Video: Vožnja gradskim vlakom kao u lunaparku - Monitor.hr

Slične vijesti

30.11.2024. (21:00)

Brzi vlak za budućnost

Bullet train: Kako je jedan vlak promijenio bogatu i razvijenu državu

Putnici na peronu 19 na Tokijskom kolodvoru, užurbanom katedrali modernog željezničkog putovanja, teško mogu povjerovati da je prošlo 60 godina od kada je prvi Shinkansen vlak krenuo odavde, na put prema lučkom gradu Osaki. Nepogrešivo prepoznatljiv po svom upečatljivom, nagnutom nosu i zaobljenim aerodinamičkim linijama, Shinkansen je bio prvi brzi vlak na svijetu i ubrzo je postao poznat diljem svijeta pod engleskim nazivom: ‘bullet train’. Ta ultra-brza linija između Tokija i Osake – Tokaido Shinkansen – postala je poznata putnicima kao ‘Zlatna ruta’, vozeći putnike između dva velika japanska grada i prolazeći kraj veličanstvenog Mount Fujija i drevne prijestolnice Kyota za manje od dva i pol sata. Danas postoji devet Shinkansen linija diljem zemlje. Pokrivaju otoke Hokkaido, Honshu i Kyushu. Shinkansen je transformirao zemlju omogućivši putnicima da dođu do najudaljenijih dijelova u iznenađujuće kratkom vremenu. Da, brza željeznica je sve o tome da dođete od točke A do točke B što je brže moguće. Ali ona također nudi mnogo više od toga. Ona pruža priliku da siđete, da uživate u okolici i da stvarno izađete izvan staza. Poslovni

25.04.2024. (12:00)

China express

Koriste tehnologiju hipersoničkih raketa za superbrze vlakove: moći će u prosjeku voziti 400 km/h redovnom linijom

Mreža kineskih željeznica za velike brzine dosegnula je duljinu od oko 45.000 kilometara i najduža je na svijetu. U redovnom prometu brzi vlakovi postižu brzine do 350 km/h. Kina je nedavno postigla 453 km/h s modelom CR450, postavljajući novi brzinski rekord za konvencionalna željeznička vozila. Znanstvenici sa Sveučilišta Tsinghua razvili su novi mehanički senzor za povećanje sigurnosti željezničke mreže velikih brzina. Senzor se temelji na tehnikama razvijenim tijekom razvoja hipersoničnog oružja.

Kako objašnjavaju istraživači, za sigurnost je bitno brzo otkriti deformacije tračnica ili kotača. Novi senzor u obliku prstena, koji je tanak poput lista papira, pričvršćen je na stijenku kotača vlakova. Tako može izmjeriti stanje komponenti s točnošću koja dosad nije postignuta i detektirati i najmanje promjene. Kao rezultat toga, sve opasnosti koje bi mogle dovesti do iskakanja vlaka iz tračnica mogu se otkriti u ranoj fazi. Prema znanstvenicima, to značajno povećava sigurnost i može pomoći da prvi vlakovi uskoro postignu brzine od 400 km/h u redovnom prometu. Revija HAK

27.02.2024. (11:31)

Trainline – platforma za pronalazak povoljnih karti za putovanja autobusom ili vlakom

12.12.2023. (17:15)

Novi “Nightjet”: u spavaćim kolima od Berlina do Pariza

05.10.2023. (18:23)

Mladi od 18 godina mogu mjesec dana besplatno putovati vlakom po Europi

11.05.2023. (14:00)

Proš'o im voz

Vlada traži strateškog partnera za problematični HŽ Cargo

Sve veća konkurencija smanjuje udio HŽ Carga u prijevozu tereta željeznicom. Država tvrtku po drugi put pokušava privatizirati. Na domaćem tržištu prijevoznika u željezničkom teretnom prijevozu ne nedostaje. Prema podacima HAKOM-a, lani je u Hrvatskoj djelovalo 17 teretnih željezničkih prijevoznika. Nacionalni prijevoznik, od liberalizacije tržišta, gubio je dio kolača i zbog činjenice da su novi igrači na tržište ulazili s boljim voznim parkom, odnosno kvalitetnijim vagonima za prijevoz tereta, kao i snažnijim lokomotivama. Pokušali su ga prodati 2014. Rumunjima, ali posao je propao jer je vlasnik bio uhićen zbog korupcije. Faktograf

20.01.2023. (18:03)

Do zagrebačke zračne luke ići će se vlakom, za pripremu i gradnju trebat će par godina

28.10.2022. (18:00)

Ipak bolje čvrsto na zemlji

Željeznica ili zračni prijevoz: evo što je isplativije s obzirom na relaciju

U nekim državama, poput Njemačke, željaznička mreže je odlično razvijena, a vlakovi su brzi. Što se onda više isplati, vlak ili zrakoplov? U potrazi za odgovorima Njemački autoklub (ADAC) je usporedio i analizirao 20 europskih ruta putovanja željeznicom i avionom. Rezultati su pokazali da su letovi bolji od vlakova u smislu ukupnog vremena putovanja, ali i stoga što zahtijevaju manje presjedanja. Putovanje vlakom u prosjeku je trajalo nešto manje od sedam sati, dok je avionom bilo potrebno oko pet i pol. Letovi jasno prednjače, no vožnja vlakom obično je prihvatljivija od letenja za odredišta do 400 km udaljenosti, dok putovanje zrakoplovom postaje brže na putovanjima dužim od 400 km. Letovi također uključuju sveukupno manje presjedanja, jer su čak 85 posto provjerenih letova bili izravne rute. Nasuprot tome, samo 65 posto putovanja vlakom obavljeno je bez presjedanja. Revija HAK