🇬🇱 How Big is Greenland? pic.twitter.com/2ORzMuscUE
— World of Statistics (@stats_feed) January 11, 2025
Europskom pogledu često promiče činjenica o ogromnim razlikama koje SAD sadrži. Tako je manje poznata činjenica da od 100 najvećih američkih gradova, republikanska stranka vlada u njih tek 25. Među dvadeset najvećih, republikanski gradonačelnik (a i on je nedavni politički prebjeg iz demokratske stranke) jedino upravlja Dallasom. Čini se da je osnovna podjela američke nacije trenutno ona ruralno-urbana. Od svih nebodera uz rijeku Chicago na samo jednom se nalazi natpis od pet slova i to – TRUMP. Grad se još 2014. neuspješno bunio protiv ideje da nevjerojatnu vizuru američke metropole ovaj ultra bogataš ‘ukrasi’ svojim prezimenom. Jedini je to znak prisutnosti sadašnjeg predsjednika u ovom prekrasnom gradu koji ga ne voli i neće ga nikada zavoljeti. tportal
Obećavaju – “We’ll bring hygge to Hollywood“. Otvorili su peticiju ovdje. Naveli su pet razloga, žele privući barem 500 tisuća potpisnika. Ako još i donirate, možda dobijete doživotnu zalihu avokada.
Zlato. Litij. Uran, Plin. Nafta. Pod grenlandskim ledom se skriva pravo blago, to su između ostaloga i zalihe rijetkih metala koje su dovoljne za pokrivanje potreba cijelog svijeta u idućih 150 godina. To je blago koje bi Grenlanđanima moglo pomoći da ostvare jedan stari san. Zemlja je to s tek oko 56 tisuća stanovnika, a oko 4 tisuće njih radi u ribarskoj industriji. DW ekipa je razgovarala s nekima od nih, koji nisu nužno protiv Trumpa, ali bi voljeli da ne budu kao Danci. Oko 90 posto stanovništva čine Inuiti, dok su liječnici i učitelji u školama – uglavnom Danci, koji uglavnom rade na visokorangiranim administrativnim poslovima. Iako domaće stanovništvo tvrdi kako nije zadovoljno, Danska za Grenland izdvaja oko milijardu dolara godišnje u obliku raznih potpora, a kao članica NATO-a jamči za njegovu sigurnost.
Nacional prenosi zanimljivu podudarnost u jeku Trumpove ideje u vezi toga da svi Palestinci napuste Gazu i presele. Iako je prisilno preseljenje ratni zločin po ženevskom ugovoru, nejasno je gdje bi se Palestinci trebali odseliti? Odgovor je logičan i sarkastičan, te je javno objavljen još 1987. u humorističnoj seriji „Zlatne djevojke“ (The Golden Girls). Pa na Grenland! Autori serije nisu mogli ni zamisliti da će gotovo 40 godina kasnije njihova šala postati aktualna te da će se poznavatelji serije zapitati – je li Donald Trump gledao seriju „Zlatne djevojke“?
Grenland, najveći otok na svijetu s populacijom od oko 60.000 stanovnika, bio je danska kolonija sve dok nije dobio samoupravu s vlastitim parlamentom 1979. godine. I dalje je teritorij Danske, pri čemu Kopenhagen kontrolira njegovu vanjsku politiku i obranu. Iako većina od 57 tisuća stanovnika Grenlanda podržava neovisnost, postoje podjele oko trenutka kad bi se ona trebala proglasiti te o potencijalnim posljedicama takve odluke na životni standard. Već su dva puta odbili Trumpovu ponudu za kupnju otoka. Osim već spomenutih resursa, Grenland predstavlja strateški položaj za trgovinu. Index
Donald Trump sugerira agresivniji vanjskopolitički pristup, od šale o priključenju Kanade, do prijetnji povratkom kontrole nad Panamskim kanalom te obnovom interesa za kupnju Grenlanda. Kritizira Panamu zbog naknada za korištenje kanala i ukazuje na kineski utjecaj. Ističe važnost Grenlanda zbog resursa i strateškog položaja, iako je Danska odlučno protiv prodaje. Trumpova retorika podsjeća na taktiku moći iz prvog mandata, gdje trgovinske i sigurnosne interese koristi za jačanje američkog utjecaja. Hoće li sve ostati na riječima ili se Amerika sprema za najveću košaricu u povijesti – tek ostaje za vidjeti. Index
Znanstvenici su prošle godine primijetili neobičan geološki signal, koji je neobično dugo rezonirao diljem planeta. U časopisu Science sada je objavljena i detaljna analiza tog događaja. Došlo je do odrona jednog od frojdova na Grenlandu, što je izazvalo veliki vodeni val oko 7 metara koji se valjao oko frojda čak devet dana. Ta je oscilacija proizvela i zabilježene seizmičke valove, koji su se širili zemaljskom kuglom i bilježeni su na vrlo osjetljivim instrumentima. To je najvjerojatnije rezultat klimatskih promjena, odnosno topljenja leda. Otapanje permafrosta i stanjivanje ledenjaka dovest će zasigurno do toga da se ovakve pojave bilježe sve češće, a moguće i u većim razmjerima. Bug
Dijelovi zemlje koji su nekoć bili prekriveni ledom i snijegom pretvoreni u gole stijene, močvare i šikare. Samo su se močvare u tom razdoblju učetverostručile. Visoke temperature zraka dovele su do velikog gubitka leda, što je uzrokovalo i topljenje permafrosta, smrznutog sloja neposredno ispod Zemljine površine, koji se nalazi u većem dijelu Arktika, a oslobađa ugljikov dioksid i metan koji zagrijavaju planet, pridonoseći još većem globalnom zagrijavanju. Snijeg i led obično odbijaju sunčevu energiju natrag u svemir, sprječavajući pretjerano zagrijavanje u dijelovima Zemlje. No kako led nestaje, ta područja apsorbiraju više sunčeve energije, podižući površinske temperature kopna, što može uzrokovati daljnje topljenje i druge negativne utjecaje. Index
Porastu li temperature za 2-3 °C, ledene ploče Grenlanda i Zapadnog Antarktika mogle bi potpuno nestati, a topljenje samo grenlandske ploče potencijalno bi podiglo razinu mora za 7,4 metra. Znanstvenici su možda podcijenili koliko su ledenjaci osjetljivi na globalno zatopljenje, što znači da može doći do prekretnice prije nego što mislimo. Neodložnim poduzimanjem snažnih mjera usmjerenih na klimu, mogli bismo spasiti velik dio grenlandske ledene ploče, suzbiti širenje požara, smanjiti porast učestalosti i ozbiljnosti suše, povećati sigurnost hrane i osigurati nastanjiv svijet. Poslovni
Danas u čitavom svijetu postoji oko 10 milijuna električnih vozila. Do kraja ovog desetljeća trebalo bi ih biti oko 200 milijuna, a do polovice stoljeća čak tri milijarde. To znači da će trebati proizvesti milijarde električnih baterija koje za svoju proizvodnju trebaju kobalt, nikal, litij i bakar. Prema nekim je procjenama za tu količinu baterija potrebno potrošiti sve poznate svjetske zalihe tih metala te pronaći dodatne izvore u vrijednosti od 12 bilijuna dolara. Američka startup tvrtka Kobold Metals odlučila je potražiti nova ležišta metala na sasvim neočekivanom mjestu — na Grenlandu. Globalno zagrijavanje otapa led na tom najvećem svjetskom otoku nezabilježenom brzinom, što — ironično — stvara prilike za rudarske tvrtke koje traže nova nalazišta metala potrebnih za pokretanje zelene tranzicije i zaustavljanje zagrijavanja. Tportal