Videoteke su izumrle, a knjižare ne - zarađuju milijune i opstaju unatoč e-knjigama - Monitor.hr
03.10. (11:00)

Uvijek je moderno čitati knjige

Videoteke su izumrle, a knjižare ne – zarađuju milijune i opstaju unatoč e-knjigama

Unatoč izazovima koje predstavljaju online trgovine poput Amazona koji je u Americi glavna stranica za online kupovinu svega pa tako i knjiga te rastuća popularnost e-knjiga, knjižare doživljavaju comeback u posljednjih nekoliko godina. Da, mnogi su se davno oprostili od fizičkih knjiga i sve čitaju preko tableta. No, knjižare, posebno nezavisne, svjedoče oživljavanju. Ima nekoliko razloga zašto, a tiču se promjena u ponašanju potrošača, angažmana zajednice i potragom za malo osobnijim iskustvima. Iako možda ne ostvaruju toliko prihoda kao veliki online trgovci, mnoge su profitabilne i održive zahvaljujući specifčnim strategijama. Postale su centri zajednice. Mnoge knjižare u današnje vrijeme nude book clubs, čitanja autora, predstavljanja knjiga, radionice pisanja i druge događaje koji potiču osjećaj pripadnosti… Journal


Slične vijesti

10.10. (08:00)

Organsko porijeklo

Utjecaj umjetne inteligencije na izdavaštvo: nova oznaka “Napisao čovjek”

Razvoj naprednih jezičnih modela i generativne AI tehnologije doveo je do značajnog povećanja broja knjiga stvorenih umjetnom inteligencijom na digitalnim platformama poput Amazonovog Kindlea. Iako Amazon zahtijeva od autora da otkriju ako je njihovo djelo generirano umjetnom inteligencijom, ta informacija nije uvijek jasno vidljiva potencijalnim kupcima, što stvara konfuziju na tržištu. Udruženje se bori i sudski: prošle godine, pokrenuli su kolektivnu tužbu protiv OpenAI-a zbog kršenja autorskih prava. Nova certifikacija Udruženja autora osmišljena je kako bi pružila jasan vizualni simbol ljudskog autorstva. Oznaka je dizajnirana tako da nalikuje naljepnicama književnih nagrada po veličini i poziciji, što omogućuje čitateljima da lako prepoznaju knjige koje su napisali ljudi. Bug

23.09. (09:00)

Knjige na dijeti: Manje stranica, manje emisija

Izdavači smanjuju knjige radi održivosti i uštede

Kako bi smanjili emisije ugljika i troškove, izdavači prelaze na tanji papir i manje fontove, što rezultira lakšim i tanjim knjigama. Smanjenje broja stranica ne samo da smanjuje emisije, već i troškove proizvodnje, dok održivi fontovi poput Sustainable Serif omogućuju manji, ali čitljiv tekst. Stručnjaci poput Andreasa Stobberupa predlažu smanjenje stranica za do 50%, ali su estetski kompromisi neizbježni. Pandemija je dodatno povećala troškove papira, prisiljavajući izdavače da traže ekološki prihvatljivije i jeftinije načine proizvodnje. Forbes

08.09.2023. (00:00)

To su oni koji znaju upakirati priču

U velikim kućama više nema urednika, oni ‘veliki’ otvorili svoje firme i – uspjeli

Urednik u ozbiljnim sustavima izumire, postaje nevažan faktor, rekao je Zoran Maljković, dugogodišnji glavni urednik u Mozaiku knjiga koji je otišao. Nije jedini, u Hrvatskoj je posljednjih pet, šest godina to postao trend – najveća urednička imena, koja su formirala književni ukus u Hrvatskoj, danas više ne rade u velikim izdavačkim kućama, već su otvorili svoje kuće ili freelancaju, i to uspješno. Prije se o uredniku vodilo računa. Sad toga više nema. Mislim da je to zbog toga što je urednički posao nevidljiv pa se misli da to može raditi svatko i zato urednik odjednom postaje trošak. Sve što ja danas o svim poslu znam nikome više ne treba. S tom situacijom nisu zadovoljni ni oni. Primjerice Kruni Lokotaru, jednom od najvećih naših uredničkih imena, freelancerstvo nije bio izbor, iako je u tome vrlo uspješan. I dalje je “specijalist za otkrivanje novih autora, od kojih doslovno napravi čudo”. Nacional

06.04.2023. (21:41)

Trideset godina Šarenog Dućana – jednog od najboljih naših malih izdavača

16.02.2021. (00:30)

Konstantinovićeva filozofija na krivom jeziku

Ivančić: Filozofija falange

U Kulturnom vijeću za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost Ministarstva kulture RH stoluje fini akademski svijet, sve sami profesori s hrvatskih fakulteta i znanstvenici iz hrvatskih instituta (pa bi bilo šteta ovom im prilikom ne navesti imena: to su dakle Lahorka Plejić-Poje, Iva Grgić-Maroević, Katja Matković-Mikulčić, Ivica Matičević i Nikola Petković), koji poslušno sudjeluju u kulturnom zločinu i utvrđivanju “formalnih kriterija” prema kojima za knjige na “nehrvatskom jeziku” nema mjesta u hrvatskim bibliotekama (a slijedom toga ni za djela Hrvata poput I. Andrića ili A. B. Šimića?). Pritom, čak i u slučaju da neki od članova Vijeća imaju drugačije mišljenje od većine, nije im dopušteno podijeliti ga s javnošću, jer su svi potpisali nešto što se zove “Izjava o diskreciji”, kojom se predlagači odluka obavezuju da o odlukama neće javno govoriti, što je pogodnost koju rado koriste, čuvajući svoje busije u nomenklaturi. Piše Viktor Ivančić za Novosti

15.02.2021. (16:30)

Svježa popularna znanost

Igor Rudan, “Očekujući vatre”: Poticajni intelektualni biser

Nakon sjajnih knjiga »Točna boja neba«, »Zao zrak« i »U zemlji klanova«, Rudan djelom »Očekujući vatre« kraju privodi svoju tetralogiju o 21. stoljeću zaokružujući cjelinu i stvarajući temelje za daljnja promišljanja i aktivnosti. Kroz prve je dvije knjige na razumljiv način progovorio o razvoju znanosti i medicine te njihovim implikacijama na razvoj ljudske civlizacije, da bi u trećoj i četvrtoj dotaknuo pitanje što i kako dalje kad je riječ o čovječanstvu koje se krajem dvadesetog i početkom 21. stoljeća našlo pred izazovima koje mu je donio nezamislivo velik tehnološki skok koji je toliko promijenio svijet da danas ono što se, primjerice, s tehnologijom zbivalo u osamdesetim godinama prošlog stoljeća izgleda zastarjelo, šezdesete djeluju arhaično, a sve prije toga za današnju je mladež – prapovijest. Komentira Marinko Krmpotić za Novi list

15.02.2021. (10:30)

Propast na pomolu

Kultni Jesenski i Turk pred slomom: ‘Trebalo je vremena da prijeđem preko riječi stečaj…‘

Vlasnik antikvarijata i izdavač Mišo Nejašmić priznaje poraz te poznate izdavačke kuće uslijed nenormalnih okolnosti novog normalnog. U 2019. ostvarili su gotovo pet milijuna kuna prihoda, 40 posto više nego godinu ranije, ali od prodaje knjiga su ostvarili tek 2,7 milijuna kuna, neznatno više nego godinu prije. Međutim, troškovi poslovanja i osoblja te su godine bili 3,7 milijuna kuna, a to znači da su bili milijun kuna kratki što su na koncu morali pokriti nekretninom. Rasprodaja imetka bila je vatrogasno rješenje. Tako kuća ulazi u stečaj te je njezina sudbina nesigurna. Jutarnji list

13.10.2020. (12:09)

Dolazi vrijeme velikog čitanja, srećom se puno objavljuje

16.07.2020. (10:30)

Molimo bez potresa!

Fraktura otvorila svoju prvu knjižaru: Da dođemo na pozitivnu nulu trebat će nam godinu dana

Za 18. rođendan izdavačka kuća Fraktura poklonila si je knjižaru, blizu zagrebačke džamije (one takozvane, ne prave), a kaže urednik Seid Serdarević u intervjuu Jutarnjem da mu taj dio “dobro vibrira. U posljednje se vrijeme centar, kao što je bio slučaj recimo 80-ih godina, širi na veći potez. Rekao bih na relaciju od Trga Francuske republike do Kvatrića”. Za vibraciju će se pobrinuti i unplugged koncerti, koji su u planu. Ispod knjižare je podrumski prostor gdje planiraju održavati predavanja, edukacije, književne klubove. Što se koronakrize tiče, kaže da je u knjižarama pad prodaje između 50 i 60 posto, a da će Frakturi s novom knjižarom trebati jedna godina da dođe na nulu.

31.05.2017. (08:13)

Dva milijuna kuna za izdavaštvo: Ministarstvo kulture najavilo kako će zbog krize u nakladništvu raspisati još jedan natječaj Poduzetništvo u kulturi, za područje nakladništva i knjižarstva, natječaj će biti otvoren do kraja lipnja