Dnevnik Bridget Veljače
Veljača: Biti u vezi sa samom sobom bilo je užasno i bolno, ali je vjerojatno najbolja stvar koju sam učinila za sebe i svoje dijete
Taj strah “što ako ostanem sama” toliko je ukorijenjen u ženski identitet, da čak i kad uočimo da nam je prijateljica ili poznanica na rubu prekida s momkom, mi instinktivno prvo pitamo nešto u stilu “bojiš li se samoće” ili “hoćeš li moći sama”, gotovo kao da je to “biti sama” jednako ekološkoj katastrofi, potresu, kvaru u nuklearnoj elektrani. Što je u toj dinamici života kad si jedan na jedan (ili kad si jedina odrasla osoba u obitelji) toliko strašno da je ušlo u pop-kulturu kao najpoznatiji horor u stvarnom životu? Praznici, primjerice. Taj užas samoće na Badnjak, Božić, Uskrs ili produžene vikende kad nas news feedovi naših prijatelja bombardiraju šarenim slikama plaža i hashtagovima poput #thisisus i #svetaobitelj, ta bol u srcu svakog samohranog roditelja koji ne može pružiti djetetu zagrljaj u troje vikendima – piše Jelena Veljača za Jutarnji, referirajući se na izjavu Emme Watson: “I’m Very Happy Being Single. I Call It Being Self-Partnered”