Vodik: čisti izvor, prljavi posao - Monitor.hr
Srijeda (10:00)

Obnovljiva energija – kad nema sunca, nema ni struje

Vodik: čisti izvor, prljavi posao

Problem s vodikom kao izvorom energije je da se u prirodi javlja isključivo povezan s drugim elementima od kojih ga treba odvojiti da bi ga se koristilo kao gorivo ili prenositelja energije. S prelaskom velikog dijela svijeta na takozvane „obnovljive“ izvore energije (upitan termin jer iako su sami izvori možda obnovljivi, tehnologije koje ih koriste troše sirovine koje ne moraju uvijek biti obnovljive ili obnovljive u dovoljnoj mjeri da bi se stvarno mogle uvijek iznova upotrebljavati), pojavio se i problem njihovog isprekidanog rada. Naime i solari i vjetroelektrane rade onda kada su dostupni izvori energije (sunce i vjetar), a ne u skladu s potrošnjom industrije i kućanstava. Čini se da ovaj pristup donosi više štete nego koristi, odnosno da je bitno ekološki i energetski lošiji nego se to čini na prvi pogled. Drago Galić za Bug


Slične vijesti

03.02. (19:00)

Francuzi izmislili sunčane tračnice – samo još fali kremu za sunčanje nanijeti

Vlakovi na sunčani pogon: Kad tračnice postanu solarni paneli

SNCF testira inovativne solarne module na željezničkim tračnicama u sklopu projekta Solveig. Inženjeri su 17. siječnja postavili osam solarnih ploča u Achèresu kako bi procijenili njihovu učinkovitost tijekom šest mjeseci. Ako testovi budu uspješni, sustav bi se mogao primijeniti u većem opsegu, prvenstveno za opskrbu električnom energijom u operacijama održavanja. Cilj SNCF-a je do 2030. instalirati 1000 MWp fotonaponskog kapaciteta, pridonoseći energetskoj održivosti, budući da već 80% nacionalnih vlakova koristi električnu energiju. Revija HAK

02.02. (00:00)

Crna revolucija – sad i u bojama

Supercrni materijal pretvara Sunčevu energiju u pitku vodu brže nego ikad

Kineski znanstvenici razvili su novi materijal – spinelni oksid HESO – koji apsorbira čak 95,5 % Sunčeve energije, pretvarajući je gotovo u cijelosti u toplinu isparavanja. To znači da solarni destilatori premazani ovim materijalom mogu proizvesti do 16 litara pitke vode dnevno po kvadratnom metru, čak i u oblačnim uvjetima. Umjesto kemijskih eksperimenata, istraživači su koristili kvantno-mehaničke proračune za dizajn ovog „crnila nad crnilima“. U prijevodu: budućnost solarne destilacije je svjetlija – odnosno, tamnija nego ikad! Nenad Raos za Bug

15.12.2024. (23:00)

Kad valovi, vjetar i sunce sjednu za isti stol...

Hibridna elektrana koja može napajati cijelo malo selo

Plutajuća elektrana duga je 38 metara i pričvršćena je za morsko dno. Diže se i spušta s valovima i koristi rotacijsku energiju koja pogoni generator. U isto vrijeme, vjetrogeneratori i solarne ćelije na površini također proizvode električnu energiju. Maksimalna snaga hibridne elektrane je jedan megavat (MW), koja se dijeli između generatora valova (650 kilovata), šest vertikalnih vjetrogeneratora (300 kW) i solarnih modula (50 kW). Zahvaljujući tri modula, HEC navodno u svakom trenutku može proizvesti najmanje 400 kW električne energije, što je dovoljno za opskrbu električnom energijom 800 kućanstava. Revija HAK

12.12.2024. (21:00)

Adio logistici, halo nuklearni "mini me"

Revolucija u opskrbi gorivom: mali reaktori mijenjaju igru

Minijaturni nuklearni reaktori startupa California Thermodynamics donose samodostatnost udaljenim bazama, proizvodeći sintetsko gorivo na licu mjesta. Zahvaljujući moderniziranom dizajnu AHR reaktora iz 40-ih godina, rješavaju problem korozije i koriste vodik kao prednost. Ovi prijenosni reaktori štede novac, smanjuju rizik za vojne konvoje i potencijalno revolucionaliziraju komercijalnu proizvodnju goriva. Pentagon i startup već testiraju koncept, dok šira primjena čeka realizaciju za 3–5 godina. Budućnost? Samoodrživa energija svuda – od pustinja do urbanih džungli. Forbes

22.11.2024. (23:00)

Fosilna prošlost ili obnovljiva budućnost?

Hrvatska i dalje uvozi previše energenata, a ima sve uvjete za dobru energetsku tranziciju

Hrvatska ima potencijal za zelenu tranziciju, ali još uvijek dominiraju fosilni izvori i visoka ovisnost o uvozu energenata. Ministrica Marija Vučković ističe važnost automatizacije i smanjenja administracije, dok stručnjaci iz Končara i Ministarstva gospodarstva naglašavaju ključne promjene u energetici, poput smanjenja CO2 i veće upotrebe obnovljivih izvora. Ključni prioriteti su ulaganja u infrastrukturu, održivost i stabilan regulatorni okvir. Do 2030. udio fosilnih goriva trebao bi pasti na 45%, uz podršku EU financiranja. Zelena tranzicija mora biti pravedna prilika za gospodarstvo i konkurentnost svih sudionika. Lider

04.09.2024. (17:00)

Potencijal je tu, samo ga treba znati iskoristiti

U Hrvatskoj je u zadnjih šest godina izdano 30 dozvola za istraživanje geotermalnih voda

Dobro je poznato da geotermalna energija, za razliku od energije sunca i vjetra koje su podložne vremenskim uvjetima, osigurava stabilnu, stalnu izlaznu snagu, a kako elektroenergetske mreže uključuju više varijabilnih obnovljivih izvora, ta vrsta energije može igrati ključnu ulogu u održavanju stabilnosti mreže. Uz to, geotermalna energija emitira vrlo niske razine stakleničkih plinova u usporedbi s fosilnim gorivima. Novi Nacionalni energetski i klimatski plan zacrtao je vrlo ambiciozan cilj prema kojem bi u Hrvatskoj do 2030. trebalo biti realizirano čak 318 MW instalirane snage u geotermalnim izvorima, a kako kaže stručnjak za geotermalnu energiju za Nacional, to je nešto što izbacuje iz zone komfora i tjera na korjenite promjene u načinu na koji radimo, budući da ne ovisi samo o investitorima, kojih ima.

20.08.2024. (16:00)

Sunčana strana Europe

Kako će solarna energija i skladištenje pogoniti zelenu energetsku tranziciju Balkana

Regija Balkana je jedno od najperspektivnijih područja za rast solarne energije u Europi. S izvrsnim solarnim zračenjem i brzo poboljšavajućom investicijskom klimom, regija napreduje u ostvarivanju svojih solarnih ambicija. S oko 2 do 3 GW instaliranog kapaciteta fotonaponskih sustava trenutno, a s ciljem dostizanja 30 GW do 2030. godine, jasno je da postoji mnogo neiskorištenih mogućnosti. Rast solarne energije u regiji pokreće nekoliko čimbenika, uključujući težnju za integracijom u EU, napredak solarne tehnologije i rastuću želju za energetskom neovisnošću. Da bi se to postiglo, regija treba gledati dalje od same solarne energije i treba ubrzati razvoj solarnog tržišta integracijom rješenja za skladištenje energije od samog početka. Međutim, postoje zajednički izazovi poput složenih propisa, nedovoljno razvijene mrežne infrastrukture i sporih procesa izdavanja dozvola koji se moraju riješiti regionalnim strategijama. Zgradonačelnik

18.08.2024. (21:00)

Da su Tesli dali da provede svoje ideje, već bi živjeli budućnost

Nije novost vidjeti solarne panele na krovovima obiteljskih kuća, ali bi balkoni i plutajuće elektrane mogli biti

Inovacije u korištenju solarne energije potiču stručnjake i entuzijaste da pronađu nove načine iskorištavanja sunca. U Švicarskoj grade najveću solarnu elektranu i to u srcu Alpa. U Portugalu se bave izgradnjom najveće europske plutajuće solarne elektrane smještene na najvećem umjetnom jezeru zapadne Europe. U Velikoj Britaniji započeli su s projektom solarnih stabala. Tijekom prošle godine u Njemačkoj su balkonske solarne elektrane postale novi energetski trend. Istraživači su nedavno predstavili koncept izgradnje jedne solarne elektrane koja bi napajala šira područja, poput kontinenata, a kasnije i cijeloga svijeta. Radi se o solarnoj elektrani u svemiru koja bi se sastojala od golemih solarnih panela koji bi kružili na 36.000 kilometara iznad Zemlje. Green