Većina ispitanika ne želi euro 2020. godine

Je li 2020. godina razuman rok za uvođenje eura u Hrvatskoj, kako će to utjecati na korisnike kredita, a kako na cijene, samo su neka od pitanja kojima se stručnjaci bave ovih dana. Što o tome misle građani, MojPosao je istražio u anketi provedenoj na 1100 ispitanika.

Rezultati ankete pokazuju da velika većina ispitanika, njih 74%, smatra da je uvođenje eura u Hrvatskoj 2020. godine loša odluka zbog koje ćemo svi biti na gubitku.

„S obzirom na rezultate ankete, jasno je da građanima treba objasniti koje su prednosti, a koji nedostaci uvođenja eura. Treba pripremiti i sve ostale mehanizme implementacije koji su nužni kod ovakvih promjena, kako bismo stvorili vrijednost za sve nas te kako bi ovakva jedna promjena i stvarno bila više pozitivna nego negativna“, kaže Igor Žonja, direktor MojPosao.

Ispitanike najviše brine inflacija, ali i kako će se uvođenje eura odraziti na građane koji imaju kredite u kunama.

„Imamo visoke cijene, ponekad i veće nego u EU, PDV 25%. Uz katastrofalno mala primanja i tako visoke cijene, uvođenje eura samo će pogoršati i ovako tešku situaciju“, kaže jedan od ispitanika, a drugi dodaje: „Pretvorba kune u euro neće biti realna, kao što nije bilo niti u slučaju njemačke marke u euro“, dok se jedan od ispitanika pita hoćemo li pretvaranjem kune u euro dobiti i europske plaće?

„Uvođenjem eura gubimo kontrolu nad monetarnim sustavom. Ja kao privatni poduzetnik ću podignuti cijene i zaokružiti na više, a plaće neću podizati“, priznaje jedan ispitanik.

Da je uvođenje eura 2020. godine dobra odluka od koje ćemo svi profitirati, smatra tek 15% ispitanika. Ovi ispitanici smatraju da je glavna prednost uvođenja eura što nećemo gubiti novac na konverziji i tečajnoj razlici.

„Iako bi uvođenje eura moglo imati dosta neželjenih efekata, učlanjenjem u Europsku uniju obvezali smo se na uvođenje eura kao službene valute. Smatram da bi to dugoročno moglo imati pozitivne učinke na gospodarstvo i standard“, kaže jedan ispitanik, dok drugi dodaje da se ‘ionako već sve obračunava u euru’.

Svejedno je je li riječ o dobroj ili lošoj odluci, kaže 6% ispitanika, dok njih 5% priznaju kako ne znaju ništa o toj temi.

„Kao da se nas pita hoćemo li ili nećemo. Barem ćemo moći pokazati crno na bijelo smiješne plaće koje ćemo dobiti u eurima“, kaže jedan od ispitanika kojem je svejedno hoće li Hrvatska uvesti euro 2020. godine.

Moj Posao uvođenje eura

Najčešći razlozi davanja otkaza – niska plaća i nemogućnost napredovanja

Koji su najčešći razlozi davanja otkaza te je li u pitanju dobro promišljena odluka te kakve su bile posljedice, MojPosao je otkrio u novom istraživanju na gotovo 450 ispitanika.

Davanje otkaza

Čak 95% ispitanika izjavilo kako su barem jednom u karijeri dali otkaz. Otkaz je dalo podjednako muškaraca (94%) i žena (96%). Po spolu, također, nema većih razlika; otkaz je tijekom karijere dalo 95% ispitanika sa srednjom te 94% ispitanika s visokom stručnom spremom.

Otkaz je dobilo 37% ispitanika i to većinom zato jer su bili proglašeni tehnološkim viškom.

Razlozi davanja otkaza

Najviše ispitanika (56%) otkaz je dalo zbog preniske plaće i nemogućnosti profesionalnog napredovanja (50%). Zbog loših uvjeta na radnom mjestu otkaz je dalo 46% ispitanika, a 42% zbog nadređenog. Jedan od problema su i prekovremeni sati zbog kojih je 38% ispitanika dalo otkaz, baš koliko (38%) i zbog nemogućnosti hijerarhijskog napredovanja.

„Dva puta sam dala otkaz u svom radnom stažu ( imam ga 20 godina). Prvi put zbog odlaska na novo radno mjesto gdje su mi se nudili uvjete koje sam tada smatrala boljima za sebe, a drugi put sam dala otkaz u tvrtki gdje je bilo nemoguće podnositi nadređenog. Nisam imala drugi posao, i dan danas sam nezaposlena, ali barem sačuvanog zdravlja.“

„Dao sam otkaz u dobrostojećoj firmi u kojoj je zanimljiv i dinamičan posao zbog loše organizacije i manjka radnika postao naporan. Odluka je došla nakon ponude druge tvrtke gdje je bolja plaća uz manji opseg posla i gdje se više cijeni stručna sprema.“

Gotovo polovica ispitanika (47%) imala je već dogovoren novi posao kada su dali otkaz na trenutnom radnom mjestu, dok trećina (32%) nije imala fiksni dogovor za novi posao, ali su već bili u selekcijskom procesu. Petina ispitanika (20%) u trenutku davanja otkaza nisu razmišljali o novom poslu.

Konzultacije uoči otkaza

U procesu donošenja odluke o davanju otkaza tri četvrtine ispitanika se prvo s nekim konzultiralo, prije nego su dali otkaz. Polovica ispitanika (50%) konzultirala se s partnerom/icom, a 45% s obitelji. S prijateljima se konzultiralo 29% ispitanika, a s kolegama njih 15%.

Muškarci u većoj mjeri od žena samostalno donose odluku o otkazu, žene se češće konzultiraju. S osobama u okolini konzultiralo se 63% muškaraca te 78% žena. Muškarci se u većoj mjeri od žena konzultiraju s prijateljima (31% muškaraca i 28% žena) i kolegama (18% muškaraca i 13% žena) dok se žene u većoj mjeri od muškaraca konzultiraju s partnerom (57% žena naprema 36% muškaraca) i obitelji (48% žena i 40% muškaraca).

Ispitanici sa srednjom stručnom spremom u većoj mjeri donose odluku samostalno, bez da su se konzultirali s ikime (33%) nego što to čine ispitanici s visokom stručnom spremom (19%). Najveće razlike po obrazovanju su u konzultiranju s prijateljima; to čini 38% ispitanika s visokom i svega 21% ispitanika sa srednjom stručnom spremom. S partnerom/icom se konzultira 55% ispitanika s visokom i 44% sa srednjom stručnom spremom, a s obitelji 50% ispitanika s visokom te 40% sa srednjom stručnom spremom.
Većini ispitanika davanje otkaza nije bila impulzivna radnja, već su o tome dobro razmislili. Svega 11% ispitanika izjavilo je kako su otkaz dali impulzivno. Najviše ispitanika, njih 30% izjavilo je kako je od odluke do trenutka davanja otkaza prošlo mjesec dana. Petina ispitanika (21%) dala je otkaz tjedan dana nakon što su donijeli odluku. Četvrtina ispitanika (25%) dala je otkaz čak pola godine nakon donošenja odluke o davanju otkaza, a 7% ispitanika čekalo je i do godine dana.

Odluku o otkazu najveći broj ispitanika (42%), prvo je priopćio direktoru. Četvrtina ispitanika (24%) odluku je prvo podijelila sa svojim voditeljem, a 23% s kolegama. Svega 5% ispitanika s odlukom o otkazu prvo se obratila voditelju ljudskih potencijala.

Nema većih razlika po spolu, 42% muškaraca i 41% žena odluku o otkazu prvo su podijelili s direktorom. Nešto više žena (26%) nego muškaraca (21%) odluku o otkazu prvo su podijelile sa svojim nadređenim, dok su muškarci (27%) nešto češće nego žene (21%) svoju odluku prvo priopćili kolegama.

Ispitanici s visokom stručnom spremom (54%) u većoj su mjeri skloni odluku o otkazu prvo reći direktoru nego ispitanici sa srednjom stručnom spremom (34%). Ispitanici sa srednjom stručnom spremom u većoj su mjeri skloni takvu odluku prvo priopćiti nadređenom (26% ispitanika sa SSS i 21% ispitanika s VSS), ali i kolegama (27% ispitanika sa SSS te 18% s VSS).

Nakon davanja otkaza

Većinu ispitanika (62%) prilikom davanja otkaza, poslodavac nije pokušao zadržati. Nešto više od trećine ispitanika (35%) izjavilo je kako im je poslodavac ponudio bolje uvjete za ostanak, ali su odbili, dok je 3% ispitanika prihvatilo ponudu trenutnog poslodavca i odustalo od davanja otkaza.

Poslodavci u većoj mjeri nude ostanak po boljim uvjetima muškarcima nego ženama; 42% muškaraca i 36% žena izjavilo je kako im je poslodavac ponudio bolje uvjete kako bi ostali u tvrtki.

Bolje uvjete za ostanak u tvrtki poslodavci su ponudili 36% ispitanika sa srednjom te 37% ispitanika s visokom stručnom spremom.

Velika većina ispitanika (81%) nakon davanja otkaza osjeća olakšanje, dok ih 54% osjeća zadovoljstvo. Tugu je nakon davanja otkaza osjetilo 16% ispitanika, a ljutnju njih 9%.

Posljedice davanja otkaza

Nakon davanja otkaza trećina ispitanika (35%) nije morala odraditi otkazni rok. Otkazni rok najčešće je bio mjesec dana (31% ispitanika) te dva tjedna (27%). Više od mjesec dana otkaznog roka odradilo je 6% ispitanika.

Nakon što su dali otkaz, većina ispitanika (63%) nije na poslu imala nikakve probleme. Međutim, manji dio ispitanika doživio je da ih nadređeni prijekorno gleda (14%), da su dobivali zajedljive komentare (11%), a manjim djelom (3%) da su dobivali prijekorne poglede od strane kolega.

Žene su u nešto većoj mjeri (40%) imale problema nakon davanja otkaza nego muškarci (33%). Najveća razlika u odnosu na muškarce je to što su žene u većoj mjeri dobivale zajedljive komentare (13%) nego muškarci (7%). Podjednako muškaraca (13%) i žena (14%) dobivali su prijekorne poglede od strane nadređenog.

Gotovo petina ispitanika (18%) nakon davanja otkaza imala je ozbiljne probleme s poslodavcem. Najčešće se radilo o neisplati zadnje plaće ili dijela plaće te zadržavanju dokumenata (radne knjižice) od strane poslodavca.

Većina ispitanika se ipak s poslodavcem rastala u dobrim odnosima (81%).

„Otkaz dajem treći puta i sa svim svojim poslodavcima sam ostala u odličnim odnosima i svi su mi rekli da im se uvijek mogu vratiti.“

„Direktor mi je rekao da sam učinio pravu stvari !!!!!!!“

Moj Posao otkaz

Wanted

10 najtraženijih zanimanja u Hrvatskoj s najboljim plaćama

Najtraženija zanimanja z Hrvatskoj prošle godine bila su konobar, prodavač, kuhar, programer, vozač, prodajni predstavnik, učitelj, skladištar, frizer te administrator, prema statistici portala Moj posao. Hrvatskoj nedostaje niz zanimanja za cijeli spektar djelatnosti, od IT-a, preko zdravstva do transporta, turizma, ugostiteljstva, građevinarstva i brodogradnje, kao i kreativnih i nekreativnih radnika, zanatlija; hrvatsko tržište rada ne zadovoljava ni osnovne potrebe hrvatskih poduzetnika – poručuju s portala Moj Posao. T-Portal

Moj Posao posao zanimanje

Mlađi zaposlenici skloniji tračanju, stariji više meta tračeva

Nitko ne voli tračati a opet, nerijetko se i sami nađemo u situaciji kada prokomentiramo nešto ili nekoga. Iako će neki reći da je to ‘konstruktivna kritika’, svaki komentar koji nije iznesen osobi ‘licem u lice’ spada u tračanje. Koliko tračaju i koje su najčešće teme uredskih tračeva, istražio je MojPosao na više od 300 ispitanika.

Većina ispitanika trača, i to iz dosade

Čak 78% ispitanika smatra da zaposlenici tračaju često i puno, dok ih petina (21%) smatra da se tračanje odvija povremeno. Svega 1% ispitanika misli da zaposlenici ne tračaju.

Povod tračanju prvenstveno su dosada i ljubomora te ‘razbibriga’ tijekom pauze na poslu, smatraju ispitanici.

U tračanju sudjeluju gotovo svi zaposlenici, smatra 77% ispitanika. Njih 22% misli da se tračanjem bavi polovica zaposlenika, dok 1% ispitanika smatra da gotovo nitko ne trača.

Tračanje više ovisi o dobi nego o spolu

Većina ispitanika (64%) smatra da na poslu podjednako tračaju muškarci i žene.

Tračanjem se više bave žene, smatra 29% ispitanika, dok za muškarce isto tvrdi njih 7%.

Muškarci u većoj mjeri od žena vjeruju da se tračanjem bavi tek polovica zaposlenika tvrtke: to je stav 34% muških ispitanika, dok u isto vjeruje svega 19% žena.

Muškarci također u nešto većoj mjeri čuju druge kako tračaju (83% muškaraca naspram 78% žena), dok žene u nešto većoj mjeri priznaju da i same sudjeluju u tračanju (75% žena naspram 70% muškaraca).

Čak 80% ispitanika iz velikih i srednjih tvrtki smatra da se na poslu trača često i puno, dok isto smatra manji udio zaposlenika malih tvrtki (71%).

Najviše ispitanika (79%) čulo je druge kolege da tračaju, dok ih tri četvrtine (74%) priznaje da su i sami sudjelovali u tračanju. Veliki broj ispitanika bio je sam meta tračanja (63%), dok ih je malo više od petine (24%) započelo tračanje drugih. Svega 2% ispitanika tvrdi da nisu niti čuli niti sudjelovali u tračanju.

U tračanju više sudjeluju ispitanici mlađi od 30 godina (77%), a najmanje zaposlenici stariji od 41 godine (61%). S druge strane, stariji zaposlenici tvrde da su u većoj mjeri meta tračeva (73%) dok isto za sebe tvrdi 57% ispitanika mlađih od 30 godina.

Koga najčešće tračamo i zašto?

Tračaju se podjednako kolege i nadređeni, navodi 77% ispitanika. Da su drugi zaposlenici najčešća meta tračeva tvrdi 15% ispitanika, dok ih 8% navodi da se najčešće trača nadređeni.

Najčešće teme uredskih tračeva su poslovne situacije poput otkaza, zapošljavanja i poslovnih akvizicija (65%), zatim osobine kolega (64%) i osobni život kolega u što spadaju ljubavni život i osobne financije (61%). Ispitanici se najmanje ‘bave’ komentiranjem privatnog života klijenata (23%) i zdravstvenog stanja kolega (16%).

Najviše se trača usmenim putem (99%) te putem servisa za instant poruke kao što su Facebook messenger, Google Hangouts (43%).

Zabrinjava podatak da 5% ispitanika trača putem svoje službene e-mail adrese pri čemu su muškarci nešto nepažljiviji od žena: 8% muškaraca tračanje prakticira pisanim putem i preko poslovnog maila dok isto čini 5% žena.

Moj Posao tračanje

Wanted

Tražena zanimanja: Stručnjaci za odnose s javnošću, vozači i prodavači

Ako ste u potrazi za poslom, bacite oko na neke od oglasa na portalu Moj Posao: Millenium promocija zapošljava 6 PR stručnjaka: savjetnike, mlađe savjetnike i asistente za odnose s javnošću, Doka Hrvatska, jedna od vodećih tvrtki u području građevinskih otplata, koja posluje u 70 zemalja svijeta traži referenta prodaje i nabave, špeditersko-transportna kompanija Primacošped traži vozača, a Mobilisis Senior .NET (asp.NET)/ C# programera.. T-Portal

Moj Posao posao zaposlenje

U 2015. objavljeno 88% više oglasa za rad u inozemstvu nego 2014.

Na portalu MojPosao u 2015. objavljeno je gotovo 1.000 natječaja za radna mjesta u inozemstvu, što je čak 88% više u odnosu na godinu ranije.

Gotovo tri četvrtine oglasa za inozemstvo odnosilo se na zemlje Europske unije (72%) i to najvećim dijelom na Njemačku za koju je objavljeno više od 400 oglasa te Mađarsku i Austriju. Izvan Europske unije najviše je oglasa bilo za Sjedinjene Američke Države i Ujedinjene Arapske Emirate.

Raste broj oglasa za stalni radni odnos

Najtraženija zanimanja u inozemstvu u 2015. bila su: programer, medicinska sestra, inženjer strojarstva, vozač kamiona te zavarivač.

Najviše oglasa za inozemstvo zabilježeno je u sljedećim kategorijama zanimanja:

– IT i telekomunikacije – 20%

– Proizvodnja i zanatske usluge – 17%

– Instalacije, održavanje i popravci – 16%

U 2015. od ukupnog broja objavljenih oglasa za rad u inozemstvu, u njih čak 85% nudio se stalni radni odnos, što je više nego 2014. godine kada je za stalni radni odnos bilo objavljeno 73% oglasa. Djelatnici za rad na određeno vrijeme tražili su se u 36%, a sezonski u svega 2% oglasa.

Za posao u inozemstvo bitno je iskustvo, traži se čak tri i pol godine

Kao i prethodne godine, u polovici (52%) oglasa uvjet je bilo radno iskustvo na istim ili sličnim poslovima, pri čemu se u prosjeku tražilo 3 godine i 3 mjeseca radnog iskustva što je više nego što poslodavci inače traže (u svim oglasima u 2015. tražilo se iskustvo od prosječno 2,5 godine).

Poslodavci su prethodne godine tražili kandidate neovisno o stručnoj spremi (37%), dok su se s visokom stručnom spremom tražili u 29% oglasa, kao i kandidati sa srednjom stručnom spremom (29%). U 17% oglasa tražena je bila viša stručna sprema.

*Poslodavci su mogli označiti više stručnih sprema za jedno radno mjesto

U 85% oglasa tražilo se poznavanje nekog stranog jezika što je povećanje od 8% u odnosu na 2014.

Napredno, odnosno profesionalno poznavanje engleskog jezika navedeno je kao uvjet u 51% oglasa, dok se osnovno poznavanje engleskog tražilo u 7% oglasa. Napredno poznavanje njemačkog tražilo se u 33%, a osnovno poznavanje u 19% oglasa.

Moj Posao oglasi rad u inozemstvu

U novoj godini fokus nam je na traženju stalnog ili promjeni postojećeg posla

Novogodišnje želje su iza nas, a dobar dio njih odnosi se na planove vezane uz karijeru.

Na što će se fokusirati građani koji žele promjene upravo u tom području MojPosao je istražio u anketi provedenoj na više od 1600 ispitanika.

Najviše ispitanika (42%) u novoj će se godini fokusirati na traženje stalnog posla. To su ispitanici koji rade na način da im poduzeće produljuje ugovor za rad na određeno vrijeme ili oni koji su nezaposleni te u potrazi za poslom.

„Nakon tri godine rada u domaćoj tvrtki, nadajući se ugovoru na neodređeno, dobila sam otkaz te sam trenutno na burzi u potrazi za poslom“, kaže jedna ispitanica.

Zanimljivo, na drugom su mjestu ispitanici (27%) koji će se ove godine fokusirati na traženje novog posla. To su ispitanici koji nisu zadovoljni trenutnim poslom i/ili plaćom te oni koji se žele osamostaliti i pokrenuti vlastiti posao.

„Ako sve bude uredu vlastita firma bi se trebala otvoriti. Ne mogu dočekati“, priznaje jedan od ispitanika.

Posao u inozemstvu ove će godine pokušati pronaći 22% ispitanika, uglavnom u Njemačkoj i Švedskoj.

„U Hrvatskoj je preskupo raditi, država ti uzima skoro polovicu plaće“, objašnjava svoju odluku jedan od ispitanika.

Edukaciji, prekvalifikaciji ili napredovanju na poslu posvetit će se 5% ispitanika, koji su uglavnom zadovoljni svojim radnim mjestom ili su nedavno dobili (novi) posao.

Na traženje privremenog/sezonskog posla tijekom u 2016. fokusirat će se 4% ispitanika. Neki od poslova koji ove ispitanike zanimaju su branje lavande i posao pomoćnog kuhara. Neki od njih su umirovljenici koji žele raditi, a ima i učenika koji ističu kako im je ovo prilika da zarade džeparac.

Moj Posao

SSS

U 2015. najtraženiji su bili konobari, prodavači, programeri i kuhari

Prema godišnjem izvještaju tržišta rada portala MojPosao, najtraženija zanimanja u 2015. bila su: konobar, prodavač, programer, kuhar, prodajni predstavnik, frizer, knjigovođa, administrator, vozač kamiona te komercijalist. Najčešći uvjeti koje su tražili poslodavci su napredni engleski i radno iskustvo od 2 i pol godine. Monitor

konobar Moj Posao oglasi posao

U 2015. porast broja oglasa za više od 31%

Najveća ponuda oglasa zabilježena je u sljedećim kategorijama zanimanja:

– Prodaja (Trgovina) – 18% oglasa

– Turizam i ugostiteljstvo – 18% oglasa

– Proizvodnja i zanatske usluge – 13% oglasa

Najveća potražnja (broj profila) je u sljedećim kategorijama:

– Prodaja (Trgovina) – 30% životopisa

– Administrativna zanimanja – 20% životopisa

– Turizam i ugostiteljstvo – 18% životopisa

*u jednom oglasu/životopisu moguće je naznačiti više kategorija zaposlenja

S obzirom na vrstu zaposlenja, u 2015. je objavljeno ukupno 59% oglasa za rad na neodređeno, što gotovo isto kao i u 2014. godini kada se u 58% oglasa nudio rad na neodređeno.

Ugovor na određeno se u protekloj nudio u 51% oglasa, dok su se honorarni djelatnici tražili u 6% oglasa, a 3% oglasa se odnosilo na studentske poslove (oglasi predviđaju mogućnost obilježavanje više vrsta zaposlenja za isto radno mjesto).

S druge strane, 54% tražitelja posla je bilo zainteresirano za stalni posao, a trećina ih bila zainteresirana i za rad na određeno (32%). Za honorarni posao bilo je zainteresirano 13% tražitelja posla, a za sezonski njih 11%.

Iz raspoloživih podataka nije moguće zaključiti je li riječ o posloprimcima koji traže dodatni posao ili posloprimcima koji u nedostatku zaposlenja traže bilo kakav posao.

Nedostaje visokoobrazovanog kadara

Direktor portala MojPosao, Igor Žonja, komentira situaciju na tržištu rada:

„Primjećujemo pozitivna kretanja na tržištu rada, ponuda oglasa je značajno veća nego što bi se to moglo zaključiti iz godišnjeg rasta BDP-a. Jedan dio se odnosi na fluktuaciju i iznimno veliki rast ponude iz inozemstva.

Dok god ponuda srednje stručne spreme odgovara potražnji, još uvijek postoji puno veća potreba za višom i visokom stručnom spremom nego što je ponuđeno u našoj bazi profila. Jasno postoje nerazmjeri kod pojedinih zanimanja.

Najtraženije zanimanja kod srednje stručne spreme su ostala ista, kod visoke stručne spreme su ekonomisti na prvom mjestu i pojavila se povećana potreba za građevinskim inženjerima.“

Najčešće se traže kandidati sa srednjom stručnom spremom

Tijekom 2015. godine poslodavci su najčešće tražili kandidate sa srednjom stručnom spremom – u 50% oglasa srednja stručna sprema bila je uvjet za uspješnu prijavu na natječaj.

S druge strane, 56% posloprimaca je u svojim životopisima kao stupanj obrazovanja navelo srednju stručnu spremu.

Zaposlenike s višom stručnom spremom tražilo se u 21% oglasa, dok isti stupanj obrazovanja je u svojim životopisima navelo 7% tražitelja posla.

U 34% oglasa kao uvjet je bila navedena visoka stručna sprema, a isto je u svojim životopisima navelo 17% tražitelja posla.

Najčešći uvjeti u oglasu: napredni engleski i radno iskustvo od 2 godine i 6 mjeseci

Poznavanje stranih jezika tražilo se u 49% oglasa.

U najvećem broju oglasa tražilo se napredno znanje engleskog jezika (54% oglasa), a osnovno poznavanje engleskog jezika tražilo se u 19% oglasa. Ostali jezici su manje zastupljeni.

Najviše posloprimaca u svojim životopisima navodi napredno poznavanje engleskog jezika (38%), dok ih 23% navodi profesionalno poznavanje. Osnovno poznavanje engleskog jezika navodi 19% tražitelja posla.

Njemački jezik je drugi po zastupljenosti – 22% posloprimaca navodi osnovno poznavanje njemačkog jezika. Na trećem mjestu nalazi se talijanski čije temelje poznaje 10% tražitelja posla.

U trećini oglasa (31%) tražilo se poznavanje rada na računalu, i to većinom poznavanje rada u Wordu i Excelu.

U polovici oglasa tražilo se radno iskustvo (52%) i to prosječno 2 godine i 6 mjeseci.

Značajan porast broja oglasa u inozemstvu

Tijekom 2015. godine poslodavci su objavili gotovo 1.000 oglasa za poslove u inozemstvu. U odnosu na 2014. godinu to je rast od čak 88%. Najviše oglasa u inozemstvu objavljeno je za Njemačku, Mađarsku i Austriju.

Moj Posao oglasi

Najbolji poslodavci u 2015.: Deichmann, DHL i INFINUM

Na svečanoj dodjeli nagrada ‘Najbolji poslodavac’ dodijeljena su priznanja tvrtkama temeljem rezultata istraživanja koje je MojPosao proveo na više od 3.000 zaposlenika.

U ovogodišnjem Istraživanju zadovoljstva zaposlenika sudjelovale su tvrtke iz svih grana gospodarstva u privatnom, stranom te domaćem vlasništvu, njih ukupno 34.

Svrha istraživanja je dubinska analiza cijelog niza faktora koji utječu na zadovoljstvo zaposlenika i stupanj njihove angažiranosti u pojedinoj kompaniji.

Cilj istraživanja je saznanje u kojim je tvrtkama trenutno najbolje raditi u Hrvatskoj i to temeljem iskustava te percepcije samih zaposlenika.

U Istraživanju zadovoljstva zaposlenika sudjelovale su tvrtke koje su bile suglasne s provođenjem istraživanja među njihovim zaposlenicima, a samo istraživanje provedeno je putem upitnika koji se sastoji od 78 ključnih tvrdnji iz devet područja istraživanja:

1. Izazovnost radnih zadataka

2. Lojalnost zaposlenika

3. Organizacija rada

4. Radni uvjeti

5. Osobni rast i razvoj

6. Uključenost u donošenje odluka

7. Posvećenost poslu

8. Međuljudski odnosi

9. Komunikacija u tvrtki

Rezultati ostvareni unutar četiri kategorije (osobni rast i razvoj, uključenost u donošenje odluka, međuljudski odnosi te komunikacija u tvrtki) dodatno se analiziraju i vrednuju u okviru zasebne cjeline: ANGAŽIRANOST zaposlenika.

Zaposlenici su određivali stupanj slaganja sa svakom tvrdnjom ocjenama od 1 do 4.

Tvrdnje su formulirane dvojako – kao pozitivne i negativne, kako bi se izbjegao automatizam u odgovaranju i efekti sugestibilnosti.

Usporedbom ocjena svih tvrtki koje su sudjelovale u istraživanju dobiven je poredak najboljih poslodavaca u 2015. godini.

Prema navedenim kriterijima, najbolji poslodavci u 2015. godini u kategoriji velikih tvrtki su:

1. Deichmann trgovina obućom d.o.o.

2. dm-drogerie markt d.o.o.

3. Jadranka d.d.

Najboljim poslodavcima u kategoriji srednjih tvrtki proglašeni su:

1. DHL International d.o.o.

2. Rimac Automobili d.o.o.

3. degordian d.o.o.

Najbolji poslodavci u kategoriji malih tvrtki za 2015. godinu su:

1. INFINUM d.o.o.

2. Mireo d.d.

3. Acceleratio d.o.o.

Karakteristike najboljih poslodavaca

Neovisno o veličini tvrtke, najbolje ocijenjena kategorija je ‘Posvećenost poslu’, dok je najlošije ocijenjena ‘Organizacija rada’.

Najbolja tri poslodavca kod velikih tvrtki najviše odskaču od ostalih u kategoriji po zadovoljstvu faktorom ‘Lojalnost’, dok su najmanje razlike u kategoriji ‘Uključenost u donošenje odluka’.

Top 3 poslodavca u kategoriji srednjih tvrtki najviše odskaču od ostalih u kategoriji po zadovoljstvu faktorom ‘Uključenost u donošenje odluka’, dok su najmanje razlike u kategoriji ‘Posvećenost poslu’.

Najbolja tri poslodavca u kategoriji malih tvrtki najviše se razlikuju od ostalih u kategoriji po zadovoljstvu faktorom ‘Organizacija rada’, dok su najmanje razlike zadovoljstvom faktorom ‘Posvećenost poslu’.

Angažiranost zaposlenika

Za angažiranog zaposlenika se može reći da je to onaj koji vidi smisao svog rada, a prema ukupnim rezultatima Istraživanja zadovoljstva zaposlenika angažirano je 56% zaposlenika, što je respektabilna brojka.

Prema zadnjem istraživanju Gallupa za Hrvatsku je poznat podatak da je angažirano svega 3% hrvatskih zaposlenika.

I dok se ove dvije brojke ne mogu uspoređivati, obzirom da se radi o različitim metodologijama, svakako mogu ukazivati na trend da su u ovim tvrtkama (koje sudjeluju u Istraživanju zadovoljstva zaposlenika) zaposlenici angažiraniji, nego što je to slučaj u općoj populaciji.

Što se tiče tvrtki koje su proglašene najboljima, kod njih je postotak angažiranih zaposlenika još i više te iznosi čak 74%.

Moj Posao poslodavci

Čak 71% ispitanika tvrdi da čuvaju informacije koje na poslu saznaju u povjerenju

Poslovna tajna informacija je koju poslodavac definira općim aktom, a njezina povreda temelj je za izvanredni otkaz. Međutim, na poslu se često susrećemo s informacijama koje ne spadaju u ovu kategoriju, ali su nam rečene u povjerenju. Koliko znamo čuvati takve tajne, MojPosao je istražio u anketi provedenoj na više od 1400 ispitanika.

Čak 71% ispitanika kaže da povjerljivu informaciju drže za sebe. ‘Šutnja je zlato’, kaže većina ovih ispitanika te smatraju da ‘ukazano povjerenje puno znači i ne smije ga se iznevjeriti’.

„Čuvanje poslovnih povjerljivih informacija je zakonska i moralna obaveza svakog zaposlenika“, smatra jedan od ispitanika, dok jedna ispitanica dodaje: „Sumnjam da meni povjerljiva informacija može nekome pomoći da bolje napravi posao, već ‘samo za dobar trač’. Takvim aktivnostima se do sada nisam bavila pa nemam niti namjeru.“

Povjerljivu informaciju 11% ispitanika povjerava članu obitelji/prijatelju, najčešće partneru.

„Volim prokomentirati s osobom koja nije uključena u moj posao, ali znam da će mi zbog osobnog odnosa dati dobronamjeran savjet kako mogu postupiti kada je u tvrtki prisutna neka promjena ili problem“, kaže jedan ispitanik.

Kolegi od povjerenja ovakvu vrstu informacije povjerit će 10% ispitanika.

Ispitanici kažu da to rade kada žele ‘ispitati drugo mišljenje jer nisu sigurni što napraviti s informacijom’ ili ako smatraju da povjerljiva informacija ‘utječe na egzistenciju kolege’.

„Kažem izričito osobi od povjerenja, a nešto zadržim za sebe, ovisi o vrsti informacije“, pojašnjava jedan ispitanik, a drugi dodaje: „Povjerim se nadređenima, ukoliko smatram da je informacija bitnog karaktera“.

Svega 5% ispitanika tvrdi da nikada nisu bili u situaciji da moraju čuvati povjerljivu informaciju na poslu. Tako jedan od njih kaže da ‘ne radi na važnoj poziciji’ pa ga povjerljive informacije zaobilaze, dok drugi dodaje da ‘lopata nije ništa povjerljivo’.

Najmanje ispitanika, svega njih 3%, priznaje da ne mogu izdržati pa izbrbljaju informaciju koja im je rečena u povjerenju.

„Jednostavno sam brbljava osoba“, priznaje jedan od ispitanika, dok drugi svoju brbljavost opravdava stavom: „Vjerujem u slobodan svijet bez tajni!“

Moj Posao tajne