Veljača: Strah me je i podsjetiti da je #ostanitedoma nekome najveća kletva, a ne blagoslov - Monitor.hr
26.10.2020. (13:00)

Ljubav(nici) u doba pandemije

Veljača: Strah me je i podsjetiti da je #ostanitedoma nekome najveća kletva, a ne blagoslov

“Ta rečenica: što ako će biti nemoguće ponovno se spojiti, ponekad me noću, kad maknem buku ostalih okolnosti koje nas more, prati kao zloguko proročanstvo. Hoće li ljubav u svim svojim oblicima biti najveća žrtva ove pandemije: osamljena smrt, bez mogućnosti da nekome tko nas je odgojio primimo ruku u trenucima najvećeg straha, samotni porod, očevi na telefonskoj vezi za vrijeme istoga, razdvajanja majki i djece po županijama, gubitak ljubavi jer odjednom prelazak granica postaje upitan, pa i nemoguć, gubitak ljubavi jer su iscrpljene životom bez dodira, pa čak i ono krajnje, ekstremno, ali tako blizu, ne samo u paranoji, nego i u teoriji: zabrana viđanja s ljubavnicima, ljubavima, partnerima s kojima ne dijelite istu adresu.” Piše Jelena Veljača za Jutarnji list


Slične vijesti

13.04.2021. (17:30)

Bit će tu posla i za neke druge stručnjake

169 socijalnih radnika i psihologa tuži Jelenu Veljaču i Natašu Janjić Medančić

Državnom odvjetništvu podnesena je kaznena prijava protiv Jelene Veljače i Nataše Janjić Medančić u kojoj ih terete za kazneno djelo protiv javnog reda zbog javnog poticanja na nasilje i mržnju. Prijavi se priključilo 169 socijalnih radnika, psihologa, pravnika i socijalnih pedagoga, a očekuje se da će se prijavi pridružiti njih još nekoliko stotina. Razlog tužbe je navodna prepiska Veljače i Janjić o centrima za socijalni rad na Facebooku nakon smrti 2-godišnje Nicoll. Večernji

05.04.2021. (21:30)

Traže promjene u sustavu

Komora socijalnih radnika napala Jelenu Veljaču

Slučaj preminule djevojčice te prozivanje sustava socijalne skrbi od udruge “Spasi me” u kojoj se ističe Jelena Veljača potaknuo je Komoru socijalnih radnika na reakciju. Uputili su tako Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike apel u kojem se osvrću na prozivke i medijski linč socijalnih radnika tražeći da se Ministarstvo posveti promjenama na čiju važnost struka ukazuje godinama te zaustave udruge u kojima nisu stručne osobe u sijanju atmosfere kažnjavanja i linča. U apelu pozivaju Ministarstvo da u obzir uzme mišljenje i iskustva struke te donese promjene koje su pod njegovom nadležnosti. Index

 

10.03.2021. (16:30)

I princeze plaču

Veljača: Žene koje odbijaju saviti kičmu zadaju ozbiljne udarce vjerodostojnosti krune

Medijska igra je okrutna, a britanska kraljevska obitelj je glupavo propustila trenutak moguće modernizacije i otvaranja svoj imidža uz pomoć Amerikanke tamne kose i s talentom za komunikaciju s medijima. Odabrali su kinjenje, zlostavljanje, ignoriranje – piše Jelena Veljača o medijskom istupu Meghan Markle i princa Harryja.

08.03.2021. (08:00)

Radije bih da nas netko spasi. Pa makar i frajer.

Veljača: Rado bih glasala za ženu i da, bitan mi je spol. Jer ta osoba zna kako sam odrastala u Zagrebu

Što ovi muškarci znaju o ženi koja živi sama s djecom u Kozari Boku? Što znaju o lezbijkama? Što znaju o ženi koja predaje u školi za strance i onda ide kući tramvajem 30 minuta samo da bi stigla na vlak? Što znaju o ženi koja nema za tampone, o raku maternice, raku dojke, o nepravdi prilikom zapošljavanja? Što znaju o spolnom zlostavljanju? Što znaju o tome kako je biti balerina, umjetnica u muškom svijetu umjetnika, glumica, znanstvenica, čistačica? Voljela bih glasati za ženu, da, i odstupite svi koji to ne razumijete. Voljela bih da je neka jaka sestra na čelu Grada, neka koja nam neće dodjeljivati milost u obliku razumijevanja. A ne beskrvni frajeri koji se pokušavaju nametnuti svojim PR floskulama i ogromnim mašinerijama iza sebe. Cijenim svakog agilnog čovjeka ovog Planeta, ali povijest mi pokazuje da oni ne znaju ništa ili vrlo malo o tome kako je biti Zagrepčanka. I miješam, ih, da, jer je njihova retorika i dalje napad na onog drugog… piše Jelena Veljača za Jutarnji.

28.02.2021. (21:30)

Zoki na udaru

Veljača: Žena koja ostavlja muža i odlazi na, zamislite, posao, prkosna je i obijesna. Ona je problem

Dosta jadnim verbalnim trikom “zaboravljene holivudske dive”, predsjednik republike Hrvatske, Zoran Milanović, u više je navrata normalizirao prijezir prema uspješnim ženama. Nije isto kad cvile prekarne radnice, poručivao je, i kad cvile bogate zvijezde koje su ostarjele pa koriste (valjda izmišljenu?) poziciju žrtve za još malo medijske pažnje, o kojoj su, čini mi se da Milanović misli, sve glumice tako jako ovisne. Nije ovo nužno o glumicama, već o svim ženama s pozicije pretpostavljene privilegije koje usuđuju reći da im nešto u životu nedostaje, da su oko nečega nesretne, da ih nešto boli, ili, ne daj Bože, da očekuju pravdu oko činjenice da su bile spolno uznemiravane. Piše Jelena Veljača za Jutarnji list

15.02.2021. (09:30)

Neke su životinje jednakije od drugih

Veljača: Možete li zamisliti da žena na poziciji vrednuje traume muških žrtava prema njihovim plaćama?

Ono jedino što profesori, akademici, ravnatelji, direktori, predsjednici i sve ostale osobe u odijelima za govornicama ne mogu je obnašati funkcije povjerenja i moći bez da razumiju da iako se privilegija ne mogu odreći, moraju ih koristiti za dobrobit čovječanstva. To bi bilo mnogo korisnije od molitvenih govora pred masama. I konačno, ono što svi zajedno sada uviđamo da se privilegiji razotkrivaju kao magijom prokazani i rastapaju pred sudom javnosti kao da su, bogovima hvala, izgubili svoje moći. Koje divno vrijeme za biti živ. Ako se, dakako, uspijemo procijepiti i preživjeti. Piše Jelena Veljača za Jutarnji list

02.02.2021. (15:30)

Okupiraj društvene!

Veljača: Popularno je vjerovati da društvene mreže kvare djecu – što kad nam služe u borbi protiv nepravde?

Na određeni način društvene su mreže mjesto za novu snagu široke mase, nova vrsta ravnopravnosti. I sve ono što nam, s pravom, smeta kod besmislenih društvenih komentara ispod tekstova čija je svrha samo izbacivanje osobnih frustracija, pokazalo se kao prednost po pitanju pokreta koji koriste demokratičnost interneta za borbu za ljudska prava. Prava naroda, na način koji novo (vrlo?) doba to može podnijeti – piše Jelena Veljača o tehnologiji koja je omogućila napredak.

11.01.2021. (00:30)

dje si io kad je treslo

Veljača: Nije vrijeme za svađu. Zajednica. Centar, necentar, Banija, ostatak Hrvatske. Sve to smo mi…

Moramo moći razumjeti razne načine suočavanja s boli i PTSP-om nakon razornih potresa i moramo se zaustaviti čak i onda kad smo u pravu, ma, pogotovo onda. Ova vrsta natjecanja koja se u bizarnim momentima znala svesti na fotografiranje samog sebe na Baniji i napade na ljude koji su ostali u svojim gradovima, sa svojim obiteljima, na svojim radnim mjestima, te uspoređivanje štete od potresa, kao da će glavnu nagradu odnijeti onaj koji ima veću, za svakog sudionika, na kojoj god poziciji bio, je opasna. Piše Jelena Veljača za Jutarnji list

07.01.2021. (20:30)

Da ne bude šetanje Richterovom ulicom

Jelena Veljača: Možemo li ovo preživjeti, pitaju stanovnici centra Zagreba?

Među zakletvama koje sam u to podne trčeći dala, ipak, nije bila ona da ću se iseliti iz centra. Znači li takav potez, naime, da je Zagreb zapravo u potpunosti nefunkcionalan za život? Ako na to pristanemo, ne znači li taj narativ u kojem je svaki roditelj koji ostavi svoje dijete na milost i nemilost škole u centru, prekrasnoj ali smrtonosnoj, da nas zapravo sve država treba evakuirati i izgraditi hrvatsku Braziliju negdje na Kvarneru, gdje, koliko sam dosad naučila, ne prolazi ni jedan rasjed? – piše Jelena Veljača o mogućem potresu koji bi, kako neki kažu, posve uništio centar Zagreba.

 

28.12.2020. (16:00)

Boras je odavno skinuo masku

Veljača: Rektor nas pokazuje kao stoku na sajmu jer su valjda samo ružne žene pametne

Svaka vrsta pretvaranja žena, a posebice onih koje su svojim radom zaslužile da budu na sceni, u objekt čiji se lijep izgled glorificira, poručuje ne samo da je ženski izgled zauvijek, što god ona učinila i koliko god patenata, scenarija ili strategija iza sebe imala, mjerilo njezine vrijednosti, nego i da je u redu, kad nam paše, svesti je upravo na to – Coppeliju koja se poput lutke mora okretati u izlogu. Volim li ja da mi moj partner kaže da sam lijepa, čula sam pitanje kad su se društvene mreže uskovitlale oko ove teme, a pravi je sadržaj pitanja bio zapravo jesam li normalna ili je moje mišljenje o Borasu i kadetkinji koju je sveo na Coppeliju konačni i krunski dokaz moje frigidnosti. Velika je razlika između javnog i intimnog prostora. No, s jednim se slažem sa svojim neistomišljenicima: ta su dva skupa vrijednosti spojene posude i ne mogu biti odvojene. Piše Jelena Veljača za Jutarnji list