Vizek: Kratkoročno je Amerika ovim carinama na gubitku, a upitno je hoće li izdržati i na novim temeljima revitalizirati industriju - Monitor.hr
Prekjučer (11:00)

Resetiranje svijeta, ali pod kojuc cijenu?

Vizek: Kratkoročno je Amerika ovim carinama na gubitku, a upitno je hoće li izdržati i na novim temeljima revitalizirati industriju

U ovom trenutku je nemoguće procijeniti hoće li ovakav pristup uroditi plodom i doista dovesti do reindustrijalizacije i nove tehnološke revolucije u Americi. Mnogo će, za početak, ovisiti o tome kako će reagirati najveći američki trgovinski partneri. Naime, rasplesti tri desetljeća sustavno građenu isprepletenosti najvećih i međusobno duboko i široko povezanih svjetskih ekonomija se ne može postići bez ozbiljnih kratkoročnih ekonomskih posljedica po sve uključene. Ako Amerikanci uspješno savladaju ovu prvu prepreku, i dalje nije jasno kako je moguće ishoditi da američka proizvodnja bude cjenovno konkurentna na drugim tržištima. No ono što je sigurno jest da više nema povratka na staro: doba jeftine radne snage i neograničenog protoka jeftinih roba ustupa mjesto dobu geopolitičkih kalkulacija, strateškog protekcionizma i borbe za tehnološku prednost. Maruška Vizek za tportal


Slične vijesti

Danas (20:00)

Ako i nisi dioničar, dionik si

Koje su posljedice sloma burzi uslijed novih carina? Pad proizvodnje, otpuštanje radnika, socijalni problemi…

Vijesti oko sloma burzi uslijed nametnutih Trumpovih carina trebalo bi brinuti i obične ljude, koji i nemaju nužno dionice, jer one utječu na cijelu ekonomiju. Ekonomski stručnjaci kažu kako još nije jasno kako bi se stvari mogle odviti, no mogući scenariji su sljedeći: Najblaži slučaj je korekcija tržišta, no izgledniji je da će pad proizvodnje rezultirati recesijom, a ponegdje i inflacijom. Dugoročno gledano, moglo bi doći i do depresije. Još gori scenarij uključuje deflaciju, a ona znači i manje plaće. Srednji put je tu izgledniji, to je stagflacija, gdje imate veću razinu nezaposlenosti i inflacije, a stagflacijska dužnička kriza je najveća bolest ekonomskog sustava. Moglo bi doći i do rasta kamatnih stopa na kredite i daljnjeg rasta nekih namirnica, poput kave. No, za Hrvatsku je moguće da izbjegne recesiju zbog EU fondova i nekih drugih dinamika koje omogućavaju rast u narednim godinama. Index

Jučer (21:00)

Malo lakši

Najveći gubitnici Trumpovih carina: Mark Zuckerberg, Jeff Bezos i čelnik Oraclea

Pad vrijednosti dionica izravna je posljedica najave novih carinskih mjera, što je izazvalo lančanu reakciju na svjetskim burzama i paniku među investitorima, piše Forbes. Najveći pojedinačni gubitak zabilježio je osnivač Mete Mark Zuckerberg, čije se osobno bogatstvo smanjilo za čak 17,9 milijardi dolara. Jeff Bezos je ostao kraći za 16 milijardi, a Larry Ellison, čelnik Oraclea lakši je za 9,9 milijardi dolara. Na popisu su i vlasnik Nvidije i suosnivač Google-a. tportal

Jučer (15:00)

Državnik protiv države

Musk je ušao u javni sukob s Trumpovim savjetnikom za trgovinu i pozvao na ukidanje carina

Musk, koji u aktualnoj administraciji vodi novoosnovani Department of Government Efficiency (DOGE), zadužen za smanjenje državne potrošnje, u subotu je putem videoveze pozvao na stvaranje zone slobodne trgovine između SAD-a i Europske unije. Muskove su kompanije također pogođene novim mjerama. Tesla je u prva dva mjeseca 2025. zabilježila pad prodaje u Europi od čak 49 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Na X-u citira Miltona Friedmana, koji je bio protiv carina i mjera protekcionizma, sve u jeku svađe s Peterom Navarrom, Trumpovim savjetnikom za trgovinu, koji je istaknuo kako je Musk ipak samo – prodavač automobila. Lider

Jučer (10:00)

Kad ti prijatelj s inauguracije zabije carinu u leđa

Trumpova carinska revolucija uzdrmala Silicijsku dolinu

Nakon što su čelnici tehnoloških divova podržali Trumpa na inauguraciji, novi val carina uzburkao je globalno tržište i pogodio upravo njih. Kina i EU odgovaraju protumjerama, a Silicijska dolina sada osjeća posljedice – od pada dionica do nesigurnosti u investicijama. Iako su očekivali deregulaciju i pogodnosti, tehnološke kompanije suočavaju se s antimonopolskim tužbama, rastom troškova i sve strožim globalnim pritiscima. Trumpov pokušaj zaštite američke industrije izazvao je kontraefekt, osobito za one koji su mu prvotno iskazivali lojalnost. tportal

Prekjučer (21:00)

Da barem sa sobom povuku i cijene nekretnina

Globalni burzovni pokolj: Trumpove carine povukle sve u minus

Svjetske burze bilježe dramatične padove nakon Trumpova uvođenja širokih carina. Azija tone, Europa slijedi, a kriptovalute i nafta padaju kao domine. Investitori bježe u švicarski franak i japanski jen, dok Elon Musk neizravno kritizira Trumpovu politiku dijeljenjem videa o slobodnoj trgovini. Analitičari govore o “ekonomskoj nuklearnoj zimi”, a budući njemački kancelar upozorava da bi moglo biti još gore. Panika vlada, a tržišta više ne vjeruju da je Trumpove carine samo “pregovarački alat”. Index

Nedjelja (17:00)

Carine, kauboji i korporativni snovi – kad država navuče čelične čizme i puca sebi u nogu

Učinkovitost carina kroz povijest ovisila je o kontekstu, ciljevima i načinu provedbe, ove su donesene hirovito

Koristile su se za zaštitu domaće proizvodnje, poticanje industrijalizacije i smanjenje ovisnosti o uvozu. U nekim slučajevima pomogle su izgradnji snažne domaće industrije, dok su u drugima izazivale trgovinske ratove i velike gospodarske probleme. Južna Koreja koristila ih je za svoj industrijski razvoj 60-ih i bile su privremene. Uspjeli su zaštititi tvrtke poput Hyundaia i Samsunga koje su dobile vremena za razvoj. Slično je postigla Kina sve do ulaska u WTO 2001. godine. Ključ uspjeha tih carina bio je u strateškom planiranju i kontroli. SAD pamti nekoliko debakla carinskih ratova, a neki uspjeh nije postigao ni Trump u prvom mandatu. Iako ovim carinama žele smanjiti državni deficit i vratiti proizvodnju u SAD, one nisu dio neke koherentne industrijske strategije i uvedene su bez dogovora sa saveznicima, zbog čega je i njihov uspjeh upitan, kazuje Boris Podobnik za Index.

Subota (15:00)

Srdžbu mi, muzo, pjevaj Donalda Trumpa, pogubnu, koja zada svijetu tisuću jada

Tjedan u znaku carina, pada burzi i reakcija na njih: Ahilej novog doba prosuo srdžbu i na Putina i na Zelenskog

Kako god bilo, posljedice za obične Amerikance bit će bolne. Prve procjene Sveučilišta Yale govore da će Trumpov Dan oslobođenja dovesti do pada američkog BDP-a od 0,84 posto u 2025., prosječnog povećanje cijena od 2,3 posto i pada raspoloživog dohotka prosječnog američkog kućanstva od 3,8 tisuća dolara uslijed većih rashoda za kupnju roba. Analitičari se slažu da je jedna stvar jasna. Era nesmetane globalne trgovine i jeftine industrije došla je svome kraju.

Carine su u drugi plan pogurale mirovne planove s Ukrajinom i Rusijom, koje ne žele mir po Trumpovim uvjetima. Od drugih vanjskopolitičkih vijesti, europska desnica je krajnje uzdrmana zbog presude Marine Le Pen, a podršku joj daju i neki čelnici članica EU. Tu je i Dodikova igra skrivača, a Vučić je doživio i malo predaha od studentskih prosvjeda. Zabrinjava vijest da su u UK uveli posebnu propusnicu za ulazak u zemlju. tportal

Petak (19:00)

Carine iz Vrta ruža – miris krize u zraku

Zbog carina slijedi revizija prognoza rasta hrvatskog gospodarstva

Uvođenje visokih carina SAD-a na robu iz 180 zemalja izaziva globalnu ekonomsku nelagodu. Iako je izravan utjecaj na Hrvatsku malen zbog skromne trgovinske razmjene sa SAD-om, neizravni utjecaji mogli bi biti veći, osobito ako oslabi potražnja iz Njemačke i EU-a. HNB i banke zasad ostaju pri svojim projekcijama rasta, ali ističu povećane rizike. Neizvjesnost i mogući pad investicija brinu analitičare, dok Amerika prijeti recesijom, a ostatak svijeta – kriznim redizajnom prognoza. Lider

Četvrtak (22:00)

Američki dug na dijeti: jede sve pred sobom

Ekonomski stručnjak o carinama: SAD računa da će oživjeti domaću potražnju, zatvoriti tržište i preživjeti dok drugi ne pokucaju na vrata da bi razgovarali

U ovim trenucima američki javni dug raste i prešao je 121 posto BDP-a, što je više nego što je bio na kraju Drugog svjetskog rata. Ovim tempom SAD bi kroz 20 godina došao do 150 posto BDP-a javnog duga. U toj se situaciji postavlja pitanje udjela dolara u svjetskoj trgovini, koji je u posljednjih dvadesetak godina pao za 15 postotnih bodova. Upitno je dokad bi mogli održavati takav model i dokad bi svijet mogao prihvaćati financiranje tih deficita. Carine su samo jedna od mjera za zatvaranje tog deficita i tu se ne biraju sredstva. Kratkoročno je ovo ‘lose-lose’ pozicija za sve jer dovodi do rasta cijena, zatvaranja tržišta, mogućih pritisaka prema recesiji s inflacijom, ali se zapravo traži resetiranje trgovinskih odnosa i megatrendova koji su prisutni. SAD će vjerojatno tražiti od EU da snizi svoje kriterije i otvori svoje tržište, a to podrazumijeva smanjenje kvalitete kontrole hrane, GMO regulative i slično. Željko Lovrinčević za tportal

Četvrtak (13:00)

Ako ne može gluplje, može skuplje

Među 164 zemlje kojima je SAD nametnuo carine nema Rusije, ali zato ima nenaseljenog otoka s pingvinima

Trumpova administracija uvela je carine čak i na nenaseljene teritorije poput australskog otočja Heard i McDonald. Kina reagirala na Trumpove carine i najavila protumjere, a zamjeraju i to što su Tajvan naveli kao zasebnu zemlju. Dionice propale nakon Trumpove odluke: Indeksi na Wall Streetu potonuli više od 3%. One se neće primijenjivati na određene ključne proizvode poput lijekova i računalnih čipova, koji se smatraju strateški važnima za SAD. No, zato bi mnogi drugi proizvodi zbog protumjera mogli doseći puno više cijene. Neki analitičari ove drastične poteze smatraju velikom rizičnom igrom na globalnoj skali, a podsjećaju i da je povijest pokazala kako carine uglavnom škode ekonomiji SAD-a. tportal