Video: Što se događa s aerosolima nakon ispiranja školjke - Monitor.hr
12.12.2022. (23:00)

Dost prljavo, uglavnom

Video: Što se događa s aerosolima nakon ispiranja školjke

Nije nikakva tajna da zahodi ispuštaju aerosole, ali ih dosad nismo vidjeli. No, sad su istraživači Sveučilišta Colorado objavili video u kojem je jasno prikazana prava erupcija malih kapljica vode, nevidljivih golim okom, koje nakon ispiranja lete iz WC školjke i šire se prostorijom. U istraživanju korištena su dva lasera: jedan je kontinuirano svijetlio na WC školjku odozgo, a drugi je slao brze pulseve svjetla preko vrha WC školjke kako bi istaknuo kretanje čestica. Slike visoke rezolucije snimljene su kamerama u isto vrijeme. Pokazalo se kako kapljice nakon ispiranja dosežu visinu do 1,5 metara, putujući brzinama koje su ponekad prelazile dva metra u sekundi. Veće kapljice brže se talože na podlogu, dok manje mogu lebdjeti u zraku nekoliko minuta. Istraživači žele naglasiti da nisu epidemiolozi pa ne nude precizne izračune mogućnosti širenja bolesti. Međutim, njihov prikaz daje grafički element drugim studijama koje pokušavaju procijeniti kvalitetu aerosola prepunih bakterija. Bug


Slične vijesti

13.05. (16:00)

Možemo birati, ili da nam bude vruće ili da ne možemo disati

Zagađenje zraka usporava zagrijavanje Zemlje, i to nije nikakva novost

Kontroverzni poduzetnik Nenad Bakić podijelio je na Facebooku članak New Scientista  ismijavajući poznati fenomen da smanjenje zagađenja zraka može lokalno i regionalno povećati temperature zraka. Pritom ni jedan članak ne zagovara daljnje onečišćenje zraka, u kojemu je trgovac rekuperatorima Bakić pronašao novu tržišnu nišu. Razlog tome je što zagađenje ubija milijune ljudi u svijetu godišnje, što opet ne znači da nema lokalno djelovanje na temperature. Već desetljećima se zna da su aerosoli važna, iako teško mjerljiva varijabla za regionalni prosjek temperatura. Štoviše, ako dođe do masovnog izbacivanja aerosola, što je slučaj kod snažnih vulkanskih erupcija poput Mt. Pinatuba 1991. godine, oni mogu utjecati i na globalne temperature.

Procjenjuje se da su aerosoli zaslužni što temperatura, usprkos ljudskim emisijama (dugotrajnih) stakleničkih plinova, do 2019. godine nije premašila 1,5 stupnjeva Celzijevih u odnosu na predindustrijsko doba. Njima se pripisuje efekt hlađenja za pola stupnja. Emisije aerosola su u Europi od 1980-ih snažno opale zbog politika poboljšanja kvalitete zraka, kao i u Sjevernoj Americi. Zadnjih godina dodatno su pale. Faktograf