Subota (14:00)
IEEE Spectrum objavio je članak o južnokorejskom izumu koji se tek usavršava. Riječ je o letećim kolicima ili bolje rečeno letećoj paleti pogonjenoj dronom. Iz tog naziva nazvan je Palletrone. On stabilno leti iznad površine i olakšava kretanje po stepenicama ili sličnim površinama koje bi klasičnim kolicima činile problem. Na letećim kolicima i dalje radi Mobilni laboratorij za robotiku Seulskog nacionalnog sveučilišta znanosti i tehnologije. Razina na kojoj se izum trenutno nalazi ne čini ga previše smislenim. Forbes
Kineski istraživači stvorili su dron koji teži nešto više od četiri grama – manje od lista papira za printer – i mogao bi letjeti neograničeno dugo. Prema članku objavljenom u časopisu Nature, bespilotna letjelica koristi elektrostatički motor koji teži samo 1,52 grama. Napajaju ga solarne ćelije koje proizvode 4,5 V. Dizajn drona navodno ima dva do tri puta bolju učinkovitost pri uzlijetanju nego tradicionalni modeli. Mreža
Kanadska ženska nogometna reprezentacija dronom špijunirala protivnički tim
Umjesto traktora – dron: nekoliko caka za kupnju adekvatnoga za potrebe u poljoprivredi
Dron je, opisuju njegovi tvorci, opremljen moćnim sustavom računalnog vida i navigacije, koji mu omogućava prepoznavanje kabela dalekovoda. Kada ih uoči, a potrebno mu je nadopunjavanje baterije, letjelica će se autonomno približiti kabelu kako bi se napunila. Tada se aktivira poseban pasivni mehanizam prihvata, koji obuhvaća kabel dalekovoda i praktički vješa letjelicu na njega. U testnom letu, zabilježenome na priloženom videu, dron mase 4,3 kilograma uspješno je letio oko dva sata, obavivši pritom pet ciklusa punjenja viseći na vodovima trofaznog dalekovoda. Nije objavljeno kako je preuzeta energija obračunata ili kako bi se takav način punjenja dronova obračunavao u praksi. Takav dron služi primarno za inspekciju istog tog dalekovoda, ali i slične zadaće za koje je potreban velik dolet. Bug
Dronovi su danas sve prisutniji, od slobodnih aktivnosti i snimanja filmova do napredne poljoprivrede i misija traganja i spašavanja. Dostave dronom za Hrvatsku poštu od dalmatinskih gradova na otoke, sustav za pošumljavanje, velika pomoć HGSS-u gdje ima neizmjeran doprinos pronalaženju unesrećenih i izgubljenih ljudi zbog pristupa nedostupnim mjestima… veliku bi primjenu mogao imati u poljoprivredi, bez obzira na to jesu li u pitanju različiti usjevi, farme ili vinogradi. U Hrvatskoj je primijećen rast broja startupova koji se bave razvojem bespilotnih sustava. To ukazuje na to da sve više mladih poduzetnika prepoznaje potencijal dronova i aktivno sudjeluje u razvoju ove industrije u Hrvatskoj. Tu je i integracija 5G tehnologije koja je pogurnula dronove u novu eru upravo takvih mogućnosti. O perspektivama dronova priča suosnivač jednog takvog startupa. Tportal
Phone was in flight mode pic.twitter.com/GsjK7gGkUa
— NO CONTEXT HUMANS (@HumansNoContext) January 5, 2024
Ovaj dron na mlazni pogon, s vertikalnim uzlijetanjem (VTOL) i slijetanjem kojim upravlja umjetna inteligencija predstavlja inovaciju u industriji bespilotnih letjelica. Djeluje kao zračni presretač koji se može vratiti u bazu ako promaši cilj ili je misija otkazana. Andurilov Roadrunner može rušiti projektile ili druge bespilotne letjelice i obavljati izviđačke misije. Anduril ga je opisao kao autonomno zračno vozilo na dvostruki mlazni pogon. Neki mediji su ga nazvali dronom ubojicom, dok su ga drugi nazvali novom kombinacijom drona, bombe i bumeranga koju pokreće AI. Revija HAK
Tri njemačka poljoprivrednika testirala su sjetvu pomoću drona, piše Agrarheute. Brojne su predrasude koje prate novu tehnologiju i još uvijek vlada nepovjerenje. Kod većine vlada strah da ovakva sjetva daje neravnomjernu distribuciju sjemena na sjetvenoj površini, nema dobrog kontakta s tlom, očekuju previsoke troškove. Sjetva dronom je obavljena za usijavanje sjemena u pšenicu prije žetve, a nakon žetve slama je ravnomjerno rasipan. U ovom slučaju slama djeluje kao malč, osigurava bolji kontakt sjemena za zemljištem i čuva vlagu. To omogućava brže i ravnomjernije nicanje. Prednost je velika ušteda vremena. Sjetva 2 ha je završena u roku od 2 minute. Obrada tla se smanjuje na minimum. Veliki je doprinos u borbi protiv suše i erozije. Jedina mana koja se pokazala tijekom rada je mali kapacitet baterije. Agroklub
Hibridni dron koji može i letjeti i roniti. Ova jedinstvena “zračno-vodena hibridna bespilotna letjelica” sposobna je, kažu njeni tvorci, za obavljanje širokog spektra zadataka. To uključuje pomoć u izgradnji objekata na moru, nadzor morskih staništa, zračna i vodena istraživanja, daljinska očitavanja i razne operacije potrage i spašavanja. Bug