Vlada do 2026. želi spojiti 20 posto općina - Monitor.hr
18.07.2022. (19:00)

Da vidimo tko bi želio dobrovoljno predati vlast

Vlada do 2026. želi spojiti 20 posto općina

Spajanje će izgledati tako da će veća općina praktički preuzimati manju, a kao poticaj država će preuzeti njihove dugove, ali dobivat će i značajnu novčanu potporu. Tako će spojena, nova općina dobiti dvostruki iznos onoga koji je manja općina dosad dobivala iz fonda fiskalnog izravnanja. Poticaji za dobrovoljna stvarna spajanja uključivat će i jednokratne kapitalne transfere tijekom sljedećih pet godina koje će lokalne jedinice koristiti namjenski za infrastrukturne projekte. Funkcionalno spojene općine zadržat će ista sredstva iz proračuna koja su im bila na raspolaganju prije spajanja, i to tijekom najmanje dvogodišnjeg razdoblja, a poticaji će pokriti i jednokratne troškove spajanja te će dobiti i dodatna poticajna sredstva temeljena na postignutim uštedama u sljedećih pet godina. Tportal


Slične vijesti

16.03. (11:00)

Iznad mogućnosti

Hrvatske općine imaju problem s planiranjem proračuna. Neke odstupaju i 60 posto

Nije lako ostvariti proračun točno onako kako je planiran, pa se toleriraju određena odstupanja te se prihvatljivim obično smatra razlika od 5 posto. Ključno je da vlasti uz proračunske dokumente o izvršavanju proračuna ponude precizna obrazloženja svih odstupanja. Ona mogu biti posljedica nepredviđenih okolnosti u domaćemu ili svjetskom gospodarstvu, primjerice recesija ili pandemija, ali mogu biti i posljedica nesposobnosti vlasti da realno planira prihode i rashode ili čak namjeran čin, kako bi se ostvarili neki ciljevi vlasti. Na primjer, uoči izbora. Prema Zakonu o proračunu jedinice lokalne samouprave obvezne su planirati uravnotežene proračune, odnosno planirani ukupni prihodi i primici moraju pokrivati planirane ukupne rashode i izdatke. Najviša su odstupanja ukupnih prihoda imale uglavnom općine, ali i manji gradovi, odnosno većinom lokalne jedinice s manje od sedam i pol tisuća stanovnika. Kao jedan od razloga spominju se aplikacije na EU fondove, što pojedine općine stave u proračun, iako se novac ne prebaci zbog kašnjenja ili ako se uopće ne ostvari. Forbes

23.03.2021. (18:30)

Šta smo anektirali BiH?!?

U posljednjih 18 godina broj zaposlenih u općinama povećan – dva i pol puta

U posljednjih 18 godina, nakon četiri kruga lokalnih izbora, broj zaposlenih u općinama Hrvatskoj povećao se dva i pol puta, u županijama se udvostručio, a u gradskim lokalnim organima vlasti povećan je za 50 posto. Grad Zagreb povećao je broj zaposlenih u gradskom poglavarstvu za 21%. U konkretnim brojkama, koje se odnosni na kraj 2019., u 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave bilo je zaposleno 19.047 službenika i namještenika, odnosno 2.409 zaposlenih u županijama, 10.777 u gradovima, 5.861 u općinama, a u Zagrebu 3.085 službenika i namještenika. Večernji je prenio brojke bivše ministrice uprave Dubravke Jurlina Alibegović, sada znanstvenice Ekonomskog instituta Zagreb.

17.09.2019. (17:30)

Radno mjesto - kupljeni birač (+ familija)

Gradovi, županije i općine zapošljavaju 14.000 ljudi

Hrvatska ima 428 općina, 127 gradova i 20 županija, a da bi se ovaj broj smanjilo “treba vrlo jaka politička volja i konsenzus i oporbe i vlasti. A volje nema jer se radi o 9.700 dužnosničkih mjesta u lokalnoj upravi i ogromnom utjecaju na zapošljavanje u komunalnim poduzećima i upravi”, objašnjava Dubravka Jurlina Alibegović s Ekonomskog instituta koja se godinama bavi lokalnom upravom (kratko bila i ministrica uprave). 24 sata…

26.12.2016. (22:47)

Malo misto

Najbogatija općina u Hrvatskoj – Janjina na Pelješcu

Najbogatija hrvatska općina je Janjina na središnjem Pelješcu, a njeni stanovnici, kojih je 551, po statistikama su najbogatiji Hrvati koji dijele 12 milijuna kuna proračunskih prihoda. Načelnik općine Vlatko Mratović objašnjava rast prihoda prebacivanjem knjigovodstvene vrijednosti mjesnog vodovoda na novo komunalno poduzeće u iznosu od 7 milijuna kuna. Inače, realan proračun je oko 5,3 milijuna kuna. Slobodna

07.06.2016. (08:24)

Što sitnije

Među ex-Yu zemljama Hrvatska s najviše jedinica lokalne samouprave

Novo istraživanje Vijeća europskih općina i regija pokazuje da Hrvatska predvodi po broju jedinica lokalne samouprave: iako mnoge nisu održive, i dalje imamo 128 gradova i 428 općina, ukupno 556 lokalnih jedinica jer se njihov broj ušesterostručio nakon raspada Jugoslavije. Uz iznimku Slovenije, koja je također povećala njihov broj i sada ima 212 jedinica lokalne samouprave, ostale ex-Yu zemlje zadržale su jednak broj kao i prije raspada. Dok je EU krenula u reformu lokalne samouprave i smanjuje broj jedinica, naš je proces retrogradan. Jutarnji

06.02.2016. (18:52)

(Ne)prosperitetna područja

Općina Viškovo ima 490 poduzetnika, Saborsko – jednog

Promatrano prema sjedištu poslovanja u hrvatskim je gradovima 84,2% (87.968) poduzetnika, a preostalih 15,8% ima sjedište u jednoj od 429 općina (16.502). Od 16.502 poduzetnika (pravnih i fizičkih osoba obveznika poreza na dobit), čije je sjedište u jednoj od 429 općina, najviše ih je u općinama Viškovo (490), a slijede općina Matulji (470) i Medulin (428). Za usporedbu, županijska središta, gradovi Vukovar (408), Požega (318), Pazin (310), Virovitica (281), Krapina (268) i Gospić (196), imaju manji broj poduzetnika. Općina Saborsko (Karlovačka županija) u 2014. godini imala je najmanje, i to jednog poduzetnika, a tri općine su imale dva poduzetnika (općine Ervenik, Donja Motičina i Zadvarje), piše Glas Slavonije.

26.11.2015. (19:27)

Nepotrebno je ukidati općine koje su sposobne same se financirati

23.11.2015. (14:06)

Selo moje najveće

Najmanji grad 1526 stanovnika, najmanja općina – 239

Šest općina u Hrvatskoj ima manje od 500 stanovnika, a najmanja među njima, Civljane, broji samo 239 žitelja, piše Večernji o prijedlogu da se ukine općine s manje od 5.000 stanovnika. Od 428 općina koliko ih sad ima u Hrvatskoj njih 376 ima manje od 5000 stanovnika. Čak 18 gradova ne bi bilo ni općina jer u njima živi manje ljudi od tog cenzusa. Večernji

23.11.2015. (11:36)

Sitne duše

Demograf Akrap: Ukidanje općina opustošilo bi RH

“Ne sumnjam u njihove dobre namjere, ali to nije dovoljno. Ovo bi imalo katastrofalne posljedice, u to ne sumnjam”, kaže demograf Anđelko Akrap s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu na Mostov prijedlog da se ukine sve općine u Hrvatskoj (osim otočkih) koje imaju manje od 5.000 stanovnika. Kaže on kako smisao teritorijalnog preustroja ne bi trebalo biti kresanje troškova “nego da se omogući razvoj u prostoru” i navodi primjere općina – Dugopolje, Blato, Viškovo – koje bi danas, smatra on, bile daleko nerazvijenije da nisu bile općina. Novi list

21.11.2015. (20:04)

Općinocid

Most: Od 429 ukinuti – 340 općina

“Ostvari li se prijedlog Mosta prema kojem bi općine ubuduće morale imati 5.000 stanovnika (osim otočnih), a što bi čak bilo ustavom definirano, ukinulo bi se 79,25 posto sadašnjih općina u Hrvatskoj. Konkretno, od 429 općina u Hrvatskoj njih 375 ima manje od 5.000 stanovnika. Kada se od te brojke oduzme 35 otočnih općina, preostaje njih 340 koje po prijedlogu Mosta više ne bi mogle biti općine. Da se Mostov prijedlog može tretirati kao svojevrsni općinosjek potvrđuje Istarska županija. Od 31 općine opstao bi samo Medulin što znači da bi svi profesionalni načelnici, osim Gorana Buića, morali potražiti novi posao”, piše Novi list.