Vizek: Evo zašto se porez naplaćuje po kvadratu, a ne po vrijednosti nekretnine - Monitor.hr
Danas (07:00)

Od betonske oaze do poreznog labirinta

Vizek: Evo zašto se porez naplaćuje po kvadratu, a ne po vrijednosti nekretnine

Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu govorila je o uvođenju poreza na nekretnine, naglasivši da bi to bio “kopernikanski obrat” u hrvatskoj svijesti i poslovanju. Istaknula je da je nekretninski sektor u Hrvatskoj postao porezna oaza, bez adekvatnog oporezivanja, što stavlja i puno prostora za pranje novca. Smatra da će odluke lokalnih vlasti o visini paušalnog poreza utjecati na ponudu nekretnina, što bi moglo stabilizirati ili sniziti cijene. Vizek je također upozorila na potrebu boljeg sustava procjene vrijednosti nekretnina kako bi se takav porez uveo na pravi način. Razlozi su jednostavnost i transparentnost, smanjenje administrativnog tereta, ali i tehnološka ograničenja. Net


Slične vijesti

Utorak (23:00)

Prati oglase i vidi koliko će biti više nekretnina za prodaju

Vizek: Konačno korak naprijed – OK, ima tu rupa, ali čemu tolika drama oko poreza na nekretnine?

Sama činjenica da se povećava porezno opterećenje stambenih jedinica koje se koriste za kratkoročni najam i pokušaj poreznog tretmana praznih stambenih jedinica predstavljaju kopernikanski obrat u hrvatskoj kolektivnoj svijesti i načinu života. Podaci iz prethodna tri Popisa stanovništva sugeriraju da se u Hrvatskoj kontinuirano povećava broj i udio stambenih jedinica koje ne služe za stambene svrhe, što znači da se istovremeno kontinuirano smanjuje i broj i udio stambenih jedinica koje služe.

Stopa prenapučenosti stambenih jedinica u Hrvatskoj iznosi 33,4 posto i jedna je od najvećih u Europskoj uniji. Hrvatska djeca se iz roditeljskih domova iseljavaju u prosjeku tek s pozne 33 godine, a istovremeno rezultati nedavno objavljene ankete poznatog lanca trgovina namještajem sugeriraju da u 35 posto hrvatskih kućanstava barem jedna osoba koristi dnevnu sobu za spavanje.

Prijedlog doista prepoznaje uzroke krize stanovanja u Hrvatskoj, no izvjesno je da će se on u budućnosti morati dorađivati i rafinirati ako se želi postići i što je moguće veća pravednost poreznih izmjena, ali i njihova učinkovitost kada je u pitanju rješavanje krize stanovanja u Hrvatskoj. Maruška Vizek za tportal.

24.08. (22:00)

Ajde, barem nešto dobro

Vizek: ‘Ipak se kreće’ – Apartmanizaciji se konačno reklo snažno ‘NE’

Turistički smještaj je toliko duboko penetrirao u sve sfere života i stanovanja u tim gradovima, da je mogućnost da se ti gradovi pretvore u gradove duhova sasvim realna. Od ovog četvrtka navedeni gradonačelnici i u tim svojim namjerama konačno imaju i podršku Vlade. Nacrt prijedloga Zakona o upravljanju i održavanju zgrada je i prvi pokušaj na nacionalnoj razini da se regulira problem apartmanizacije. Pri tome, prijedlog istodobno adresira i sve lošiju kvalitetu stanovanja u lokalnim jedinicama izloženima te pomaže lokalnim jedinicama koje se intenzivno bave turizmom da učinkovitije upravljaju svojom destinacijskom ponudom.

Da bi se ispravila desetljeća nakrive povijesti, bit će potrebna još hrabrija mjera; značajno povećanje poreznog opterećenja dohotka koji se ostvaruje od kratkoročnog turističkog najma. Tek tada možemo očekivati osjetne pomake u smanjenju tekućeg broja stambenih jedinica koje se koriste za kratkoročni najam, koje bi se zatim mogle materijalizirati i u smanjenju cijena stambenih jedinica i povećanju njihove priuštivosti za hrvatske građane. Maruška Vizek za tportal.

21.07. (12:00)

Više para, ali i gužvi

Zimmer frei na steroidima: Kako apartmanizacija utječe na migracije u Hrvatskoj

Eksplozija kratkoročnog turističkog najma globalni je fenomen koji izaziva čitav niz poremećaja u urbanim sredinama prepoznatljivim turističkim destinacijama. Iznimka dakako nije ni Hrvatska, koja je svoju turističku priču gradila na zimmer frei natpisima uz priobalne ceste davno prije nego što je svijet otkrio Internet i digitalne platforme za ponudu smještaja. Osim što on smanjuje dostupnost stanova za dugoročno stanovanje, što rezultira rastućim troškom stanovanja za lokalne stanovnike, on pogoršava i kvalitetu života u destinacijama jer povećana prisutnost turista donosi buku, prometnu gužvu, probleme s parkiranjem i otpadom. Rezultati – iseljavanje domaćeg stanovništva, mijenjanje ekonomske strukture, gentrifikacija… Maruška Vizek vidi više lošeg nego dobrog u analizi za tportal.

15.07. (21:00)

Joe, i to je Amerika

Maruška Vizek: Izuzmu li se molitelji, Hrvati kukaju, ne pucaju: Što možemo naučiti iz američke šok terapije

…Nastupaju šok i nevjerica. I osjećaj da je trenutak u kojem je ta slika ušla u moju svijest jedan od onih koje pamtite do kraja života. Tu sliku dodajem svojoj niski pivotalnih trenutaka koji uključuju živo sjećanje na to gdje sam bila i što sam radila kada je Goran Ivanišević osvojio Wimbledon, kada je izvršen napad na World Trade Center u New Yorku i kada je Sanader podnosio ostavku pred zabezeknutim novinarima. Zovem svoju urednicu i predložim da promijenimo temu kolumne. Iz Sjedinjenih Američkih Država nedavno sam se vratila nakon deset mjeseci provedenih u Bostonu na programu akademske razmjene, tijekom koje sam imala prilike iskusiti iz prve ruke dubinu podjela u američkom društvu… Dobra kolumna Maruške Vizek.

10.04. (19:00)

Nitko ne želi živjeti na selu

Vizek: Ovo zvoni na uzbunu – u Hrvatskoj čak 44 posto stanova ne služi za stanovanje

Nepriuštivo stanovanje već je dulje vrijeme ne samo hrvatski, već i globalni problem, kojem se za sada ne nazire neko trajno rješenje. Problem je toliko velik, a usudila bih se reći i društveno i ekonomski opasan, da čak i da se provedu predložene predizborne mjere svih političkih stranaka koje se odnose na priuštivost stanovanja – nije izvjesno da bi bio riješen. Raste i broj stanova i obiteljskih kuća koji se koriste u poslovne umjesto u stambene svrhe. Niti jedan program nije dovoljno ambiciozan i sveobuhvatan da adekvatno adresira činjenicu da gotovo polovica stanova u Hrvatskoj ne služi za stanovanje, iako je to jedini trajni način da se poveća priuštivost stanovanja. Maruška Vizek za tportal.

27.03. (14:00)

Ako važeš za koga ćeš glasati prema ekonomskom programu...

Vizek: Programi potpore za vrijeme pandemije i nisu bili najučinkovitiji, novac se mogao bolje utrošiti

Propitkivanje uspješnosti izvlačenja zemlje iz recesije pri tome ne problematizira činjenicu da je Hrvatska ekonomski vrlo uspješno prebrodila pandemijsku krizu, već se bavi utvrđivanjem učinkovitosti potrošnje javnog novca za pandemijske poticaje gospodarstvu. Naime moguće je da je taj novac polučio očekivani učinak, no isto tako je moguće da se s manje ili s drugačije usmjerenim javnim novcem moglo napraviti puno više ili čak da su pandemijski poticaji bili potpuno nepotrebni, a samim time novac uludo potrošen. U ovom konkretnom slučaju covid potpore su na prvi pogled bile uspješne, ali po svemu sudeći ta je mjera bila previše rastrošna i loše dizajnirana. Maruška Vizek za tportal.

04.03. (23:00)

Konačno da smo negdje ispred Europe

Vizek: Apartmanizacija na steroidima – Zašto nova EU pravila u nas neće promijeniti ništa

Uredba EU-a o prikupljanju i razmjeni podataka o uslugama kratkoročnog iznajmljivanja smještaja u Hrvatskoj, nažalost, neće promijeniti gotovo ništa. Od 2016., naime, imamo uspostavljen sustav eVisitor, a u njemu su svi podaci na koje se odnosi spomenuta uredba već dostupni i kontinuirano se ažuriraju. U drugim zemljama Unije, koje do sada nisu sustavno prikupljale podatke o smještajnim kapacitetima i ostvarenim noćenjima u privatnom smještaju, Uredba definitivno predstavlja korak unaprijed. Zemlje članice će tako u roku od dvije godine morati uspostaviti registre i prikupiti podatke o smještajnim kapacitetima za kratkoročni turistički najam, a digitalne platforme bit će prisiljene dijeliti podatke o ostvarenim noćenjima. Maruška Vizek za tportal.

27.02. (08:00)

Dolar nije nužno dobar

Najveća bitka Drugoga svjetskog rata: Kako je dolar postao svjetska rezervna valuta

Ove godine obilježava se 80 godina od održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda o monetarnim i financijskim pitanjima, poznatije kao Konferencija u Bretton Woodsu. Cilj konferencije bio je uspostaviti stabilan poslijeratni međunarodni monetarni sustav i sustav međunarodne trgovinske razmjene koji bi potaknuo gospodarski oporavak nakon rata te spriječio devalvacije valuta i trgovinske ratove prisutne tijekom međuratnog razdoblja. Kao rezultat stvoreni su MMF i Svjetska banka. No, isto tako, dogovoreno je kako će američki dolar i zlato imati ulogu svjetske rezervne valute. Iako se sustav Bretton Woods raspao 1971. godine, kao rezultat nagomilanih ekonomskih neravnoteža, četvrt stoljeća duga praksa korištenja dolara kao mjerila za određivanje vrijednosti drugih valuta pozicionirala ga je kao dominantno sredstvo u globalnim plaćanjima i pohrani vrijednosti u nadolazećim vremenima. Maruška Vizek za tportal.

16.01. (20:00)

Slabo se prilagođavaju

Vizek: Od europskog motora do bolesnika: Što se to dogodilo s Njemačkom?

Za početak, treba razumjeti to da je njemački model rasta dominantno zasnovan na održavanju konkurentnosti i snažnom rastu izvoza. Takva ekonomska strategija sjajno je funkcionirala u ekonomski otvorenom svijetu, u kojem je temeljna poslovna strategija troškovna učinkovitost te s učinkovitim globalnim lancima vrijednosti. No nakon nastupanja pandemije i ruske agresije na Ukrajinu, svijet je postao ekonomski puno više zatvoren, sve je izraženija podjela na ekonomske blokove, a sve veći naglasak u poslovanju stavlja se na ekonomsku samodostatnost i otpornost, ne na troškovnu učinkovitost. Novi trendovi, odnosno novi geopolitički odnosi, koji su na snazi od 2020. godine, smanjili su cjenovnu konkurentnost njemačkog izvoza i značajno ograničili mogućnost njegova daljnjeg rasta. U ovim novim normalnim uvjetima na vidjelo su izašle sve slabosti njemačke strategije ekonomskog rasta. Maruška Vizek za tportal.

12.12.2023. (08:00)

Nije nam zapravo ni toliko loše

Vizek: Život u Hrvatskoj ima nekih prednosti kojih možda nismo svjesni

Život u Hrvatskoj počesto izgleda kao vrlo začahurena spirala negativnosti. Naše nezadovoljstvo zbog svega negativnog što se događa u zemlji vrlo je intenzivno i toliko zaokuplja našu pažnju da nismo u stanju ni vidjeti, a kamoli cijeniti i biti zahvalni za ono pozitivno što imamo. Ovaj se problem samo pojačava zbog važne uloge koju mediji imaju u formiranju javnog mijenja. Negativne su vijesti jednostavno čitanije od pozitivnih, što znači da će mediji biti skloniji prenositi ih i ne baviti se onim pozitivnima. Otkako živim u SAD-u, imam priliku vidjeti život u Hrvatskoj nešto drugačijim očima: Prvi od pozitivnih aspekata života u Hrvatskoj koji ne cijenimo dovoljno je sigurnost. Druga je dostupnost zdravstvene zaštite, iako je ukorijenjeno uvjerenje da je ono zapušteno i loše. Treći pozitivan aspekt života u Hrvatskoj dostupnost je obrazovanja. Jedna smo od zemalja s najmanjom dohodovnom nejednakošču. To ne znači da nema siromaštva, ali imamo puno manje beskućnika od drugih država. Maruška Vizek za tportal.