Većina AI tvrtki ima nerealne ciljeve, zato većina projekata propada, u pitanju je balon od milijardu dolara - Monitor.hr
03.09. (08:00)

Još uvijek nije toliko napredna koliko se misli

Većina AI tvrtki ima nerealne ciljeve, zato većina projekata propada, u pitanju je balon od milijardu dolara

Vodstvo Ai tvrtki  često ima pogled na to što umjetna inteligencija može i treba postići, a koji nije utemeljen na stvarnosti. Umjesto toga, vođena je unaprijed zamišljenom predodžbom čovječanstva o tome što je umjetna inteligencija, koju najčešće potiče, kako istraživači tvrde, Hollywood. Ovaj nedostatak razumijevanja između poslovnih vođa i ljudi na terenu znači da projekti često nemaju resurse i vrijeme potrebno za postizanje svojih ciljeva. Kina, primjerice, ima previše velikih jezičnih modela i rasipa značajnu količinu resursa jer oni često imaju malo, ili ni malo praktičnih aplikacija u stvarnom svijetu. Ako projekti umjetne inteligencije ne ispune svoja obećanja tijekom dugog razdoblja, onda bi cijela industrija mogla pasti i rasprsnuti se poput mjehura od milijarada dolara. Lider


Slične vijesti

Četvrtak (17:00)

Od AI euforije do AI "meh" faze

Pad entuzijazma: Čini se kako je AI revolucija splasnula

Nakon početne euforije oko umjetne inteligencije, svijet se suočava s “dolaskom u dolinu razočaranja”. Početni optimizam o AI, potaknut uspjesima poput ChatGPT-a, brzo je splasnuo. Investicije se sada racionaliziraju, a brojni projekti propadaju. Ovaj “hype-cycle” nije nov; sličan obrazac vidjeli smo s dotcom mjehurom iz 90-ih. Iako AI trenutno ne ispunjava početna visoka očekivanja, to je dio normalnog tehnološkog ciklusa. Dugoročno, AI ima potencijal za stabilnu primjenu, ali kao evolucijski, a ne revolucionarni alat. Igor Berecki za Bug

Četvrtak (10:00)

AI: Kad je prepoznavanje lica postalo ruski rulet

Postnikov: Umjetna inteligencija u vrtlogu autorskih prava i rasizma

Članak Borisa Postnikova razmatra etičke izazove umjetne inteligencije kroz primjere poput ImageNet Roulettea, koji je pogrešno klasificirao ljude na temelju rasnih stereotipa, i Nightshadea, koji manipulira kako AI vidi slike. Problem leži u tome što AI često replicira pristranosti iz materijala na kojima je treniran. Dok se zakonodavci pokušavaju nositi s ovim pitanjima, brojni sudski procesi pokrenuti su protiv velikih IT kompanija zbog korištenja autorskih djela bez dozvole. Štrajkovi, poput onih u Hollywoodu, pokazali su se najefikasnijim oružjem umjetnika protiv prijetnje koju AI predstavlja za kreativne profesije. Novosti

Ponedjeljak (18:00)

YouTube 2030: "Kreator? Ma ne, sad ti videi sami sebe snimaju"

YouTube ćemo gledati kao TikTok – dolazi hiperpersonalizirani AI sadržaj

Ljudi će brzo dolaziti i odlaziti, a fokus više nije na izgradnji zajednice pratitelja, već na samome sadržaju. Publika će jednostavno htjeti biti zabavljena. Primjer toga je TikTok jer on ne stavlja kreatora u prvi plan, već sadržaj. Sadržaj će se kreirati u trenutku dok ga gledate, a temeljit će se na navikama gledatelja, a veliku će ulogu u tome imati AI. YouTube svakako neće nestati, ali će izgubiti moć nad svojim korisnicima što vodi decentralizaciji u kojoj zajednica oblikuje sadržaj. Također, taj sadržaj će postati hiperpersonaliziran, a umjetna inteligencija postaje glavni alat – jedna je od promišljanja digitalnog futurologa s VidSummita, najveće konferencije posvećene poslovnoj strani YouTubea., na kojoj su bili i momci s Netokracije.

08.09. (16:00)

Umjetnička inteligencija: Kreativnost je možda neuništiva, ali poslovi nisu

Umjetna inteligencija i umjetnost: Nova era kreativnosti ili prijetnja ljudskom radu?

Oxfordski znanstvenici su 2013. predviđali da će kreativni poslovi ostati sigurni od automatizacije. No, umjetna inteligencija danas upravo ilustratorima, piscima i dizajnerima prijeti automatizacijom. Kritičari upozoravaju na opasnost “tekstpokalipse” i generičkih radova stvorenih bez ljudske svrhe. Iako UI donosi inovacije, ona također izaziva strahove zbog svojih utjecaja na umjetnost i kreativne industrije. Dok strojevi generiraju slike i tekstove, umjetnici redefiniraju svoje uloge, dok se ekonomske posljedice tek trebaju jasno vidjeti. Boris Postnikov za Novosti.

08.09. (13:00)

Investicije u UI rastu brže nego što možete reći ‘ChatGPT’, ali gdje su te famozne 'killer-aplikacije'?

Ulovite milijardu – ili balon? Utrka u umjetnoj inteligenciji se zahuktava

Investicije u umjetnu inteligenciju (UI) rastu nevjerojatnom brzinom, s predviđenim volumenom od 158 milijardi dolara do 2025. godine, a u idućim godinama iznos bi mogao premašiti bilijun dolara. Unatoč velikim ulaganjima u proizvodnju silicija, čipova i infrastrukture, uspjeh još uvijek nije zajamčen, a mnogi stručnjaci upozoravaju na mogućnost stvaranja “mjehura” s potencijalno opasnim posljedicama. Generativna UI, popularizirana s ChatGPT-om, izazvala je val investicija, ali konkretne aplikacije koje bi opravdale ulaganja tek se čekaju. Utrka za razvojem UI-ja se nastavlja, uz neizvjesne rezultate. DW

04.09. (13:00)

Profesor Robot

Na koledžu u Velikoj Britaniji nastavu drži umjetna inteligencija

Privatni koledž u Ujedinjenom Kraljevstvu uskoro će započeti sa svojim prvim predavanjem koristeći umjetnu inteligenciju umjesto ljudskih učitelja. David Game College u Londonu nudi alternativni program studija za 20 GCSE studenata počevši od ovog mjeseca. GCSE su opći ispiti koje polažu svi učenici u Ujedinjenom Kraljevstvu od 16 godina. Iako nema učitelja u učionici, tri pomoćnika u nastavi pomagat će s ponašanjem i drugim predmetima s kojima bi umjetna inteligencija mogla imati problema. HRT

01.09. (12:00)

Robot DJ

Umjetna inteligencija i glazba – pogodnosti i opasnosti

U mnogočemu je i dalje jaka dvojba je li AI tu da bi pomogao umjetnicima, ili da bi ih nadomjestio. Problem multipliciranja resursa tuđeg talenta nikad u povijesti svijeta nije bio toliko izražen kao s pojavom umjetne inteligencije. U svijetu u kojem je optimizacija troškova jedan od najvažnijih imperativa takvo pitanje je definitivno opravdano i to ne samo u kreativnim sferama, jer sudbinu krojenu po onoj staroj izreci da „revolucija jede vlastitu djecu“ prvi su iskusili upravo programeri, tj. IT sektor, da bi potom i medijska industrija najavila optimizaciju, tj. brojna otpuštanja radnika čija mjesta će preuzeti tehnologija umjetne inteligencije. Zoran Stajčić za Ravno do dna

30.08. (21:00)

Za razonodu ok, za puštanje okolo not ok

ZAMP smatra da je AI glazba nastala ilegalno

HDS pozdravlja razvoj tehnologije u službi ljudske kreativnosti no, pri svakom korištenju autorskih djela, autori imaju pravo na poštivanje njihovih moralnih i imovinskih prava. Sustavi generativne umjetne inteligencije “uče” na temelju postojećih glazbenih autorskih djela koja se prikupljaju i umnožavaju u svrhu njihove obrade i izrade nove glazbe (tzv. “rudarenje teksta i podataka”). Koliko smo upoznati niti jedna organizacija nositelja prava nije dala licencu za razvoj generičkih AI sustava, pa smatramo da su proizvodi tih sustava nastali ilegalno te ne uživaju autorsko pravnu zaštitu i ne mogu se javno priopćavati – rekli su iz HDS Zamp-a u svom odgovoru na upite za Bug.

29.08. (19:00)

They took our jobs!

Od Švedske do Filipina: umjetna inteligencija uzima poslove ljudima

Iako dugoročni utjecaj umjetne inteligencije na tržište rada ostaje neizvjestan, primjeri iz Švedske i Filipina ukazuju da tehnologija već sada ima značajan učinak. To dakako nisu jedini primjeri, jer i megakompanije poput Walmarta, Amazona i drugih sve više koriste AI umjesto ljudi, ali ova dva primjera pokazuju već sada globalni efekt umjetne inteligencije na radnu snagu. U Švedskoj sustav poznat po principu “kupi sada, plati kasnije” drastično je smanjio broj zaposlenih, njihovi AI asistenati obavljaju posao 700 zaposlenika čime su smanjili prosječno vrijeme rješavanja problema s 11 minuta na samo dvije. Filipini su pak desetljećima bili lideri outsourcinga u pozivnim centrima, što je donosilo posao milijunima Filipinaca. Međutim, uspon AI narušava ovaj tradicionalni poslovni model. Bug