Puni trezori
Višak likvidnosti ne potpiruje inflaciju, nego je čak i dobrodošao
U HNB-u vele kako je vrlo visoka razina viška likvidnosti, koja je tijekom prvih osam mjeseci 2022. iznosila u prosjeku 75 milijardi kuna, posljedica iznimno ekspanzivne monetarne politike koju je HNB provodio posljednjih godina. Otkupi deviza povećavali su stanja na računu za namiru banaka kod HNB-a, a višak je likvidnosti i dodatno porastao zbog otkupa državnih vrijednosnih papira tijekom korona krize. Ako je igdje inflacija nastala kao monetarni fenomen onda je to jedino u SAD-u, a i tu su pored FED-ovih mjera i obezvrjeđivanja dolara više kumovala helikopterska sijanja novca u doba korone kroz fiskalnu politiku i jeftino zaduživanje države, nego kroz kredite banaka ostalim sektorima. Što se tiče više inflacije u Hrvatskoj nego u drugim članicama EU, to nema veze s viškovima banaka, jer neke nove snažne emisije novca ni nema. No, naša je stopa PDV-a viša, a struktura gospodarstva lošija. Lider
