Vlada je najavila borbu protiv rada na crno, a onda vlastiti zakon koči u praksi - Monitor.hr
13.08. (17:00)

Iako je davno svanula nova ZORa, i dalje je sve crno

Vlada je najavila borbu protiv rada na crno, a onda vlastiti zakon koči u praksi

Zakon je propisao da ministar rada u roku od šest mjeseci od njegova stupanja na snagu treba donijeti pravilnik prema kojem bi se objavljivale crne i bijele liste poslodavaca, ali ministar Marin Piletić taj podzakonski akt još uvijek nije donio. A dok nema pravilnika, na stranicama Ministarstva rada nije moguće objaviti popis poslodavaca kod kojih je Državni inspektorat zatekao neprijavljene radnike. Praksa nakon stupanja Zakona na snagu pokazuje kako Ministarstvo rada vjerojatno ne bi ispoštovalo niti svoj planirani duži rok za donošenje pravilnika kojim bi dodatno objasnili uvjeti javne objave liste poslodavaca koji radnike zapošljavaju na crno. Iako je riječ o nelojalnoj konkurenciji svim poslodavcima koji poštuju zakone, objava prekršitelja i njihov ostanak na listi u periodu od šest godina, bolna je točka zbog koje se puna primjena zakona za sada ignorira. Faktograf


Slične vijesti

08.12.2022. (11:00)

Poslodavci plaćaju, a radnik pati

Neregistrirani rad bio je i ranije reguliran, ali sada se to područje šire obuhvaća

Saborski zastupnici u četvrtak će raspravljati o konačnom prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o radu i drugim, a uoči plenarne rasprave o tim se zakonskim prijedlozima raspravljalo i na saborskim radnim tijelima. Vlada je najavila reguliranje neprijavljenog rada, iako je on već reguliran drugim Zakonom. Pod pritiskom javnosti tadašnja je vlada odustala od definicije prema kojoj se susjedska pomoć regulira kao pomoć među susjedima koji su udaljeni do 500 metara. Međutim, novi zakon dublje se bavi roblematikom rada na crno nastojeći zaštiti radnike koje se zatekne u neprijavljenom radu. Faktograf

18.08.2022. (00:00)

Sramotni ZOR, besramno iskorištavanje radnika

Novi Zakon o radu, novi udar na radnike

Radnička fronta kritizirala je prijedlog novog Zakona o radu koji, po njihovom mišljenju, donosi još jedan set antiradničkih politika. Smatraju da ovaj prijedlog Vlade gura navodno nužnu “fleksibilizaciju” radnih odnosa i prilagodbu potrebama “tržišta” na štetu radnika usprkos posljedicama koje je takav politički smjer ostavio posljednjim velikim izmjenama Zakona o radu 2014. godine. Javnost su podsjetili da su spomenute zakonske izmjene umjesto najavljenog povećanja konkurentnosti donijele nagli porast nesigurnih oblika rada poput agencijskog rada, rada na određeno i rada na crno, što je po njima pridonijelo masovnom iseljavanju radno sposobnog stanovništva.  Novosti