26.01.2020. (13:00)
Ruski ministar obrane Sergej Šojgu nedavno je javno istaknuo kvalitetu hrvatskog oružja prilikom pregleda zaplijenjenog ukrajinskog oružja. Dok je Šojgu komentirao inferiornost zapadnog oružja, posebno je pohvalio višestruki ručni bacač granata RBG-6 iz tvrtke M Adler. Ovaj incident izazvao je široku pozornost prema hrvatskoj vojnoj industriji. Direktor M Adlera, Danijel Učkar, ističe da su Šojguove pohvale najbolja promocija za tvrtku. Iako je proizvodnja oružja često skrivena od očiju javnosti, sada se otvara diskusija o njezinom rastućem utjecaju na europsko tržište obrane, a sve više se prepoznaje potencijal vojne industrije u Hrvatskoj. (Lider)
Više od 300.000 ljudi u Češkoj posjeduje oružje, čime se ta zemlja pozicionirala kao jedna od najviše naoružanih u EU. Većinu vlasnika oružja čine građani koji ga koriste u svrhu osobne zaštite, a broj civila s oružjem gotovo je šest puta veći od broja vojnika i policajaca u zemlji. Unatoč raspravi o zakonu o posjedovanju oružja nakon masakra u Pragu u kojem je poginulo 17 ljudi, ustav Češke jamči pravo na vatreno oružje radi osobne sigurnosti. Samo Hrvatska, u kojoj se devedesetih godina vodio jedan od najkrvavijih postjugoslavenskih ratova, je ispred Češke po posjedovanju oružja. (Poslovni dnevnik, DW)
Neovlašteno posjedovanje oružja kažnjava se zatvorskom kaznom od šest mjeseci do pet godina, no ako ga dobrovoljno predate, nema nikakve kazne ni sankcija, apelira MUP, odnosno hrvatska policija koja već 16 godina provodi akciju “Manje oružja, manje tragedija”. Problem je u društvu koje veliča nasilje, koje ono gleda kao sredstvo pomoću kojega se dolazi do određenih probitaka.
Dva masovna ubojstva u dva dana. Mrtvih – 17. Ranjena 21 osoba. Dok se građani Srbije još uvijek bude iz stanja šoka, predsjednik najavljuje veliko razoružavanje Srbije. Naime, prema procjenama švicarskog istraživačkog projekta „Small Arms Survey“ iz 2018. godine, Srbija je treća u svijetu po naoružanosti civila – odmah iza Jemena i SAD-a. Oni procjenjuju da na svakih stotinu stanovnika dolazi po 39,1 komad lakog naoružanja. Dužnosnici takve podatke negiraju i nazivaju proizvoljnima, a stručnjaci napominju da različite procjene cirkuliraju već 15 godina, a da je precizne podatke teško utvrditi. „Neke procjene idu od toga da ima 900.000 komada oružja u posjedu građana i barem isto toliko u nelegalnom posjedu, dok druge čak pokazuju da je tri puta više nelegalnog oružja“, kaže za DW direktor istraživanja u Beogradskom centru za sigurnosnu politiku (BCBP) Predrag Petrović. Deutsche Welle
Ukrajinski vojnici uspješno su ovih dana na tajnoj lokaciji u Nizozemskoj ovladali visokoprohodnim gusjeničnim oklopnjakom BvS10 Viking. Riječ je o prokušanoj dvodijelnoj švedskoj platformi koja izgledom podsjeća na vozila iz serijala “Ratovi zvijezda”, a za kojom vlada velik interes na Zapadu s obzirom na sve veću geopolitičku važnost Arktika. Pripadnici nizozemskog Marinskog zbora obučili su ih za korištenje tim oklopnim vozilom na bojnom polju, o čemu su izvijestili javnost putem društvenih mreža. Uz upravljanje, Ukrajinci su izučili taktiku korištenja vozila koje im je donirala Nizozemska krajem ožujka ove godine. Budući da je BvS10 sposoban pružiti tešku vatrenu potporu u svim klimatskim uvjetima i lako se održava, u posljednje vrijeme za tim vozilom vlada velik interes, osobito među zapadnim državama koje imaju baze na Arktiku koji se smatra važnom geostrateškom zonom s mogućnošću potencijalnih sukoba u budućnosti. Tportal
Države Europe znatno su povećale uvoz oružja od 2018. do 2022. u odnosu na prethodnih pet godina, a udio SAD-a u globalnom izvozu snažno je porastao, objavio je Švedski međunarodni institut za mirovna istraživanja (SIPRI). Analizirali su sve “transfere naoružanja”, pod čime podrazumijeva i kupovinu i besplatnu vojnu pomoć koja se stavlja na raspolaganje Kijevu. Europske članice NATO-a povećale su uvoz za 65 posto. SAD i Rusija bili su u protekla tri desetljeća najveći i drugi po veličini izvoznik oružja u svijetu. Francuska bilježi velik broj narudžbi, dok njemačke letjelice nije naručio nitko, ali zato jest brodove. Rusija ima relativno malo narudžbi što se objašnjava time da domaćoj vojsci treba više naoružanja pa je manje na prodaju. Prijašnja izvješća pokazala su kako je Europa počela s povećavanjem arsenala od ruske invazije Krima. Index
Wall Street Journal donosi veliku reportažu iz golemog tvorničkog kompleksa u Poljskoj u kojem stotine tehničara danonoćno popravljaju ukrajinsko topništvo i teško oklopno oružje. Za popravak svakog komada teškog oružja potrebna su oko dva mjeseca rada. Mehaničari moraju proći nekoliko sigurnosnih provjera prije nego što ulaze u tvornički krug. Svaki od približno 400 zaposlenika u montaži i proizvodnji, kao i svaki posjetitelj, moraju biti poljski državljani. Mehaničari su u stalnom kontaktu s kolegama u Ukrajini. Uče ih preko aplikacija za kriptiranje poruka kako popraviti gotovo sve: od tenkova do projektila. Tvrde da su jednom s pomoću chat aplikacije poučavali ukrajinskog poštara koji je postao vojnik kako da popravi projektil. Poljska postaje europski predvodnik u održavanju naoružanja i vjerojatno će imati ključnu ulogu u održavanju i američkih tenkova Abrams i njemačkih tenkova Leopard 2 upravo zbog svog ogromnog iskustva. Jutarnji
Usprkos poteškoćama, 100 najvećih proizvođača oružja na svijetu zajedno je 2021. godine ostvarilo 592 milijarde američkih dolara prometa. To znači povećanje od gotovo dva posto u odnosu na prošlu godinu. Lavovski udio i dalje pripada SAD-u. Tako da američki proizvođači oružja ostvaruju dobru polovinu globalne prodaje. Oni su na vrhu liste od kada je ona pokrenuta 2015. godine. Međutim, prodaja na sjevernoameričkom tržištu je neznatno opala u 2021. Nasuprot tome, prodaja u Europi je prošle godine porasla – za 4,2 posto. A to je bilo prije početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače. DW
Najviši obrambeni dužnosnici u Europi kažu da su zbog manjka zaliha oružja i streljiva zapadnih saveznika potrebni hitni razgovori o tome na koji način nastaviti pomagati Ukrajini, piše portal Defense News. Članice NATO-a koje su poslale oružje i opremu vrijednu milijarde dolara sada se muče da ispune vlastite obveze koje zahtijeva NATO-ov ugovor o kolektivnoj obrani. Odluke koje će sada donijeti mogle bi imati posljedice za njihovu vlastitu sigurnost, ali i za krajnji rezultat ukrajinske borbe protiv Rusa. “Ako nastavite slati oružje, streljivo i opremu Ukrajini morate procijeniti kakav rizik preuzimate po vlastitu spremnost na obranu”, rekao je predsjednik Vojnog odbora NATO-a, admiral Rob Bauer, na Halifax International Security Forumu. Jutarnji
Velika Britanija, Norveška i Nizozemska su ukupno naručile 71 američki avion F-35, a u posljednje dvije godine je došlo još mnoštvo narudžbi zemalja koje se osjećaju osobito ugrožene od Rusije: Finska je kupila 64 komada, a Poljska 32. Njemačka i dalje ustraje u svojoj eskadrili Eurofightera, ali je od Amerikanaca kupila i pet aviona P-8A, za potragu i uništavanje neprijateljskih podmornica. Zanimljivo je i da je od 2017. do 2021. pao izvoz oružja Kine za 31%, no tamošnje tvornice radile su punom parom za domaće potrebe. Isto tako je zanimljiv – i također proturječi propagandnoj mašineriji Kremlja – podatak o uvozu oružja Ukrajine. Naime, on je od 2017. do 2021. bio – gotovo beznačajan. Deutsche Welle…