Vlada staje na kraj apartmanizaciji i izmjenama Zakona o upravljanju zgradama pokušava ograničiti kratkoročni najam, posebno za turiste i strane radnike - Monitor.hr
23.08. (08:00)

Samo dugoročno

Vlada staje na kraj apartmanizaciji i izmjenama Zakona o upravljanju zgradama pokušava ograničiti kratkoročni najam, posebno za turiste i strane radnike

Trenutno postoji više od 900.000 stanova koji to i nisu. Prema podacima DZS-a i HEP-a, praznih je stanova 565.000. U kratkoročnom je najmu, do 30 dana, 231.000 stanova, 112.000 je prenamijenjeno u poslovnu svrhu. Ukratko: 40 posto stanova u Hrvatskoj ne koristi se za stanovanje. Ne profitira turizam, ne profitira stambena zajednica, ali profitiraju vlasnici stanova. Ovim zakonom definira se najam stranim radnicima kojih je u prostoru više od četiri, a da nisu u srodstvu. Također, to neće ići bez suglasnosti 80 posto suvlasnika. Zakon definira i formiranje zajednica stanara koje će imati vlastiti OIB, povećava obveze i odgovornost upravitelja i predstavnika suvlasnika, ali i uvodi dugo očekivanu mjeru sufinanciranja dizala. N1


Slične vijesti

11.11. (15:00)

Neki si pišu crno

U Hrvatskoj je tri puta više praznih stanova od onih koje građani legalno iznajmljuju

Najam stanova u Hrvatskoj ključan je za gospodarstvo zbog snažnog utjecaja turizma na BDP. Iako je broj stambenih jedinica porastao, zabrinjavajuće je što je sve više praznih stanova (+43% u odnosu na 2011.), dok broj onih nastanjenih pada. Porezna pravila za najam postaju sve stroža, a broj iznajmljivača raste, no i dalje postoji značajna „siva zona“ najma. Primjerice, Split broji preko 5.000 službenih iznajmljivača, iako statistike sugeriraju da je taj broj zapravo mnogo veći. Savjeti

10.06. (19:00)

Mogli bi učiti od susjeda, ili?

Slovenska vlada želi pokrenuti izgradnju 5000 javnih stanova za najam

Jedan od važnih koraka prema novim javnim najamnim stanovima je dokapitalizacija Stambenog fonda Republike Slovenije. Prošle godine Vlada ga je dokapitalizirala s 25,5 milijuna eura, a ovih dana se očekuje potvrda još jedne dokapitalizacije u istom iznosu, a slvoenski premijer Robert Golob dodao da će to omogućiti početak projekata prije usvajanja zakona. Ovo je ambiciozan plan koji se nitko nikada nije usudio postaviti, nitko se nije usudio svake godine staviti na stol do 100 milijuna eura godišnje. Mi smo to napravili i vjerujem da je to najbolja poruka mladima u Sloveniji da će moći dobiti pristupačne stanove. Poslovni

29.09.2023. (20:00)

Više volim biti gazda

Kupnja nekretnine na kredit može biti isplativa, ali može se pretvoriti i u ulazak u ‘dužničko ropstvo’

Ako vam se smanje prihodi ili ostanete bez posla. Kupnja stana može biti i dobra investicija ako je tržište nekretnina u ekspanziji te se može očekivati rast cijena u dužem razdoblju. No uz nesumnjive koristi, posjedovanje nekretnine nosi brojne rizike. Ukupni trošak vlasništva nad kućom obično je veći od najma zbog dodatnih troškova kupnje i održavanja, čak i ako je rata stambenog kredita niža od najamnine, piše Tportal. Negdje morate živjeti, a to na ovaj ili onaj način uvijek košta. Unajmljivanje ne uključuje sve troškove i odgovornosti povezane s vlasništvom te omogućuje veću fleksibilnost jer niste nužno vezani za svoju nekretninu. N1

09.07.2022. (13:00)

Bolesna pohlepa

Muke splitskih podstanara: “Sve smo se dogovorili, ali me ubrzo zovu da su iznajmili Ukrajincima po trostrukoj cijeni

Naći stan za dugoročni najam u Splitu već je godinama prava lutrija. Nakon korone, koja je donekle smirila situaciju i donijela kakvu-takvu sigurnost podstanarima jer su u stanovima mogli ostati dulje nego prije, opet su krenule stare muke, pojačane sveopćom najezdom turista, ali i ukrajinskih izbjeglica koji su spremni platiti više. S druge strane, vlasnici nekretnina su se ponovno okrenuli turizmu pa je ponuda za dulji najam trenutačno slaba i neizvjesna. Pravi “hit” na Facebooku napravio je jedan iznajmljivač koji garsonijeru od 33 kvadrata u Velebitskoj ulici iznajmljuje za 700 eura do 1. studenoga, a nakon toga za 600 eura. Uvjeti su mu: dugoročni najam, plaćanje prvog u mjesecu, a na potpisivanju ugovora o najmu plaća se iznos u visini pet mjesečnih najmova: tekući mjesečni najam, tri najma depozita i agencijska provizija. Slobodna

13.08.2021. (20:30)

Zahod umjesto stolice

Cijene najma stana u Splitu divljaju: Soba sa zahodom – 270 eura

Cijene stanova u Splitu ponovno su se dignule u nebo zbog nenadanog turističkog booma koji se ove godine dogodio Hrvatskoj. Cijene dvosobnih stanova znaju dosezati i više od 700 eura, što si prosječan podstanar teško može priuštiti. Osim toga, u stanove se može tek od listopada. Jedan oglas koji se proširio društvenim mrežama najbolje dočarava situaciju – soba sa zahodom iznajmljuje se za 270 eura. Slobodna…

28.05.2019. (19:30)

Srećom pa nije na moru

Cijene najma stanova u Zagrebu porasle 13% u godinu dana – za 60 kvadrata 730 eura

Za stanove od 60 do 80 kvadrata u Zagrebu traži se 730 eura stanarine, što je 2,5% više nego mjesec ranije i 13% više nego lani, dok se za stanove od 80 do 100 kvadrata traži 890 eura (1,5% i 13%). Samo oko 10% od ukupnog broja oglašenih stanova odnosi se stanove s cijenama do 500 eura, a takvi se najviše traže. Generalno, najam stana u Zagrebu skuplji je 38% nego 2015. godine. Poslovni…

16.11.2017. (12:23)

Što znači glavni grad

Audicije za podstanare koji unajmljuju stanove u Zagrebu

Čini se kako je unajmljivanje stana u Zagrebu postalo nemoguća misija – prilično težak, mukotrpan i stresan zadatak u zadanim gabaritima, osim ako naravno, imate vreću novaca, piše Buro 247. Navodno najmodavci sada imaju i mini audiciju, pozovu sve zainteresirane u isto vrijeme i onda 40 ljudi stoji u redu ispred stana kako bi ga kao na traci brzinski, bez previše pitanja, pogledali.

10.09.2016. (10:19)

Stan na crno

Kazna za ilegalan najam stana do 15 tisuća kuna

Posjedovanje ugovora o najmu uvjet je zakonitog stanovanja u RH i pravo je najmodavca i najmoprimca. Što zbog pasivnosti ili neznanja, često pristajemo na ilegalan najam i izlažemo sebe mogućim neugodnostima. Treba imati na umu da su kazne za neprijavljivanje boravišta ili prebivališta 500 do 5000 kuna, dok stanodavac koji ne prijavi podstanara plaća 5000 do čak 15.000 kuna.