Veće koncentracije toksičnih algi zabilježene na plažama između Pule i Poreča - Monitor.hr
18.08.2015. (22:00)

Zagađenje dolazi

Veće koncentracije toksičnih algi zabilježene na plažama između Pule i Poreča

Znanstvenici iz Centra za istraživanje mora zabilježili su u kolovozu veće koncentracije toksičnih algi na nekoliko plaža između Pule i Poreča, što dosad nije zabilježeno tijekom ljeta duž hrvatske obale, priopćio je Institut Ruđer Bošković. Viši stručni suradnik u Centru Martin Pfannkuchen za Hinu je pojasnio da pojava toksičnih algi na hrvatskom dijelu Jadrana za sada nije opasna po ljudski život te da je tek zabilježeno par slučajeva kožnih alergija. Ipak, naglašava da se posebno trebaju čuvati ljudi oboljeli od respiratornih bolesti, poput astme.”Za sada nema potrebe da se dižu crvene zastave na plažama, odnosno upozorava na opasnost od kupanja”, zaključio je dr. Pfannkuchen. Jutarnji


Slične vijesti

31.10. (23:00)

Samo gledaj, ne dirati

U jezeru Piramid u sjeveroistočnoj Nevadi stvorili su se neobični zeleni vrtlozi koji se mogu vidjeti čak iz svemira – radi se o algama

Tamo skoro svake godine cvjetaju alge, no 2024. godine algi je bilo neobično mnogo, piše Daily Mail. Slike je napravio NASA-in satelit Landsat 9, a pripadnici plemena Paiute koji žive u tom području, kazali su da su glavni razlog neobične pojave izrazito visoke razine alge Nodularia spumigena. Radi se o vrsti cijanobakterije – poznate kao i plavo-zelena alga – koju se obično može naći u toplim, bočatim vodama i odgovorne su za zelenkast odsjaj vode koji se pojavljuje svake godine. Iako mogu izgledati lijepo, te alge mogu otpuštati opasne toksine poput mikrocistina koji iritira kožu i može prouzročiti oštećenje jetre i bubrega ako se progutaju. Jutarnji

25.09.2023. (10:00)

Dok ne smislimo nešto bolje

Raos: Aluminij za gnojenje oceana?

Gnojenje oceana željezom, točnije njegovim solima, jedno je od mnogih rješenja koja bi trebala spasiti naš planet od pregrijavanja. Rast alga u moru ograničen je raspoloživim željezom, pa kad bi se u more ispustile soli željeza, one bi potakle rast algi, a s njima i vezivanje ugljika. Mrtve alge bi doduše padale na dno mora, no tamo bi ostajale stotinama godina – dovoljno dugo da dok se njihov ugljik ne vrati u atmosferu smislimo nešto bolje. Zato kao iznenađenje dolazi ideja da bi se umjesto željeza – i to mnogo bolje – u tu svrhu mogao upotrijebiti aluminij. Tim znanstvenika nedavno je potvrdio kako se njime vezivanje dušika i CO2 pospješuje, no ostaje upitno može li prouzročiti i neku štetu. Nenad Raos za Bug.

23.01.2022. (09:00)

Algaški urbanizam

Prva zgrada koju pokreću alge nalazi se u Europi

Riječ je o bio-adaptivnoj fasadi, prvoj takve vrste u svijetu koja koristi žive mikroalge koje rastu u staklenim rešetkama za stvaranje obnovljive energije i istovremeno osiguravanje hlada. Alge se kontinuirano opskrbljuju tekućim hranjivim tvarima i ugljičnim dioksidom putem vodenog kruga koji prolazi kroz fasadu. Fotosintezom se stvara biomasa koja se koristi kao bioplin za grijanje. Spomenuta zgrada nalazi se u Hamburgu. Green

31.07.2021. (15:00)

Šokantna strana prirode

‘Krvavi’ snijeg na Alpama rezultat je obrambenog mehanizma algi koje žive na snijegu

Prizor krvavo crvenog snijega mogao bi šokirati svakog planinara koji se pred njim zatekne, no valja uzeti u obzir da se u najčešćem slučaju nije dogodilo ubojstvo ili nešto drugo jednako strašno, već se radi o obrambenom mehanizmu mikroskopskih algi koje, kada plodno porastu i budu izložene jakom sunčevom zračenju, stvaraju molekule pigmenta crvene boje poznate kao karotenoidi, koji djeluju kao sunčani štit kako bi zaštitile svoj klorofil. Iako su crvene snježne alge već dugo poznate, u knjizi iz 1819. spominje se da su otkrivene tijekom ekspedicije na Arktik 1818. godine, još se oko njih isprepliću misteriji koje znanstvenici pokušavaju odgonetnuti. Neke nove studije ukazuju i na moguću povezanost s klimatskim promjenama. Index