Visković: Splitska riva će do 2050. biti pod morem, ali ljudi to ne shvaćaju - Monitor.hr
Četvrtak (12:00)

Bolje kupovati nekretnine na brijegu

Visković: Splitska riva će do 2050. biti pod morem, ali ljudi to ne shvaćaju

Splitska riva i Dioklecijanova palača bit će pod morem do 2050., ali ljudi to ne mogu osvijestiti, izjavio je umirovljeni sveučilišni profesor prava, političar, kulturni animalist i kulturni botaničar iz Splita Nikola Visković u emisiji Vide TV Zavidavanje by Lado Tomičić, koju možete gledati na ovoj poveznici. ” Ljudima je važno da prežive, i nije ih briga za unuke. A moji će unuci imati teška okapanja, planeta će biti u vrlo bolesnom stanju”, upozorio je splitski profesor, koji je s Tomičićem razgovarao i o hrvatskoj i svjetskoj politici u svjetlu epohalnih klimatskih promjena. Novosti


Slične vijesti

Jučer (08:00)

Zemlja se znoji, a mi se pravimo ludi

Korlević o klimatskim promjenama: Nažalost ne postoji nešto homogeno kao “društvo”. Bit će dobitnika i gubitnika

Već se dvadeset godina govori o tome da raste srednja godišnja temperatura zraka, da rastu brojni ekstremi i da se podiže razina mora. Sada možemo samo konstatirati da tako doista i jest. Mi astronomski još uvijek nismo izašli iz ledenog doba pa se Zemlja grije. No, naše ubacivanje svih mogućih stakleničkih plinova u atmosferi nimalo ne pomaže. Dolaze još veći esktremi u temperaturama i oborinama. Korisnost novca investiranog u “javnu” znanost pada ulaskom politike u taj sustav, kroz financiranje samo onih projekata koji su “sigurni”, odnosno onih koji prođu recenziju, dakle ne onih inovativnih. Društvene znanosti i umjetnost imaju zadatak spriječiti neko buduće nasilje koje će biti posljedica klimatskih promjena. No, taj dio trenutno rade traljavo jer društvenim medijima dominiraju algoritmi koji potenciraju sukobe u lovu na klikove te dominiraju niske strasti. Korado Korlević za Green.

24.03. (13:00)

Ako želiš biti zdrav, plati

Ivica Đikić (znanstvenik): Privatne klinike se bogate, državne bolnice propadaju

U razgovoru za Index Đikić upozorava kako se “političkom odlukom favorizira privatno ulaganje na uštrb javnog, i to tako da se odabranim privatnicima omogućava puno benefita s niskim rizikom jer su oni sigurni da će za neke svoje dijagnostičke metode dobivati financiranje HZZO-a”. Ne bi se smjelo događati da pacijenti dođu u bolnicu u dva popodne i da ondje nema liječnika kojih bi trebalo biti. Također je nedopustivo da oni često iz interesa, a i zbog činjeničnog stanja, pacijentima govore da u bolnici nemaju potrebne opreme pa ih šalju u privatne gdje se to jako dobro naplaćuje… Danica

15.03. (00:00)

Razgovor o razgovorima

Četiri magaraca apokalipse: Podzemne devedesete ili arhiv nepristajanja

“Četiri magarca apokalipse” naslov je knjige s pedesetak intervjua koje je novinarka i glavna urednica Feral Tribunea Heni Erceg objavila u Feralu devedesetih i dvijetisućitih, a nedavno izdao izdavač Ex Libris iz Rijeke. “Četiri magarca apokalipse” višestruko je vrijedna i zanimljiva knjiga: kao dokument vremena u kojemu su intervjui nastali, kao svjedočanstvo njihove aktualnosti, zamrznutog političkog vremena u kojemu tavori Hrvatska; kao podsjetnik na iščezla vremena serioznog, temeljitog, obaviještenog i kritičkog novinarstva, te kao prisjećanje na moralne, intelektualne i političke autoritete koje je vlastita zemlja, ali ništa manje i cijela Europa, u posljednjih trideset godina, na vlastitu štetu, uvelike odbacila. Boris Pavelić u razgovoru s autoricom za Lupigu. Viktor Ivančić je donio svoju recenziju prije par mjeseci.

02.03. (23:00)

Valjda nije i posljednji intervju

Vedrana Rudan kod Stankovića o bolesti i pisanju: Kad pišem, ja sam živa

Spisateljica Vedrana Rudan “Nedjeljom u 2” otvoreno je govorila o borbi s bolešću, potresnim trenucima za nju i njezinu obitelj. Ponosna je što prodaje svoje knjige, ne sebe, a naglasila je i da o svojoj obitelji ne piše. Boluje od agresivnog raka žučnih kanalića koji se inače teško otkriva, ali koji je bio operabilan. Iako je sve u početku prošlo u redu, ubrzo su se razvile metastaze. Operacija je uz popuste stajala oko 9.000 u privatnoj klinici jer nije ušla u kvotu, a država s tom klinikom ima ugovor. Spomenula je i da joj je u to vrijeme u Srbiji trebala izaći knjiga “Umrijeti bez stresa”. Htjela je i na eutanaziju u Švicarsku, ali je, kako kaže, toliko onemoćala da ne može ni u auto, morala odustati. Sada je na kemoterapiji jer su joj liječnici predočili statistiku, mogućnosti i podatke na temelju kojih bi si trebala dati šansu. Obitelj joj je velika podrška, a dotaknula se i uvjeta u bolnici. Smrt je normalni dio života i ne treba je se bojati, a potvrdila je i prijašnje izjave o tome kako smatra da je mržnja ono što pokreće ljude, a da je ljubav rijetka, što ju potiče na pisanje i što čitatelji prihvaćaju. HRT

16.02. (18:00)

Građevina, politika i gableci bez pokrića

Dugovječni čelnik građevinske tvrtke (77): Cijene stanova mogle bi biti i 20 posto niže, gradnjom se često ne bave stručnjaci

Mirko Habijanec (77) spada među najdugovječnije menadžere u Hrvatskoj. Gotovo 30 godina je na čelu jedne od najvećih građevinskih firmi – križevačkog Radnika. Za tportal se prisjetio vremena kad je istu tvrtku predstavljao u Njemačkoj, gdje stanke i gableci nisu plaćeni, kao ni putni troškovi (valjda bi volio da isto bude i kod nas). Upozorava na nelojalnu konkurenciju koja dio plaće daje na ruke, ali i to kako je kod nas puno više građevinskih tvrtki nego u Austriji. Tvrdi kako je građevinarstvo i dalje jedna od glavnih industrija u svakom gospodarstvu. Također tvrdi kako su kvadrati u Zagrebu preskupi, i za to naveo niz razloga, poput prevelikog uplitanja države u stambenu politiku pojedinih lokalnih samouprava. Od članstva u HDZ-u, kaže, nema nikakve koristi, a na čelu Radnika ga neće zamijeniti sin, inače direktor druge tvrtke, već netko od inženjera.

13.01. (20:00)

Čekaju se Prokletije III

Vedran Živković, frontmen Nemečeka: Na ovom albumu izvukli smo maksimum iz svog zvuka

U opisu drugog albuma Nemečeka pisalo je: „‘Prokletije II’ pozivaju na uvid u hladni distopijski svijet kraut rocka i balkanske psihodelične baštine. Rođeni i odrasli na ravničarskoj Panoniji, potpomognuti čarima novog doba i slavonske tambure, podižu balkanski zid zvuka koji evocira davna vremena, ali i ona koja tek dolaze.“ To je i najbolji putokaz za slušanje i uživanje u ovom začudnom albumu koji svojom snagom i kreativnim glazbenim izrazom nadvisuje ostala izdanja objavljena u Hrvatskoj 2024. godine. Drugi dio zamišljene trilogije „Prokletije“ narastao je taman toliko koliko je bilo potrebno da podigne letvicu i bude još bolji od prethodnog, ali iste veličine, snage i očaravajuće ukroćene buke – kaže Dubravko Jagatić u uvodu zanimljivog razgovora s frontmenom Nemečeka za Nacional, koji se dotaknuo nedavne svirke u Pauku, samog stvaranja, ali i života u Slavonskom Brodu:

Život u Slavonskom Brodu je puno mirniji i financijski neusporedivo lakši. No tek kad provedete neko vrijeme tamo, shvatite koliko je to zapušten grad, kao uostalom i većina mjesta u Hrvatskoj koja su izvan radara. Zapušten je na svim razinama. Zagreb, pak, postaje nemoguć za život i treba ga što prije rasteretiti.

23.12.2024. (00:00)

Putovanje zvano život

Putopisci Slaven Škrobot i Hrvoje Jurić gosti kod Stankovića: Ispunjen život u kolicima i testiranje granica

Još uvijek pod dojmom tragičnog događaja u Zagrebu, scenarij koji već godinama vidimo, uglavnom na Zapadu, nedavno i u Srbiji, na kraju se dogodio i kod nas. Tema današnje emisije su putovanja, ali s gostima se razgovaralo i o ovim tragičnim događajima. Putopisac Slaven Škrobot, koji je u invalidskim kolicima prošao svijet, kazao je da se u njegovo vrijeme takve tragedije nisu događale u školama. Ustvrdio je da danas, pogotovo mlađe generacije, su u medijima i na društvenim mrežama bombardirane raznim informacijama. Što se tiče putovanja, kaže da se danas, kada su putovanja dostupnija nego ikad, ne putuje zbog strasti želje koliko zbog toga što vide na Instagramu. (HRT)

Drugi gost, Hrvoje Jurić, pričao je o svojim iskustvima s putovanja, u koja je krenuo biciklom, i to zbog bijega od problema. Od kojih nije uspio pobjeći, ali je kroz putovanja naučio nešto drugo. HRT

16.12.2024. (20:00)

Filmovi pod Pekom

Danijel Pek, Antitalent: Koliki je potencijal domaće filmske industrije

Nakon što je svjetsku publiku, kansku Zlatnu palmu i europskog Oscara (nagrada EFA), osvojio njihov naslov Čovjek koji nije mogao šutjeti, redatelja i scenarista Nebojše Slijepčevića, produkcijska kuća Antitalent kuha nova, zanimljiva filmska i TV djela. Producent i vlasnik Antitalenta te odnedavni umjetnički ravnatelj Pula film festivala Danijel Pek u novoj je epizodi Liderova podcasta – Priča o uspjehu, s novinarkom i voditeljicom Sandrom Babić govorio o važnosti međunarodnih nagrada, nedostacima, ali i prednostima domaće filmske industrije te odlučio srušiti sve predrasude u vezi s njenom (ne)kvalitetom. Lider

07.12.2024. (23:00)

Svirke koje su nedostajale

Mate Škugor: NO je skraćenica za ‘not only’, ali je i provokacija koja djeluje

Nakon petnaestogodišnje stanke, kultni NO Jazz Festival se 11. put vratio u Zagreb. Na obnovljenom NO Jazzu su nastupili Roj osa i Rob Mazurek (u Vintage Industrial Baru), The Necks, te trio u sastavu: David Murray, Ingebrigt Håker Flaten i Paal Nilssen-Love (u galeriji Lauba). Pogledajte komentare na NO Jazz Festival na Forumu.

04.12.2024. (13:00)

Krleža, ćevapi i svjetska nepravda – sve u jednoj priči

Bijes, nada i ćevapi: Ante Tomić o Grlićevom filmu i svijetu oko nas

Film Svemu dođe kraj, inspiriran Krležinim Na rubu pameti, obrađuje bijes zbog socijalne nepravde i okrutnosti moćnih. Ante Tomić kaže da se film bavi aktualnim temama, poput eksploatacije i slobode, te kritizira društvene podjele i političku pasivnost. Njegov roman Nada donosi optimizam kroz priču o ljubavi i toleranciji, suprotstavljajući se ksenofobiji. Tomić humor koristi kao oružje protiv političkog nasilja, vjerujući da priče mogu biti globalno prepoznate. Kritike i napadi prihvaća s humorom, dok ga uspjeh u Francuskoj potiče da ostane vjeran svom stilu. HRT