This is magical moment. pic.twitter.com/xhJHmZ8NMI
— Figen (@TheFigen_) April 4, 2024
Rusi svračak je ptica pjevica iz porodice svračaka (Laniidae), privlači pažnju svojim karakterističnim izgledom i specifičnim tehnikama lova i skladištenja hrane. Mužjaci su kontrastno obojeni crnom očnom prugom nalik maski, crvenkasto smeđim perjem na leđima i krilima te svijetlo sivoj glavi. Kod ženki, a posebno kod mladih ptica, boje su zagasitije. Može ga se vidjeti na različitim tipovima otvorenih staništa sa raštrkanim drvećem i grmljem diljem Hrvatske. Svračci hranu pronalaze na tlu, u travi, ali se gnijezde u grmlju. Jedu kukce i druge beskralježnjake koje nađu na tlu. Izbor za Pticu godine u suradnji s Hrvatskim društvom za zaštitu ptica i prirode i ornitolozima HAZU. Svaka od nominiranih ptica suočava se s negativnim učincima ljudskog djelovanja. Green
Dramatične fotografije šire se ovoga vikenda po društvenim mrežama, zbunjene ptice selice, posebno lastavice, okupljaju se po prozorima i balkonima, lete nisko u skupinama. Austrijske udruge koje se bave pticama objavile su fotografije desetaka ptica koje uginule ili nemoćne leže na tlu. Bez topline i insekata kojima se hrane, lastavice ne mogu preživjeti. “Dojave stižu sa svih strana, svi smo nemoćni“, kaže Manuel Jacmenović iz Društva za zaštitu, pomoć i proučavanje ptica Ornitološki laboratorij. Sa sve učestalijim naglim promjenama vremenskih uvjeta koje su posljedica klimatskih promjena, ove krhke ptice nemaju šanse. H-alter
Desertaški zovoji, morske ptice veličine goluba koje se gnijezde na portugalskom otoku Bugio u blizini obale sjeverne Afrike, kreću na opsežna putovanja tražeći hranu preko Atlantskog oceana, putujući i do 12.000 km. Te su morske ptice prilagođene provođenju na moru tjednima, ali njihova nemogućnost dubokog ronjenja prisiljava ih da se oslanjaju na noćno hranjenje kada se ribe, lignje i rakovi približe površini. Tu na scenu stupaju uragani.
Prateći ptice GPS-om, znanstvenici su otkrili da desertaški zovoji strateški iskorištavaju uragane. Jaki vjetrovi i nemirno more koje donose ove oluje izbacuju hladniju, duboku morsku vodu na površinu, što rezultira povećanjem klorofila i posljedičnim obiljem fitoplanktona. Taj fenomen stvara bogato hranilište, izvlačeći ribe, lignje i rakove na površinu, nudeći dostupan i obilan izvor hrane za zovoje. Dnevno
Jeste li vi kao vozač krivi za taj događaj? Je li se nalet na pticu u letu mogao izbjeći? Tko odgovara za nastalu štetu, od koga tražiti naknadu štete? Kasko? Jesu li cestari, pravni subjekti nadležni za održavanje ceste, odnosno autoceste odgovorni za nalet vozilom na pticu u letu? Odgovor je negativan! Nisu! Takav stav zauzeo je nedavno Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u nedavnoj presudi, budući da su oni odgovorni samo ako je uzrok u lošem održavanju ceste koje je dovelo do naleta. Očito je i kako nemamo kontrolu nad zračnim prometom ptica i kako je teško, ali istodobno nužno biti spreman za nalet na pticu u letu, odnosno udar ptice u vozilo. Revija HAK
Dio odgovora na pitanje „kako ptice lete tako koordinirano i naizgled bez napora?“ leži u preciznim, i prethodno nepoznatim, aerodinamičkim interakcijama, izvještava tim matematičara u nedavno objavljenoj studiji. Njihov proboj proširuje naše razumijevanje divljih životinja – pogotovo ptica – uključujući ribe, koje se kreću u jatima, i može imati primjene u transportu i energiji. Aerodinamičke interakcije u malim jatima ptica pomažu svakom članu da zadrži određeni poseban položaj u odnosu na svojeg vodećeg susjeda, ali veće grupe ometaju učinak koji odvaja članove iz tih položaja i može dovesti do sudara. Za male grupe do otprilike četiri letača, istraživači su otkrili učinak prema kojem svaki član dobiva pomoć od aerodinamičkih interakcija u održavanju svog položaja u odnosu na svoje susjede. Interakcije posredovane strujama između susjeda, zapravo, proljetne sile koje drže svakog člana na mjestu: kao da su vagoni vlaka povezani oprugama. Green
鳥が翼で「ジェスチャー」をすることを世界で初めて発見しました！！
シジュウカラの世界では、翼をパタパタさせると「お先にどうぞ」の意味になります。論文はこちら→（https://t.co/TgE00ys5Xl） pic.twitter.com/kojRPm7mK0
— 鈴木俊貴 Toshitaka Suzuki (@toshitaka_szk) March 25, 2024
“U našem najnovijem otkriću otkrili smo da japanske sjenice koriste geste kako bi komunicirale sa svojim partnerom,” rekao je Toshitaka Suzuki, docent s Sveučilišta u Tokiju. Roditelji su ulazili u gnijezdo jedan po jedan noseći hranu svojim ptićima. Vidjeli su da bi ptice često pronašle obližnju granu i mahale krilima jedna prema drugoj prije ulaska, što bi potaknulo drugog partnera da uđe u gnijezdo prvi, dok bi onaj koji je mahao ulazio drugi. Ovo otkriće je bilo uzbudljivo za istraživače jer su ovakve geste dosad opažene samo kod majmuna poput čimpanzi. To potkrepljuje činjenica da se događalo samo u prisutnosti partnera, te bi prestalo nakon što bi partner ušao u gnijezdo. Green
A Jungle Myna pet bird from China has been trained to go out and look for cash, then bring it back home with him pic.twitter.com/HgikGrySTz
— Historic Vids (@historyinmemes) March 19, 2024
Iako će vam neki reći kako im ne treba zimi ostavljati hranu, činjenica je da su pticama danas sve više ugrožena staništa, što im otežava pronalazak hrane u hladnim mjesecima. Najveću potrebu za hranom imaju za vrijeme dugotrajnog mraza, kiše ili snijega. Najbolje im je hranu ostaviti u jutarnjim satima. Pritom valja napomenuti kako im nije preporučljivo davati mrvice kruha i pekarskih proizvoda, koje im zapravo češće stvaraju probavne smetnje nego što ih hrane. Odgovarat će im prehrana suhim sjemenkama, orašastim plodovima, žitaricama (pšenica, raž, zob, sirak, proso), jabuka od voćnih vrsta, mrkva od povrtnica… Preporučuje se staviti im hranilice, na mjesta dovoljno visokim da ih ne vrebaju predatori. Agroklub
Kako postaviti kućice za ptice, ježeve i šišmiše
Vrapci koji žive u gradovima bolji roditelji od onih koji žive u prirodi