Vjerodajnice osobnosti: alat kojim ćete dokazati da ste čovjek - Monitor.hr
21.08. (08:00)

Jer birati sve fotke na kojima je semafor više nije dovoljno

Vjerodajnice osobnosti: alat kojim ćete dokazati da ste čovjek

Sposobnosti umjetne inteligencije brzo se poboljšavaju. No, dok je pažnja javnosti bila usmjerena ubrzanom razvoju chatbotova, manje se govorilo o tome da sofisticirana umjetna inteligencija omogućuje daleko više mogućnosti od sve boljeg ChatGPT-a. Jedna od njih svakako je i sposobnost umjetne inteligencije da autonomno komunicira na Internetu. Svjesni toga, žele razviti tehniku provjere koja će nekome omogućiti da dokaže da je pravi čovjek i pritom sačuvati vlastitu privatnost na mreži. Ove vjerodajnice trebale bi ljudima omogućiti da dokažu da su čovjek bez otkrivanja drugih detalja o identitetu. A da biste je dobili, predlažu autori, morat ćete se osobno pojaviti ili imati odnos s vlastima koje će vam udijeliti nešto poput poreznog broja. Bug


Slične vijesti

Jučer (22:00)

Baba na telefonu uzvraća udarac

Britanski telekom O2 izradio “AI bakicu” koja će tratiti vrijeme telefonskim prevarantima

Borba s automatiziranim telefonskim prevarantima u Velikoj Britaniji bit će podignuta na novu razinu zahvaljujući tamošnjem telekomunikacijskom operateru O2. Oni su nedavno predstavili svoj projekt “Daisy”, koji se sastoji od chatbota s glasom identičnim ljudskome, iza kojeg stoje modeli umjetne inteligencije i sinteze glasa, a uloga tog sustava prilično je jedinstvena. Zamišljen je kao “AI bakica”, koja će se javljati na prevarantske pozive u stvarnom vremenu, odgovarati na njihova pitanja, “zapričavati” ih koliko god je to dugo moguće, zavaravati ih i navoditi na krive zaključke, predstavljati se kao stvarna osoba, a sve s jednim ciljem – osloboditi stvarne, ljudske korisnike telekom usluga od sličnih prevarantskih poziva. Bug

Subota (18:00)

Danas kod veterinara, sutra i kod vašeg liječnika

AI mjeri jačinu boli iz grimase lica, zasad kozjeg, uskoro i ljudskog

Veterinari su snimili su lica zdravih koza i onih koje su trpjele bolove i podatke unijeli u AI model koji je naučio razlikovati koze u bolovima samo po izrazima njihovih lica. Sustav, uvježban i testiran na 40 koza prepoznavao je bolna lica u 80 % slučajeva. Implementacija ljestvica boli koje pokreće AI zahtijevat će dodatna istraživanja, ali bi mogla pomoći veterinarima koji se u dijagnosticiranju stanja često oslanjaju na subjektivne kriterije. Pregled znanstvenih novosti i iz ovog tjedna donosi Bug

Petak (17:00)

Kad se umjetna inteligencija može iskoristiti i za nešto dobro

AI model otkriva zaostale tumore mozga u samo 10 sekundi

Kad neurokirurg uklanja tumor iz pacijentova mozga, on rijetko može ukloniti cijelu masu. Ono što ostaje poznato je kao rezidualni tumor koji može nalikovati zdravom mozgu. Za lociranje tog zaostalog tumora koriste se razne metode poput magnetske rezonance ili fluorescentnog agensa za oslikavanje tumorskog tkiva, no nijedna od ovih metoda nije svemoguća i svaka ima svojih nedostataka. No, sad su istraživači Sveučilišta Michigan su i njihovi kolege s Kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu razvili AI model koji još tijekom operacije u samo 10 sekundi može odrediti je li u mozgu prestao dio kancerogenog tumora koji bi se mogao ukloniti. Uz to, pokazuju nalazi objavljeni u časopisu u Nature, dijagnostički sustav zvan FastGlioma uvelike nadmašuje konvencionalne metode za identifikaciju ostataka tumora. Bug

08.11. (23:00)

A nije u Srbiji

Umjetna inteligencija otkrila je nalazište s dovoljno litija da pokrije 9 puta veću svjetsku potražnju za baterijama

U ovom slučaju nalazište se nalazi jugozapadno od Arkansasa, u Sjedinjenim Državama. Preliminarna studija procjenjuje da je u ovoj formaciji prisutno između 5 i 19 milijuna tona litija. Ovo je teoretska procjena koliko litija ima ukupno, ali nije procijenjeno koliko se tog litija tehnički može obnoviti. Ako se može povratiti na način koji je ekonomski isplativ, minimalna procjena od 5 milijuna tona bila bi dovoljna da zadovolji devet puta veću globalnu potražnju za litijskim baterijama u električnim vozilima do 2030. godine. Revija HAK

01.11. (23:00)

Sad i gugla umjesto tebe

ChatGPT dobio mogućnost pretraživanja interneta

Unutar popularnog AI chatbota sada se više ne mora koristiti isključivo set podataka na kojima je jezični model treniran, već se u njegove odgovore počinju uključivati i podaci dobiveni izravnim pretraživanjem weba. Alat se aktivira klikom na pripadajuću ikonu, upiti se postavljaju prirodnim jezikom kao i ranije, no ChatGPT je sada ažurniji i može s Interneta “povući” informacije kao što su svježi sportski rezultati, vremenska prognoza i slični. Prilikom odgovora na redovna pitanja, ChatGPT će se također moći poslužiti pretraživanjem, kao što to, primjerice, čine Gemini ili Copilot. Svi oni, koji su se bili upisali na listu čekanja u testnom okruženju SearchGPT, a spadaju u krug pretplatnika na ChatGPT Plus ili Team, dobili su pristup tražilici. Korisnici iz edukacijskih paketa dobit će pristup narednih tjedana, a najavljeno je i kako će svi besplatni korisnici isto dobiti nešto kasnije – kroz narednih nekoliko mjeseci. Bug

29.10. (20:00)

Prije nego nas zvijeri pročitaju kao knjigu

Umjetna inteligencija predvidjela koje će divlje vrste nestati do 2050. godine

Prema izvješću WWF-a, populacije divljih vrsta su od 1970. do 2020. pale za čak 73%, s najvećim padom u slatkovodnim ekosustavima. Glavni uzroci su gubitak staništa, klimatske promjene i ljudska aktivnost. AI softver Gemini predviđa da će vrste poput polarnih medvjeda, gorila i sumatranskih tigrova nestati do 2050. godine. Popis ugroženih uključuje i kalifornijske morske svinje, carske pingvine te galapagoške divovske kornjače. Napori za očuvanje prirode nužni su kako bismo spriječili daljnje izumiranje i očuvali bioraznolikost. Green

29.10. (19:00)

Kad tehnika trči, a zakon spava

Umjetna inteligencija u Hrvatskoj: Dinamičan privatni sektor i tromi državni aparati

Pojava umjetne inteligencije izravno je ugrozila brojna dosadašnja umjetnička zanimanja, rad na umjetničkim djelima, te kompletne produkcije, iako je s druge strane otvorila prostor brojnih benefita i snižavanje troškova produkcije upravo u tim segmentima zbog čega se budućnosti rapidno mijenja iz dana u dan. Hrvatska se plasirala na deseto mjesto po komercijalizaciji umjetne inteligencije, ispred mnogih europskih zemalja. Privatni sektor u zemlji cvjeta, o čemu svjedoči rast AI kompanija, uspješnih startupova i značajna ulaganja. S druge strane, hrvatska vlada zaostaje, smjestivši se na nisko 79. mjesto u AI strategijama, što ukazuje na manjak državnog plana unatoč rastuće širokoj primjeni tehnologije. Istraživanja pokazuju visoku informiranost građana o UI, ali i zabrinutost zbog gubitka poslova, sigurnosti i privatnosti, dok se zakonski okvir tek polako formira. Ravno do dna

20.10. (11:00)

Terminatori su blizu

Nobelovac Geoffrey Hinton: Strojevi bi nas mogli nadvladati u razdoblju od 5 do 20 godina

Geoffrey Hinton, dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za fiziku, upozorava da bi umjetna inteligencija mogla preuzeti kontrolu nad čovječanstvom u idućih 5 do 20 godina. Njegovi rani radovi postavili su temelje za modernu AI, no danas je zabrinut zbog sve opasnijeg razvoja bez adekvatnog nadzora. Hinton vjeruje da će AI samostalno zaključiti da je najbolje preuzeti vlast kako bi ostvarila ciljeve, što može dovesti do potencijalno katastrofalnih posljedica. Svjetski mediji koji ovih dana pišu opširne izvještaje o Hintonovim zaslugama i mračnim najavama detalj u kojem spominje da je potencijalno rješenje socijalizam nisu spomenuli. Propast čovječanstva koja počinje za nekoliko godina, ustanak strojeva, automatizirana distopija? Zvuči realno. Ali da odustanemo od kapitalizma koji nas tržišnim takmičenjem digitalnih korporacija gura prema svemu tome? To je valjda ona druga suluda teza s početka ove priče, ona koju nitko ne shvaća ozbiljno. Boris Postnikov za Novosti.

16.10. (13:00)

Nije to baš samo tako

UNESCO dao prijedloge za transparentniju i bržu javnu upravu uz AI, no…

Umjetna inteligencija ima potencijala u unaprjeđivanju demokracije, političkih institucija i procesa, poput chatbota koji ljudima odgovara na pitanja o izbornim programima, obavještava građane o razvoju zakona i slično. Također, AI bi mogao postati koristan alat u lobiranju tako što bi sažimao prijedloge zakona, procjenjivao njihove relevantnosti za pojedine tvrtke pa čak i pisao pisama autorima zakona s prijedlozima izmjena. No, sve ovisi o moralnom kompasu samih političara. I Trump je nedavno pao na foru vlastitog pobornika, a povjerovao je i u laž da migranti u Springfieldu jedu mačke i pse i sam postao predmet sprdnje. Na kraju dana, kako će se ovi razni AI alati koristiti ovisi potpuno o pojedincu – političaru ili stranci. Preostaje da se uspostave regulatorni okviri i nadzorni mehanizmi, obrazovanje javnosti i pravna odgovornost Big Tech industrije. Netokracija

13.10. (17:00)

Kad umjetna inteligencija postane stvarna

EU AI Pakt: Priprema za budućnost umjetne inteligencije

Europska unija aktivno nastoji postati tehnološki lider putem EU AI Akta i EU AI Pakta, koji podržava dobrovoljne obveze tvrtki prema regulaciji umjetne inteligencije (AI). Pakt poziva članice na primjenu strategija upravljanja AI-jem, mapiranje visokorizičnih sustava i promicanje AI pismenosti. Multinacionalne korporacije i mala poduzeća već su potpisnici Pakta, dok mnogi uvode dodatne mjere poput osiguranja ljudskog nadzora i transparentnog označavanja AI generiranog sadržaja. EU ovom inicijativom nastoji privući globalne talente i zadržati tehnološku relevantnost u natjecanju sa SAD-om i Kinom. Bug