Vlada želi smanjiti broj lokalnih samouprava, dijelit će novac za "stvarno i funkcionalno spajanje" - Monitor.hr
16.10.2021. (14:30)

Ionako smo daleko od idućih izbora

Vlada želi smanjiti broj lokalnih samouprava, dijelit će novac za “stvarno i funkcionalno spajanje”

Država će nagraditi one lokalne jedinice koje se odluče spojiti. Dio je to dogovora s Bruxellesom, budući da milijarde koje Hrvatska dobiva iz EU plana za oporavak nisu skroz bezuvjetne. Iako se novac ne mora vraćati, država zauzvrat mora provesti određene reforme. Među njima je i ona za lokalnu samoupravu. U državnom će se proračunu osigurati sredstva kako bi se lokalne jedinice samouprave potaknule na spajanje, najmanje njih oko 20 posto stvarnih, a 40 funkcionalnih. Stvarno i funkcionalno spajanje je eufemizam za ukidanje. Razlika između stvarnog i funkcionalnog spajanja je u tome da će u slučaju stvarnog spajanja jedna općina potpasti pod drugu, dok se funkcionalno misli na spajanje ustanova, poput komunalnog ili drugog, vrtića i slično, što će smanjiti troškove. Neke općine u Zadarskoj županiji su već u procesu takvog spajanja, za što će se objaviti i službeni poziv iz Vlade, vjerojatno sredinom iduće godine. Telegram


Slične vijesti

19.07.2020. (15:30)

Živi bili pa vidjeli

Intervju s Andrejem Plenkovićem o reorganizaciji uprave i postizbornim potezima

Premijer Andrej Plenković donosi novosti planirane u ustroju uprave, pri čemu će Vlada imati četiri podpredsjednika, dva nova u likovima Tome Medveda i Borisa Miloševića, a broj ministarstava smanjit će se sa 20 na 16 spajanjima te se osnivanjem novog Ministarstva turizma i sporta te Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja s pridruženim sektorom energetike i klimatskih promjena. Također navodi da će doći do smanjenja broja državnih dužnosnika. Broj lokalnih dužnosnika planira smanjiti ukidanjem mjesta zamjenika načelnika, gradonačelnika i župana, a za petinu se smanjuje broj članova lokalnnih predstavničkih tijela. Ušteda koju iz toga planira akumulirati iznosi 100 milijuna kuna, a sljedeći su koraci funkcionalno spajanje općina te digitalizacija javne uprave. Kako premijer komentira okončane izbore, uviđenje eura te stanje na političkoj sceni pročitajte članku. Novi list

 

 

 

18.01.2017. (19:34)

Samoodrživi

Od 2018. novi model financiranja gradova – morat će više sami zarađivati

Ministarstvo financija kreće u izradu novog Zakona o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave, čija primjena kreće iduće godine, što znači da će novi zakon dočekati nove čelnike nakon lokalnih izbora. Predviđa se zaokret od postojećeg modela financiranja, a ključno je što će novi zakon izravno izabrane lokalne čelnike upregnuti u ostvarivanje većih prihoda: tjerat će ih na korištenje svih fiskalnih oblika, drugim riječima da ostvaruju prihode iz svojih potencijala, a morat će i efikasnije upravljati imovinom kojom raspolaže lokalna jedinica. Poslovni

11.10.2016. (18:03)

Oprosti im Božo, ne znaju što čine!

Petrov rekao da na plaće u Metkoviću troše 9,8%, a zapravo troše 29%

Jedno od sedam jamstava Mosta, koja su tražili i prije izbora, bilo je da se postotak proračuna lokalnih i županijskih sredina smanji s 20 na 15 posto. Božo Petrov je ustvrdio da je je njegova vlast u Metkoviću smanjila izdavanja na 9,8 posto, kako bi poštivala pravilo o maksimalno 20 posto proračuna za plaće. Međutim, analiza proračuna za 2015. pokazala je da izdvajanja iznose čak 29 posto – u izvješću o izvršenju proračuna jasno piše da su prihodi Metkovića bili 29 milijuna kuna, a da je na plaće otišlo 8,5 milijuna, piše N1.

29.09.2016. (17:46)

Bitno je da su oni pobjegli

"Mostov prijedlog o plaćama u lokalnoj samoupravi uništio bi ruralne sredine"

Između sedam zahtjeva kojima Most uvjetuje formiranje nove vlade s HDZ-om našla se i promjena zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj samoupravi. Njome bi se ograničila sredstva za plaće zaposlenih u tijelima lokalne vlasti u omjeru od 15 posto godišnjih prihoda poslovanja općina i gradova. S trenutnim zakonskim ograničenjem od 20 posto vlastitih prihoda za plaće, pod teretom raznih državnih nameta putem kojih se puni centralna državna kasa i pod visokim očekivanjima osvajanja EU-fondova, ove jedinice jedva preživljavaju, pišu Novosti.

31.03.2016. (11:11)

Velika očekivanja

Prva vladina reforma mogla bi biti u lokalnoj samoupravi

Prema neslužbenim informacijama, jedna od prvih reformi Vlade Tihomira Oreškovića mogla bi biti u lokalnoj samoupravi: izmjenom zakona namještenici i službenici u samoupravi – njih 300.000 – primili bi masu plaća manju za četvrtinu, odnosno masa plaća bila bi ograničena na 15% prihoda koje je jedinica samouprave ostvarila u prethodnoj godini. Cilj te reforme bio bi zaustaviti neprestano zapošljavanje koje se događa sa svakom smjenom vlasti, dok se stari kadar gomila. Ideja je Mostova, ali nije pala na plodno tlo u Domoljubnoj koaliciji, piše Jutarnji.

06.08.2015. (16:17)

Županije: Zbog državnih rezova morat ćemo značajno podići cijenu komunalne naknade kroz porez na nekretnine

Ministarstvo financija posljednjeg dana srpnja otvorilo je javnu raspravu o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji bi, ako bude usvojen, za dio županija mogao značiti smanjenje prihoda za čak 25 posto. Udio županija u prihodima od poreza na dohodak, prema navedenom Nacrtu, smanjio bi se s 16,5 posto na 12 posto. Zbog brojnih rezova županije su u posljednje dvije godine ostale bez 300 milijuna kuna, a nove izmjene bi mogle značiti dodatnih 100 milijuna kuna manje što bi itekako oslabilo njihov položaj, priopćili su iz Hrvatske zajednice županija.

Proces fiskalne centralizacije koji je značajno povećan zadnje dvije godine, učvrstio je položaj Hrvatske kao najcentraliziranije zemlje u Europi. Samo zadnjim izmjenama zakona o porezu na dohodak županijama, gradovima i općinama je uzeto dvije milijarde kuna.

„Daljnjim smanjenjem prihoda županijama, po novom prijedlogu zakona i za 25 posto, stanovnici hrvatskih županija imat će 25 posto manje novih škola, 25 posto manje novih zdravstvenih ustanova, 25 posto lošije ceste i vjerojatno 100 posto manje novca za već pripremljenih preko 1000 projekata koji bi, uz pomoć znanja kojeg imamo u županijskim razvojnim agencijama, mogli pretočiti u milijarde eura europskog novca. S ovakvim daljnjim gomilanjem novca samo u centralnoj državi, po ministarstvima i raznoraznim agencijama čudnog imena, definitivno se zapostavlja ostali dio Hrvatske i slabe se jedine institucije u ovoj državi koje pokušavaju povući sredstva iz EU fondova, a to su hrvatske županije o čemu govori više od 1300 uspješnih EU projekata. Taj novac je nepovratno izgubljen zbog kratkovidnosti i neznanja ministra Lalovca. Jedine europske države koje su pobijedile krizu su one koje su ojačale svoju lokalnu, a pogotovo regionalnu samoupravu“, ističe Tomislav Tolušić, predsjednik Hrvatske zajednice županija.

Vlada je na svojoj 241. sjednici, održanoj dva dana prije nego je otvorena rasprava o Nacrtu, razmatrala Prijedlog odluke o evidentiranju svih nekretnina na području jedinica lokalne samouprave što je, ligično, priprema za uvođenje poreza na nekretnine. Sve navedeno jasan je pokazatelj nastojanja Vlade da upravo porez na nekretnine postane glavni izvor prihoda općina i gradova, a da se porez na dohodak, najznačajniji izvor prihoda lokalnih jedinica i županija, bitno smanji, stoji u priopćenju Hrvatske zajednice županija. Ukoliko Vlada uspije ostvariti da porez na nekretnine postane glavni izvor prihoda jedinica lokalne samouprave, županije bi mogle izgubiti čak do 60 posto prihoda, a gradovi i općine do 50 posto, računaju u županijama i poručuju: “U tom slučaju cijena komunalne naknade morala bi značajno porasti kroz porez na nekretnine”.

12.07.2015. (20:04)

Služba & družba

Lokalni političari do jeseni ostaju bez dodataka na plaće

Lokalni dužnosnici, znači župani, gradonačelnici i načelnici te njihovi zamjenici, ne mogu imati prava kakva imaju službenici te se na njih ne mogu primjenjivati opći propisi niti kolektivni ugovori već Zakon o lokalnoj samoupravi, kako tumači Ministarstvo uprave. Stoga i nemaju pravo na – naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, na regres, jubilarnu nagradu, otpremninu… Ministar Arsen Bauk dao je rok da do 30. rujna svi lokalni dužnosnici moraju uskladiti svoje plaće s novim zakonom. Jutarnji

16.06.2015. (18:57)

Nije svako selo centar svemira

"Čak 500 gradova i općina smatra da su središta regije"

“Nositelji vlasti na razini jedinica lokalne i regionalne samouprave moraju prionuti poslu, shvatiti da u Hrvatskoj ne možemo imati 500-tinjak turističkih i gospodarskih središta regije (kao što većina lokalnih strategija navodi), već da pametno osmišljen razvoj utemeljen na realnim procjenama i projektima koje je moguće realizirati, može polako jačati njihovu krvnu sliku. Ukoliko i jedna i druga strane ne pronađu kompromisno rješenje i ne otvore sadržajnu komunikaciju o konkretnim projektima, i ‘Fond za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini’ će ostati neiskorišten kao i mnogo drugih instrumenata financiranja prije njega”, piše Ariana Vela za Tportal.

03.01.2015. (13:54)

Uvijek se mora rezati

Na Vladin rast plaća gradovi i općine odgovorili su – većim prirezima

Na Vladin dugo najavljivani rast plaća gradovi i općine odgovorili su – većim prirezima. Na stranicama Porezne uprave objavljen je popis jedinica lokalne samouprave koji su s prvim danom nove godine povećali ili prvi put uveli prireze – njihovom građanima plaće ipak neće rasti koliko su očekivali. Najveću razliku osjetit će stanovnici Biograda na Moru – do zadnjeg su dana 2014. živjeli bez ikakvog prireza, od jučer on iznosi 12 posto, piše Dnevnik.hr.