Vrlo zanimljiv razgovor s Aleksandrom Štulhoferom u Novom listu: Ljudi su najčešće serijski monogamni, odnosno tijekom života imamo različite partnere, no obično u nizu, a ne paralelno… Nema ničeg prirodnog u seksu – sve moramo naučiti. Ili gotovo sve… Nove generacije su manje naivne od moje generacije koja je na seksualnost gledala kao nešto prirodno, isključivo pozitivno i neproblematično… Moj odnos prema religioznosti odredila je prije skepsa prema crkvenim učenjima, dogmama i postupcima, nego vjera u znanost.
Književnica i novinarka Mirjana Dugandžija radi redovite velike i dobre tjedne intervjue za Jutarnji (nasljedila je format Dobroslava Silobrčića). Ovaj put je razgovarala sa Aleksandrom Štulhoferom, najpoznatijim hrvatskim seksologom koji je nedavno završio istraživanje utjecaja pornografije na skupine mladih u Zagrebu i Rijeci: “Ukratko, kada je riječ o većini sudionika istraživanja, nismo našli ništa zabrinjavajuće… Kaže i: “Čini da znam manje nego što sam prije mislio. Manje sam sklon uvjeravati druge u ono što mislim da je ispravno, ili se barem nadam da je tako. Svjesniji sam da su mi informacije, iskustvo i perspektiva ograničeni.” Jutarnji
Istraživanje sociologa Aleksandra Štulhofera i psihologinje Tanje Jurin pokazalo je da je hiperseksualnost u hrvatskoj populaciji, protivno medijskoj buci, zapravo vrlo rijedak fenomen. Javlja se kod manje od dva posto građana, a nešto je češća kod muškaraca (70 posto) nego kod žena (30 posto). Značajno je prisutnija kod samaca, religioznijih i tradicionalnijih stavova, kod onih koji nisu isključivo heteroseksualni, koji imaju negativne stavove prema pornografiji, te kod onih koji su skloniji depresiji, seksualnoj dosadi, s prisutnim posljedicama zbog zloporabe alkohola i droga, piše Tportal.