Višnja Starešina: Razlika između Tuđmanovih i Milanovićevih političkih provokacija - Monitor.hr
08.05.2022. (18:00)

Dug jezik, kratka pamet

Višnja Starešina: Razlika između Tuđmanovih i Milanovićevih političkih provokacija

U noći prije susreta izvedena je provokacija, u dogovoru s predsjednikom Tuđmanom dakako. Da bi pojačali pritisak za promjenu mandata UN-a, odglumljen je pokret HV-a s teškom artiljerijom u pravcu Slavonije i plasiran u svjetske medije uz bombastične naslove o Hrvatskoj koja ide u vojnu akciju, ugrožava UN-ove mirovnjake… Krenuli su pritisci sa svih strana, najviše s američke, da se vojska zaustavi. Al Gore je uspio “uvjeriti” Tuđmana da ne pokreće ratnu operaciju, koju ovaj i nije namjeravao pokrenuti. Provokacija je dala dodatnu uvjerljivost njihovu dogovoru o mirnoj reintegraciji. Da je pak bila sama sebi svrha, provokacija s pokretom vojske bila bi kontraproduktivna glupost, štetna za hrvatske interese. Poput onoga što ovih dana čini aktualni predsjednik Zoran Milanović, mlatarajući jezikom uokolo da će on staviti veto na širenje NATO-a ako se ne promijeni izborni zakon u BiH ili da će kao drug mu Milorad Dodik vrijeđati i prozivati Christiana Schmidta ako ne nametne promjenu izbornog zakona u BiH, piše Višnja Starešina za Slobodnu.


Slične vijesti

Ponedjeljak (10:00)

Nek živi ljubav, nek prestane rat

Starešina: Prvi ozbiljan pokušaj da se rat u Ukrajini barem privremeno privede kraju

Plan Trumpova posebnog izaslanika za Ukrajinu, generala Kellogga, nije preambiciozan i politički nerealan, već se zadovoljava zamrzavanjem sukoba na manje-više sadašnjim linijama fronte kao preduvjetom za početak političkih pregovora o mirovnom sporazumu. Glavni je zadatak u toj fazi stvaranje dojma da ni Ukrajina ni Rusija nisu poražene i da taj dojam mogu očuvati u procesu traženja političkog rješenja, a na stolu će se naći definiranje statusa ukrajinskog teritorija koji je osvojila Rusija i zapadna integracija Ukrajine, odnosno njezino članstvo u NATO-u. Složeniji dio procesa s neizvjesnim rokom trajanja dolazi poslije. Rusko-ukrajinski mirovni proces ima perspektivu postati ključna točka u sveobuhvatnome procesu stvaranja novoga svjetskoga geopolitičkog poretka, u koji će kao američki kontrapartner sigurno biti uključena Kina i koji će se doticati svih kriznih ili potencijalno kriznih žarišta na granici ruskog i zapadnog svijeta. Višnja Starešina za Lider.

27.01. (08:00)

Države poduzetnici

Starešina: Počinje igra u kojoj se može mnogo dobiti. Ali i lako ispasti gubitnik

Oni koji dosad nisu shvatili da su provokacija, brutalna retorika i zaoštravanje problema omiljeni Trumpov način otvaranja tema za koje se zatim traže kompromisi i dogovaraju ozbiljni interesni dealovi, uopće nemaju kapaciteta biti relevantni sudionici političkih dogovora s novom administracijom. Jer ne razlikuju površinske efekte od sadržaja. Jednako tako, oni politički akteri (čitaj: vlade) koji još nisu na nacionalnoj razini prepoznali svoje interesne prioritete koji bi se mogli uklopiti u Trumpovu (geo)političku agendu i koji nisu iskoristili razdoblje između izbora i predsjedničke inauguracije za uspostavu kontakata s novom administracijom i potaknuli zanimanje za svoje projekte – već su zakasnili.

Ozbiljni igrači to su već učinili. Oni koji su zakasnili, možda mogu nadoknaditi propušteno ili uhvatiti priključak tako da uključe u izvršnu vlast više poduzetničkog duha: i u načinu razmišljanja i u operativi. A to znači da ne čekaju da im Washington zada domaću zadaću koju će oni zatim manje-više izvršavati, nego da stvaraju i love prilike, kao i da nakon toga osiguraju izvršavanje preuzetih obveza kako ne bi izgubili kredibilnost. Višnja Starešina za Lider.

20.01. (13:00)

Na Istoku stare priče, a na Zapadu... nešto novo

Starešina: Hrvatski je problem nepostojanje usuglašenog minimuma nacionalnog interesa

Kad bi se problem izostanka minimalne suradnje između predsjednika države i predsjednika Vlade svodio samo na nespojivost karaktera Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića, stvarnog problema za državu ni u sljedećemu mandatu zapravo ne bi bilo. Bio bi to tek nastavak predstave koju smo gledali u proteklih pet godina, ‘tvrde kohabitacije‘, koja je u početku izgledala zabavno, a poslije sve zamornije i neodgovorno. No na kraju nije imala dramatične posljedice na funkcioniranje države u vanjskim poslovima, obrani i sigurnosti, za koje su suodgovorni. Sa stajališta državnih interesa poraznije je što Plenković nije primijetio da su se vremena promijenila, što mu je (izborom Dragana Primorca za kandidata) draže bilo zadržati protivnika nego dobiti suradnika na Pantovčaku. Geopolitičko preslagivanje Europe ulazi u novu fazu koju će nova Trumpova administracija ubrzati te učiniti dinamičnijom i neizvjesnijom. Bit će to, vjerojatno, početak novoga bipolarnog poretka. Kao kolateralni efekt mogu se aktivirati tinjajući sukobi kojima je bremenito hrvatsko istočno susjedstvo (BiH, Crna Gora, Kosovo, Srbija), mogu se probuditi povijesne imperijalne nostalgije i pojačani napori širenja utjecaja na samu Hrvatsku… Višnja Starešina za Lider.

29.12.2024. (19:00)

Od luzera do lidera

Starešina: Trumpova pobjeda barem je otvorila mogućnost da se Zapad prestane samouništavati

Zadržavanje postojećega smjera izgledno vodi svijet prema kraju zapadne dominacije, i ekonomske i političke. Raznorodni snažni diktatorski i autokratski istočnjački režimi – od kineskoga jednopartijskoga kapitalizma i diktatorskoga velikodržavnoga ‘ruskog svijeta‘ preko iranske islamske teokracije do latinskoameričkih ljevičarskih neomarksističkih režima – uspjeli su potisnuti međusobne sukobe i različitosti te postići visok stupanj jedinstva nasuprot Zapadu kao zajedničkom neprijatelju kojeg valja pobijediti ekonomski, politički, kulturno, sigurnosno, a prema potrebi i vojno. Rusija je od Europe stvorila plinsku ovisnicu, ponajprije zbog njemačkih geopolitičkih ambicija i podcjenjivanja ruske velikodržavne tradicije. Islamsko osvajanje Zapada, ponajprije Europe kao kolijevke judeokršćanske civilizacije i Amerike kao glavne zapadne sile, rezultiralo je dugoročnim sigurnosnim ugrozama unutar zapadnog svijeta.

Pobjeda Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima unijela je novu dinamiku u taj proces i donijela nadu da se taj za Zapad pogubni trend može zaustaviti, pa i preokrenuti. Međutim, da bi se to dogodilo, sama statistička izborna pobjeda jedne osobe, ili jedne političke opcije, nije dovoljna. Treba se steći niz uvjeta. Višnja Starešina za Lider.

23.12.2024. (11:00)

Tko čeka - dočeka

Starešina: Friedrich Merz jedini je kandidat koji eventualno može postati novi vođa Europe

Njemačku, koja danas jedina može biti stvarni vođa EU-a, američki su izbori zatekli u političkom limbu, s crveno-zeleno-žutom vladom kancelara Scholza, najslabijom u novijoj povijesti, i jednako takvom ekonomijom. Francuska, koja je još najuvjerljiviji njemački partner u tom vodstvu, nalazi(la) se u sličnom stanju, s oslabljenim predsjednikom Macronom, vladama koje lako padaju i još lošijom gospodarskom slikom od njemačke. Friedrich Merz ima sve osobine potrebne za budućega njemačkog i europskog vođu u godinama koje dolaze. Društveni je konzervativac, ekonomski liberal, čvrste je transatlantske orijentacije i zauzima se za preventivno jačanje obrambenog sektora, a ima i bogato iskustvo u korporacijskom biznisu.

Tek ako uspije oformiti funkcionalnu njemačku vladu koja je spremna na politički i gospodarski zaokret, u sljedećoj fazi mogao bi iskoračiti kao europski vođa koji može okupiti i Macrona i Meloni i Tuska te vratiti prozapadnu orijentaciju srednjoeuropskim državama koje se sve više okreću Rusiji.  Višnja Starešina za Lider

16.12.2024. (08:00)

Blisko o istoku

Starešina: Pravi, krvavi rat u Siriji vjerojatno je tek pred vratima

Sirija je etnički i religijski najkompleksnija država Bliskog istoka: uz relativno većinsku sunitsku islamsku zajednicu, kojoj pripada i nova vlast, i manjinske šijitske alavite, kojima su pripadale vladajuća obitelj al-Asad i glavnina državne nomenklature, tu su i velike zajednice Kurda (na sjeveru), Druza (na jugu), preostali kršćani… K tome je doslovce ekonomski slomljena i politički raspadnuta država. Zato i nije upitno hoće li postati poprište novoga građanskog rata, nego koliki će kaos on proizvesti i hoće li zahvatiti i druge bliskoistočne države. To je vrlo vjerojatna opcija. A ni neki novi pokušaj stvaranja velikoga kalifata ne može se unaprijed odbaciti. Višnja Starešina za Lider

09.12.2024. (08:00)

Putevima plina

Starešina: Hrvatska može postati važan američki strateški partner u stvaranju nove karte Europe

Saveznici i potencijalni saveznici, baš kao i suparnici i otvoreni protivnici, ubrzano se pripremaju za Trumpovu Ameriku u uvjetima zaoštravanja sukoba i otvorenih ratova između Istoka i Zapada. Jer svima koji umiju čitati procese savršeno je jasno da to više neće biti jednaka utakmica s ponešto izmijenjenim igračima, nego nova igra, s novim pravilima. A gdje je tu Hrvatska i gdje bi mogla biti? Adut je, dakako, LNG na Krku, sa svime što on znači za stvaranje nove energetske, a s njome i sigurnosno-obrambene karte Europe, koja će biti definirana terminalima za ukapljeni plin (LNG) i uz njih vezanom mrežom plinovoda i drugih infrastrukturnih projekata. Ono što je za Kinu projekt ‘Pojas i put‘, za SAD je, kad je o Europi riječ, projekt nove energetske mreže pod političkim okriljem inicijative ‘Triju mora‘. Zato sada Hrvatskoj može postati prednost uvezanost Andreja Plenkovića u ‘ružičaste‘ politike EU-a, koje će se također ubrzano mijenjati. Višnja Starešina za Lider.

02.12.2024. (20:00)

Kronika točnih predviđanja i promašaja

1000 brojeva Lidera – što se promijenilo od pokretanja ovog poslovnog tjednika na svjetskoj političkoj sceni

Kada smo počinjali, Angela Merkel tek je postala nova njemačka kancelarka, Vladimir Putin već je preuzeo sve konce u Rusiji, ali Zapad ga je doživljavao kao nužnoga ekonomskog stabilizatora bivše velesile s ponešto čvršćom, obavještajno treniranom rukom. Recep Tayyip Erdoğan postupno je učvršćivao vlast u Turskoj promičući islamističku agendu s pomoću neoosmanskog projekta. Na Zapadu su njegov islamizam doživljavali kao pjesnički izričaj, a njega kao političkog saveznika na Balkanu, osobito u BiH. Kina je zahvaljujući globalnoj liberalizaciji tržišta gotovo neopaženo ekonomski grabila naprijed, postajući povlaštena poslovna partnerica vodećih zapadnih zemalja. EU je postao pionirski projekt stvaranja postmoderne naddržave, EU federacije.

Dva desetljeća poslije globalistički je projekt mrtav. Kina je posvuda. Putin je u Ukrajini, ‘ruski svijet‘, ali i regionalni ‘srpski svet‘, teži ekspanziji. Iran nastoji preuzeti kontrolu nad Bliskim istokom. Erdoğan kontrolira sigurnost Europe. Politika Angele Merkel pokazala se kao jedan od najtežih europskih promašaja. Zapad predvođen SAD-om nastoji se oporaviti od poraza u vlastitoj igri i ostati jači partner u novoj velikoj utakmici protiv ojačalog i sve ujedinjenijeg Istoka. Hrvatska je, u posljednji trenutak, ipak uspjela prijeći na zapadnu stranu, onu na kojoj jedino ima perspektivu… Nakon tisuću brojeva Lidera i kolumni Višnje Starešine…

29.11.2024. (08:00)

Djeca u odijelima

Starešina: Saborske se rasprave uglavnom svode na plitka međustranačka podbadanja i nadigravanja. ‘Outfiti‘ su puno važniji od sadržaja. Kao u nekom dječjem vrtiću za poodmaklu dob

Nije uopće zamislivo da u današnjem Hrvatskom saboru neki izabrani narodni zastupnik ili zastupnica održi govor na razini Strossmayera ili Starčevića 1861., Radića 1918. ili Tuđmana 1990. Pitam se koliko tih izabranih narodnih zastupnika uopće može razumjeti što su u istoj sabornici govorili njihovi znameniti prethodnici. Možda bi se našlo dvoje-troje koji bi razumjeli.

I sve to dakako postaje izvor političkih frustracija koje proizvode potpunu nezainteresiranost za sudjelovanje u političkom životu jer sve izgleda zadano, strogo-kontrolirano, neprobojno za bilo kakve nove inicijative ili nove ljude, koji nisu izravan proizvod starih elita i to u cijelom političkom spektru – od krajnje lijevog o krajnje desnog i obrnuto. Gledano iz te perspektive oktroirane političke scene, danas izgleda nevjerojatnim da se u dogledno vrijeme pojavi netko tko će unijeti novu energiju u taj učmali, zatvoreni politički bazen. Ali velike se političke promjene i ne događaju u svakome izbornom mandatu, već se mjere u epohama. U Hrvatskoj su se uglavnom uvijek događale u sklopu ili ako hoćete na repu europskih i svjetskih previranja i promjena. Kriza elita i političkog upravljanja nije samo naša autohtona pojava, već je dio europske i šire zapadne političke krize. Višnja Starešina za Lider.

25.11.2024. (10:00)

Složna braća kuću grade (samo da žele)

Starešina: DORH i EPPO mogu dati novi poticaj svođenju korupcije na pristojnu mjeru

Da bi slučaj Beroš uistinu postao ogledni slučaj u procesuiranju korupcije u javnoj nabavi, daljnje uvjete mora ispuniti pravosuđe. U prvome koraku to znači temeljito istražiti kako su diler Saša Pozder i njegova mreža namještali nabavu robota, proširiti to na istragu drugih nabava u kojima je intervenirao ministar i drugih poslova Pozderovih tvrtki s državom, a sve to kako bi se u razumnom roku pripremile uvjerljive optužnice. No već na tome prvom koraku pojavio se spor oko mjerodavnosti između Ureda europskog tužitelja (EPPO), koji je prvi pokrenuo istragu, i DORH-a, odnosno Uskoka, koji je izdao naloge za uhićenja. Budu li poštovali svoje uloge, EPPO može (za)štititi DORH i Uskok od domaćih političkih utjecaja iz Hrvatske, a DORH (Uskok) može pomoći EPPO-u da ga ne obuzme umišljaj europskoga djelitelja pravde nasuprot nacionalnom pravosuđu. Višnja Starešina za Lider.