A možda nikad nećemo znati
Većina metoda detekcije laži uopće ne otkriva laži, već registrira fiziološke ili bihevioralne znakove stresa ili straha
Zapisi o pokušajima otkrivanja laži, bilo tehničkim sredstvima bilo opažanjem vještih promatrača, sežu najmanje 3000 godina unatrag, a forenzičke tehnike otkrivanja laži postale su sve popularnije od izuma poligrafa početkom 20. stoljeća, s najnovijim metodama koje uključuju napredno oslikavanje mozga. No, unatoč svemu, nepogrešiva metoda detekcije laži tek treba biti pronađena. Sustavi za otkrivanje laži temeljeni na umjetnoj inteligenciji mogli bi se jednog dana upotrebljavati da nam pomognu odvojiti činjenice od lažnih vijesti, procijeniti tvrdnje i potencijalno čak uočiti izmišljotine i pretjerivanja u prijavama za posao, pa će i laži iz CV-ja netragom nestati. Nedavno istraživanje pokazuje kako ljudi vjeruju procjenama AI, koji postaje sve napredniji alat u otkrivanju neistina. No, nije ni on savršen… Lider