🇬🇱 How Big is Greenland? pic.twitter.com/2ORzMuscUE
— World of Statistics (@stats_feed) January 11, 2025
Grenland, najveći otok na svijetu s populacijom od oko 60.000 stanovnika, bio je danska kolonija sve dok nije dobio samoupravu s vlastitim parlamentom 1979. godine. I dalje je teritorij Danske, pri čemu Kopenhagen kontrolira njegovu vanjsku politiku i obranu. Iako većina od 57 tisuća stanovnika Grenlanda podržava neovisnost, postoje podjele oko trenutka kad bi se ona trebala proglasiti te o potencijalnim posljedicama takve odluke na životni standard. Već su dva puta odbili Trumpovu ponudu za kupnju otoka. Osim već spomenutih resursa, Grenland predstavlja strateški položaj za trgovinu. Index
Donald Trump sugerira agresivniji vanjskopolitički pristup, od šale o priključenju Kanade, do prijetnji povratkom kontrole nad Panamskim kanalom te obnovom interesa za kupnju Grenlanda. Kritizira Panamu zbog naknada za korištenje kanala i ukazuje na kineski utjecaj. Ističe važnost Grenlanda zbog resursa i strateškog položaja, iako je Danska odlučno protiv prodaje. Trumpova retorika podsjeća na taktiku moći iz prvog mandata, gdje trgovinske i sigurnosne interese koristi za jačanje američkog utjecaja. Hoće li sve ostati na riječima ili se Amerika sprema za najveću košaricu u povijesti – tek ostaje za vidjeti. Index
Znanstvenici su prošle godine primijetili neobičan geološki signal, koji je neobično dugo rezonirao diljem planeta. U časopisu Science sada je objavljena i detaljna analiza tog događaja. Došlo je do odrona jednog od frojdova na Grenlandu, što je izazvalo veliki vodeni val oko 7 metara koji se valjao oko frojda čak devet dana. Ta je oscilacija proizvela i zabilježene seizmičke valove, koji su se širili zemaljskom kuglom i bilježeni su na vrlo osjetljivim instrumentima. To je najvjerojatnije rezultat klimatskih promjena, odnosno topljenja leda. Otapanje permafrosta i stanjivanje ledenjaka dovest će zasigurno do toga da se ovakve pojave bilježe sve češće, a moguće i u većim razmjerima. Bug
Dijelovi zemlje koji su nekoć bili prekriveni ledom i snijegom pretvoreni u gole stijene, močvare i šikare. Samo su se močvare u tom razdoblju učetverostručile. Visoke temperature zraka dovele su do velikog gubitka leda, što je uzrokovalo i topljenje permafrosta, smrznutog sloja neposredno ispod Zemljine površine, koji se nalazi u većem dijelu Arktika, a oslobađa ugljikov dioksid i metan koji zagrijavaju planet, pridonoseći još većem globalnom zagrijavanju. Snijeg i led obično odbijaju sunčevu energiju natrag u svemir, sprječavajući pretjerano zagrijavanje u dijelovima Zemlje. No kako led nestaje, ta područja apsorbiraju više sunčeve energije, podižući površinske temperature kopna, što može uzrokovati daljnje topljenje i druge negativne utjecaje. Index
Porastu li temperature za 2-3 °C, ledene ploče Grenlanda i Zapadnog Antarktika mogle bi potpuno nestati, a topljenje samo grenlandske ploče potencijalno bi podiglo razinu mora za 7,4 metra. Znanstvenici su možda podcijenili koliko su ledenjaci osjetljivi na globalno zatopljenje, što znači da može doći do prekretnice prije nego što mislimo. Neodložnim poduzimanjem snažnih mjera usmjerenih na klimu, mogli bismo spasiti velik dio grenlandske ledene ploče, suzbiti širenje požara, smanjiti porast učestalosti i ozbiljnosti suše, povećati sigurnost hrane i osigurati nastanjiv svijet. Poslovni
Danas u čitavom svijetu postoji oko 10 milijuna električnih vozila. Do kraja ovog desetljeća trebalo bi ih biti oko 200 milijuna, a do polovice stoljeća čak tri milijarde. To znači da će trebati proizvesti milijarde električnih baterija koje za svoju proizvodnju trebaju kobalt, nikal, litij i bakar. Prema nekim je procjenama za tu količinu baterija potrebno potrošiti sve poznate svjetske zalihe tih metala te pronaći dodatne izvore u vrijednosti od 12 bilijuna dolara. Američka startup tvrtka Kobold Metals odlučila je potražiti nova ležišta metala na sasvim neočekivanom mjestu — na Grenlandu. Globalno zagrijavanje otapa led na tom najvećem svjetskom otoku nezabilježenom brzinom, što — ironično — stvara prilike za rudarske tvrtke koje traže nova nalazišta metala potrebnih za pokretanje zelene tranzicije i zaustavljanje zagrijavanja. Tportal
Nova studija otkrila je da topljenje grenlandskog ledenog pokrivača ima puno jače učinke na planet nego što se dosad mislilo. Naime, topljenje masivnog ledenog pokrivača jedan je od najvećih izvora porasta razine mora na Zemlji. Istraživači vjeruju da će unutar ovog stoljeća kontinuirano topljenje grenlandskog ledenog pokrivača isključivo doprinijeti globalnom porastu razine mora od najmanje 27 centimetara), ali bi vjerojatno moglo ići i do oko 78 centimetara. Prema AP Newsu, to je led koji je pričvršćen za ledenjake, ali se ne “hrani” tim većim ledenjacima, jer veći ledenjaci primaju manje snježnih padalina. Green
Određeni broj američkih milijardera, navodno predvođenih Billom Gatesom, Jeffom Bezosom i Michaelom Bloombergom, financira ekspediciju koja ima zadatak pronaći skrivena bogatstva, tisućljećima zarobljena ispod vječnog snijega i leda. Potragu predvodi kompanija Kobold Metals, a osnovni joj je cilj otkriti eventualna nalazišta nikla i kobalta. Vjeruje se da Grenland krije i velike zalihe rijetkih metala, korisnih za proizvodnju baterija te ostalih tehnoloških komponenti bitnih za zelenu energetsku tranziciju. Moglo bi se tamo dodatno naći i zlata, bakra, cinka, ali i ugljena. Zanimljivo, baš klimatska kriza, koju se prelaskom na obnovljive izvore želi pokušati ublažiti, sada bi mogla olakšati pronalazak sirovina za potrebna tehnološka rješenja. Bug
Some of the world’s richest men are funding a massive treasure hunt in Greenland as sea and land ice melts. https://t.co/Hz3SvsDtJd
— CNN (@CNN) August 9, 2022
Ledeni pokrivač Grenlanda u 20 godina izgubio 4700 milijardi tona leda
Grenland je već 20-ak dana u ‘akciji’ značajnog dobitka ledene mase, mnogo iznad prosječne brzine akumulacije. U jednom danu dobiveno je čak 9 gigatona novog leda, poručuje tako autor objave na Facebook stranici MeteoAdriatica, koji smatra da bi mediji trebali pisati i o iznimnim događajima velikog nakupljanja leda na Grenlandu, a ne samo o velikim gubicima kakvi su, primjerice, zabilježeni tijekom velikih vrućina ovoga ljeta. Tu je problem u činjenici da autor očito miješa kruške i jabuke. Naime, u istraživanju klimatskih promjena ključni su dugoročni trendovi, a ne pojedinačni događaji. Ovi potonji interesantni su samo u posebnim okolnostima. Pri tome je važno razumjeti fizikalne procese koji su zaslužni za pojedine ekstremne događaje. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.