gustoća vodika zadaje glavobolju: Tanko je, ali nije lako

Budućnost na čekanju: Vodik i grafen u borbi s gustoćom

Vodik, čisto i energetski bogato gorivo, suočava se s izazovima pohrane zbog svoje male gustoće. Iako je ukapljeni vodik učinkovit, zahtijeva ekstremne uvjete (-253 °C), dok tlačenje dodaje težinu spremnicima. Rješenja poput “ukrašenog” grafena s metalima ili dopiranja litijem omogućuju vezivanje vodika, ali su još uvijek ograničena. Najjednostavnija opcija, stvaranje šupljina u grafenskoj mreži, daje obećavajuće rezultate. Iako laboratorijski uspjesi dosežu ciljeve za 2025., energetska gustoća i dalje zaostaje za tekućim vodikom. Zaključak? Pravi cilj ostaje izazov, no tehnologija napreduje korak po korak. Optimizam je ključ. Nenad Raos za Bug.

28.10. (18:20)

Najopasniji Hyundai na svijetu: Novi korejski tenk ide na vodik i donijet će nove sposobnosti na bojište

08.10. (23:00)

Može, ali hoće li?

Hrvatska može biti čvorište proizvodnje i distribucije vodika, kažu znanstvenici na FER-u

S nedovoljno visokim postotkom obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji, uloga vodika kao održivog rješenja još nije u potpunosti iskorištena. Međutim, s porastom udjela obnovljivih izvora, vodik bi mogao postati ključni alat za pohranu i transport energije, kao i za dekarbonizaciju industrije i prometa, naglasio je u uvodnom izlaganju izv. prof. dr. sc. Tomislav Capuder, prodekan za istraživanje i inovacije na FER-u, gdje su održali kolegij na temu prvog elementa Periodnog sustava elemenata. Hrvatska je jedna od 50 zemalja koje su donijele svoje strategije temeljene na vodiku, a FSB pritom prednjači u istraživanjima vodikovih tehnologija. Hrvatska može biti čvorište za prihvat i distribuciju vodika po regiji i zemljama Europske unije, no ako neće biti korisnika, onda se radi o bačenom novcu, zaključili su. Bug

31.08. (19:00)

Najbolji spremnik

Željezo, jeftin i siguran medij za pohranu vodika

Višak solarne energije u ljetnim mjesecima može se koristiti za razdvajanje vode za proizvodnju vodika. Taj se vodik zatim dovodi u reaktor od nehrđajućeg čelika ispunjen prirodnom željeznom rudom na 400°C. Ondje vodik izvlači kisik iz željezne rude što rezultira elementarnim željezom i vodom. Željezna rudača lako je nabavljiva u velikim količinama i ne traži obradu prije stavljanja u reaktor koji, kažu, ne mora ispunjavati posebne sigurnosne zahtjeve. Sastoji se od stijenki od nehrđajućeg čelika debljine 6 milimetara. Reakcija se odvija pri normalnom tlaku, a kapacitet skladištenja povećava se sa svakim ciklusom. Nakon što se napuni željeznim oksidom, reaktor se može ponovno koristiti bez zamjene sadržaja, kažu istraživači koji su izračunali da bi ova tehnologija pohrane bila deset puta jeftinija od postojećih metoda. Bug

08.07. (10:00)

Nisu morali daleko ići po periodnom sustavu elemenata

U Toyoti od sada i kuhaju na vodik – izradili su posebno prilagođene krušne peći i roštilje

Kao izvor energije, vodik je u Toyoti prihvaćen više nego u ostalim proizvođačima automobila. No, japanski ga stručnjaci ne koriste samo za napajanje vodikovih ćelija u električnim vozilima kao što je Mirai, već su nedavno izradili i nekoliko inovativnih kućanskih aparata. Toyotini inženjeri zaključili su, naime, da visoka temperatura izgaranja vodika može biti od koristi i u kuhinji, jer se, spajanjem s kisikom u tom procesu, proizvodi vodena para. Samim time pospješuje se pečenje hrane, koja izvana uslijed visoke temperature postaje hrskava, a zbog pare ostaje sočna iznutra. Bug

16.05. (00:00)

Ajde ubzrajte malo i te eksperimente, klima će vam biti zahvalna

Umjesto iridija, za proizvodnju vodika mogli bi koristiti puno jeftiniji mangan

Znanstvenici su otkrili da mangan može biti i više nego adekvatna zamjena, omogućujući smanjenje do 95% potrebnog sadržaja iridija. S novim katalizatorom, proizvodnja vodika bila je moguća neprekidno više od 3000 sati (oko četiri mjeseca) uz 82% učinkovitosti, bez degradacije. Tim znanstvenika je već započeo suradnju s industrijskim partnerima koji su poboljšali izvorni iridij-manganski katalizator. Zajedno namjeravaju nastaviti s proučavanjem kemijske interakcije između iridija i manganovog oksida kako bi dodatno smanjili potrebnu količinu iridija. Revija HAK

14.05. (00:00)

Čišći komunalci

Predstavljena prva hrvatska čistilica na vodik: Jedini nusprodukt korištenja je voda

Kalinovačka tvrtka Rasco pored Đurđevca koja se bavi proizvodnjom komunalne opreme predstavila je u ponedjeljak u Münchenu prvo hrvatsko komercijalno vozilo na vodik. Riječ je o čistilici za ceste Lynx H2 5000. Rasco s vodikom cilja na strana tržišta, s obzirom da u Hrvatskoj još uvijek nema niti jedne industrijske ili javne punionice za vozila na vodik. Lynx pokreću elektromotori, ali energiju ne dobivaju iz baterija, nego ih gorivih vodikovih ćelija. Jedini nusproizvod pretvaranja vodika u struju je voda. Forbes

01.05. (16:00)

Velika ušteda

Trajekti na vodik smanjuju emisije koju godišnje proizvede 13 tisuća automobila

Norveška transportna tvrtka Torghatten Nord službeno je odabrala brodogradilište koje će graditi dva trajekta na vodik koji će postati najveći brodovi na svijetu koji koriste tu energiju. Svaki će brod biti dugačak 120 metara i dovoljno velik da preveze 599 putnika i 120 automobila. Oni će do 85% vremena raditi na lokalno proizvedeni zeleni vodik (minimalni uvjet prema ugovoru s Upravom za javne ceste), a preostalo vrijeme koristiti biogorivo. Postavljeni su za smanjenje emisija CO2 za 26.500 tona godišnje, u usporedbi s postojećim trajektima koji prometuju na ovoj ruti (koji su također nedavno preuređeni za pogon LNG-om), a to je navodno ekvivalent godišnjim emisijama 13.000 automobila. Revija HAK

16.04. (00:00)

Broj jedan u periodnom sustavu elemenata, ne gledaj dalje

Vodikova turbina iz europskog projekta FLEX4H2 radikalno mijenja čistu i održivu proizvodnju energije

Princip rada je stvaranje reakcija izgaranja vodika s kisikom u komori za izgaranje, dok se nastali plinovi brzo šire i usmjeravaju prema lopaticama turbine. Njegovo rotacijsko gibanje se pretvara u mehaničku energiju koja se može koristiti izravno za pogon električnog generatora spojenog na osovinu turbine koja pretvara mehaničku energiju u električnu energiju. Jedina emisija izgaranja vodika je vodena para, što vodikove turbine čini ekološki prihvatljivom opcijom bez ugljika. Ovaj projekt nastoji odgovoriti na izazove povezane s integracijom proizvodnje vodika u sustave obnovljive energije te poboljšati učinkovitost i smanjiti troškove proizvodnje vodika. Revija HAK

05.02. (21:00)

Plovi morem na plin

U Hrvatskoj će biti projektiran i izrađen putnički brod na vodik, koji će ploviti Jadranskim morem

Riječka tvrtka Lürssen Design Center Kvarner, objavila je da će, zajedno s još 14 partnera iz Austrije, Grčke, Hrvatske, Norveške, Njemačke, Slovenije i Španjolske, u iduće će četiri godine projektirati i izgraditi putnički brod pogonjen vodikom. Taj brod će potom ploviti Jadranskim morem – sve u okviru novog projekta ZEAS (Zero-Emission Adriatic Ship). Stručnjaci iz sedam EU zemalja radit će na procjeni razine emisija, studiji učinka na okoliš, procjeni rizika i sigurnosti novog sustava kako bi se odredile najbolje ekološke prakse za brodove na vodikov pogon, ali i utvrdio utjecaj takvih brodova na okoliš. Bug