Video: Život u Dubrovniku u 16. stoljeću - Monitor.hr
11.02.2025. (10:00)

A gdje je Dundo Maroje?

Video: Život u Dubrovniku u 16. stoljeću

@chronoforge In the year 1500 AD, Dubrovnik stood as a beacon of trade and culture along the Adriatic coast. From the bustling harbor filled with merchant ships to the lively marketplaces and grand stone walls, every corner of the city thrived with activity. Traders carefully inspected goods, maps were studied for distant journeys and the day ended under a star-filled sky as the sounds of the harbor faded into night. #history #historytok #dubrovnik ♬ original sound – Chrono Forge


Slične vijesti

Jučer (16:00)

Može vas dovesti do ludila

AI na kauču: Umjetna inteligencija kao rizičan terapeut za mentalno zdravlje

Znanstvenici sa Sveučilišta Columbia otkrili su da ChatGPT često daje neprimjerene odgovore na psihotične poticaje, pri čemu ni plaćene verzije nisu pouzdane. Istovremeno, studija Sveučilišta Aalto o platformi Replika ukazuje na “visoku cijenu” virtualne podrške: korisnici s vremenom pokazuju više znakova usamljenosti i depresije uz slabljenje stvarnih ljudskih odnosa. Stručnjaci pozivaju na oprez, ističući da bezuvjetno prihvaćanje AI asistenata u emocionalne svrhe može imati štetne dugoročne posljedice koje još uvijek u potpunosti ne razumijemo. Bug

Prekjučer (00:00)

AI zamišlja bolju prošlost

Restauracija fotografija uz pomoć AI: Tehnologija ubija autentičnost

Smatra autor na portalu PetaPixel. Kroz iskustvo iz firentinskog instituta Opificio delle Pietre Dure kritizira modernu upotrebu AI alata (poput ON1 Restore AI) u obradi starih fotografija. Dok talijanski stručnjaci zagovaraju konzervaciju – zaštitu zatečenog stanja bez dodavanja stranih elemenata — AI procese vidi kao nasilnu restauraciju. Problem leži u tome što AI ne “vraća” detalje, već ih izmišlja i umeće, čime nepovratno mijenja identitet osoba i povijesnu istinu. Zaključuje da tehnologija, bez obzira na kvalitetu, djeluje kao “tupi instrument” koji brisanjem nesavršenosti zapravo uništava dušu i autentičnost izvornog djela.

Četvrtak (21:00)

Da ostanemo optimistični, možda će trebati posao nadzornika

Želimir Periš: Kad je umjetna inteligencija došla po programere

S pojavom UI-ja mnogi su se ljudi počeli bojati za svoje poslove. Ne i programeri – nedodirljiva bogomdana kasta tehnoloških stručnjaka. Ironičnim kopernikanskim obratom umjetna inteligencija prvo je došla po programere. No neće na njima i stati, podsjeća Želimir Periš za Novosti. U veljači 2026. odlučio sam napraviti eksperiment: sljedeći projekt u potpunosti prepustiti UI-ju. Davao sam zadatke, agent je pisao kod. Prvog ožujka 2026. dogodilo se nešto neobično – ja, programer plaćen za kreiranje programskog koda, dobio sam plaću za mjesec u kojem nisam napisao ni jednu liniju koda. Moju je plaću zaradio UI. Posao mi se preokrenuo preko noći. Od onoga koji kreira, postao sam onaj koji orkestrira.

Svaka budućnost plaši, jer čovjek nikad uistinu ne zna što ga čeka. No razlika je u brzini. Budućnost koja dolazi za dvadeset godina plaši nas odmjereno. Budućnost koja dolazi u travnju vrlo je uznemirujuća. Budućnost koja jaše na umjetnoj inteligenciji galopirajuća je. Mjera stvari nije više dogodine već – sutra…

Ponedjeljak (14:00)

Kraljevi silicija

Tržište umjetne inteligencije trenutačno je pod čvrstom kontrolom Nvidije

Nvidia drži preko 60 % svjetskog računalnog kapaciteta. Ostatak kolača uglavnom dijele tehnološki divovi Google i Amazon. Ovi podaci, prikupljeni iz financijskih izvješća i analiza od 2022. godine (za novije igrače od 2024.), ukazuju na nevjerojatan tempo rasta. Ovakva koncentracija hardverske moći ne samo da omogućuje razvoj masivnih AI modela, već diktira i brzinu kojom AI tehnologija ulazi u svakodnevnu upotrebu diljem svijeta. Mreža

27.03. (18:00)

Mozak na paši, AI na autopilotu

Opasnost “glatke” inteligencije: Zašto nam trebaju teži putevi do cilja

Kanadski znanstvenici u radu “Against frictionless AI” upozoravaju da sustavi koji sve obavljaju umjesto nas uzrokuju kognitivnu atrofiju. Kada tehnologija ukloni sav napor i “trenje” iz rada, gubimo vještine, kritičko razmišljanje i osjećaj postignuća. Umjesto da budemo kreatori, postajemo pasivni operatori strojeva. Psiholozi predlažu uvođenje “poželjnih poteškoća” – dizajna koji nas tjera na razmišljanje i odlučivanje. Cilj je da AI ostane alat koji nas izaziva i čini boljima (kopilot), a ne zamjena koja nas čini suvišnima (autopilot). Bug

25.03. (23:00)

Umjesto krede, kodiranje

Bakić o budućnosti obrazovanja: AI kao osobni mentor i kraj “bubanja” napamet

Bakić objašnjava da AI nije samo prolazni trend, već tehnologija koja će promijeniti sve pore društva, slično kao što je to nekada učinila električna energija ili internet. Poseban naglasak stavljen je na to kako AI mijenja programiranje i razvoj softvera. Bakić često ističe da AI omogućuje pojedincima da postanu višestruko produktivniji, što može biti i prilika i prijetnja za tradicionalne IT tvrtke. Budući da nove tehnologije uvijek izazivaju strah, dotiču se podijeljenih reakcija javnosti i Bakićevih tekstova na Facebooku u kojima on zagovara optimizam i aktivno korištenje AI alata umjesto straha od njih. Predviđa da obrazovanje više neće biti usmjereno na izvršavanje repetitivnih zadataka, već na upravljanje AI agentima. Budući zaposlenik (ili učenik) postaje “menadžer” sustava koji za njega pišu kod, rade analize ili dizajniraju projekte.

20.03. (23:00)

Ownaj AI prije nego on owna tebe

5 koraka do dublje i produktivnije upotrebe AI-ja

Istraživanje sa Stanforda pokazuje da većina ljudi koristi AI samo za zamjenu postojećih zadataka, često uz premali učinak za uloženi trud. Uspješni korisnici, međutim, pristupaju AI-ju poput product managera: identificiraju ključne probleme, biraju pravi alat, eksperimentiraju postupno i integriraju AI u širi radni proces. Umjesto brzih rješenja, redizajniraju način rada i dijele svoja otkrića s drugima. Takav pristup omogućuje stvarnu produktivnost i dugoročnu vrijednost AI alata. Google Blog

20.03. (19:00)

Slot-mašina u VS Codeu

Kodiranje postaje kockanje, a developeri tek domari tuđih grešaka

Pojava moćnih AI alata pretvorila je programiranje u opojnu, ali ispraznu igru na sreću. Umjesto dubokog razmišljanja i kreativnog rješavanja problema, developeri sve češće samo “povlače polugu” generatora koda, nadajući se jackpotu. Iako AI povećava samopouzdanje u istraživanju novih okvira, on oduzima ono što je “dobro za dušu”: radost otkrivanja pametnih rješenja. Autor upozorava da smo od kreatora postali čistači površnih AI rezultata. Pravo zadovoljstvo leži u svjesnom otporu vlastitoj lijenosti i povratku autentičnom, promišljenom stvaranju koda. Visaint Space… stranicu koju smo pronašli preko TLDR-a (nešto kao Monitor za tech i IT publiku)

19.03. (12:00)

Dok vam ne isključe struju

Turingova zamka: Umjetna inteligencija kao “zamjena”, a ne “kopilot” radnika

Nobelovac Daron Acemoglu upozorava da AI revolucija, umjesto obećanog povećanja produktivnosti, klizi prema masovnom otpuštanju. Dok tehnološki divovi forsiraju sustave koji mijenjaju ljude umjesto da ih nadopunjuju, podaci za 2025. godinu već bilježe desetke tisuća izgubljenih radnih mjesta. Posebno su pogođeni mladi i uredski radnici, dok zapošljavanje u izloženim sektorima pada. Acemoglu kritizira “utrku u naoružanju” AI-jem i poziva na hitnu političku intervenciju i regulaciju kako bi tehnologija služila društvu, a ne samo eliminaciji troškova rada. Bug