Uzbuna zbog “opasno brzog” rasta atmosferskog metana - Monitor.hr
20.02.2022. (23:00)

Poziv na akciju

Uzbuna zbog “opasno brzog” rasta atmosferskog metana

Koncentracije metana u atmosferi prošle su se godine gotovo utrostručile od predindustrijske razine. Znanstvenici kažu da ova prekretnica naglašava važnost obećanja danog na prošlogodišnjem klimatskom summitu za suzbijanje emisija metana, stakleničkog plina koji je najmanje 28 puta jači od ugljičnog dioksida. Rast emisija usporio je na prijelazu tisućljeća, ali je zabiježen brz i misteriozan porast oko 2007. godine. To je izazvalo zabrinutost mnogih istraživača da globalno zatopljenje stvara mehanizam povratne sprege koji će uzrokovati oslobađanje sve više metana i samim time će biti još teže obuzdati rastuće temperature. Potencijalna objašnjenja kreću se od sve veće eksploatacije nafte i prirodnog plina i porasta emisija s odlagališta do rastućih stada stoke i povećanja aktivnosti mikroba u močvarama. No, rješenje postoji, navodi Green.hr.


Slične vijesti

17.11. (20:00)

Prognoze sve lošije

Znanstvenici: Tropska močvarna staništa ispuštaju metansku bombu

Svjetska tropska močvarna i ostala vlažna staništa, koja se sve više zagrijavaju, ispuštaju više metana nego ikada prije, pokazuje izvješće sveučilišta Stanford, zvono na uzbunu da je ostvarenje ciljeva vezanih uz klimu sve upitnije. Temperature koje postojano rastu ubrzavaju proces biološke interakcije koja proizvodi metan. U međuvremenu, obilne kiše uzrokuju poplave te se močvarna i vlažna staništa dodatno šire. Porastu emisije metana pridonosi i klimatski fenomen La Nina koji donosi obilnije kiše u neke dijelove tropa, no La Nina, kojoj smo zadnji put svjedočili 2023., ne objašnjava rekordno visoke emisije tog plina. Ako se nastavi rast emisija metana iz močvarnih staništa, vlade će se morati poduzeti snažnije akcije kako bi globalno zatopljenje održali na 1,5C više u odnosu na predindustrijsko razdoblje. HRT

21.08.2023. (12:00)

Bez hrđe nema ni života

Raos: Tajni život hrđe

Getit – mineral kojeg je otkrio i opisao J. W. Goethe – njemački pjesnik koji se, što je manje poznato, bavio prirodoslovljem. Ono čime je zadužio mineralogiju nije bilo ništa drugo nego prirodna hrđa. Kemijska formula getita je naime FeO(OH), a to je formula hrđe. No, postoji mnogo vrsta hrđe. Novi pogled na nju daje istraživanje francuskih znanstvenika. Oni su utvrdili kako zelena hrđa, uz dodatak kisika oksidira metan, CH4, u metanol, CH3OH. To je otkriće još jednog procesa za uklanjanje metana, stakleničkog plina, baca novo svjetlo na njegovu sudbinu u atmosferi – i biosferi. Proces oksidacije metana zelenom hrđom događa se u morskim dubinama, blizu vulkanskih hidrotermalnih izvora. No, prema novijim teorijama o postanku života, baš su se na tim mjestima razvili prvi oblici života, pionirski organizmi. Nije li zelena hrđa i na to utjecala? Pretpostavku da je baš tako bilo podupire baš ovo istraživanje. Nenad Raos za Bug.

10.08.2023. (15:00)

Ekološki čišće mukanje

Stižu krave koje navodno manje podriguju metan

Je li moguće imati krave koje ispuštaju manje metana? Odgovor je u genetici, piše Reuters. Kako navode, kada se na farmi Bena Loewitha u Kanadi na proljeće otele telad bit će među prvima u svijetu koja će biti uzgajana sa specifičnim ekološkim ciljem – da podriguju manje metana. Komercijalna dostupnost ove genetike mogla bi pomoći u smanjenju jednog od najvećih izvora snažnog stakleničkog plina, kažu znanstvenici i stručnjaci za stočarsku industriju. Navode kako bi ova osobina mogla smanjiti količinu plina do 1,5 posto na godišnjoj razini, odnosno do 30 posto do 2050. godine. Agroklub

28.11.2022. (08:00)

Taj bi plin besplatno trebali dijeliti...

Paljenje plina na naftnim poljima – zanemarena štetnost prakse raširene u cijelom svijetu

Ako hoćeš da ti gorivo izgara kako treba, trebaš se pobrinuti da se dobro pomiješa sa zrakom. To se postiže tako da se zrak i plin miješaju prije izgaranja, kao u Bunsenovom plameniku ili, bliže svakodnevnici, na plameniku plinskog štednjaka. Procjenjuje se da je 2020. godine na bušotinama izgorjelo 142 milijardi kubičnih metara (142 km3!) plina – količina dovoljna za pokretanje dvije trećine automobila u Europskoj uniji. Zašto se taj plin ne iskorištava nego se pali pitanje je za sebe. Ispuštanje metana se ne može izbjeći nego samo ograničiti: računa se naime da u bakljama izgori 98 % plina, dok ostatak, dakle dva posto ostaje neizgoreno. I dok su nam usta puna obnovljivih i čistih izvora energije, malo koga brinu te milijarde kubika izgorenog i neizgorenog metana na naftnim poljima. Nenad Raos za Bug.

11.07.2021. (20:00)

Dobro se podsjetiti

Kemičar u kući (#37): plin u kući – za korist i strah

U novom članku za Bug.hr znanstvenik Nenad Raos dotaknuo se teme plina koji se koristi u kući te na što pripaziti kako ne bi došlo do eksplozije ili drugih neželjenih posljedica. Kao i uvijek, važno je uzeti u obzir kemijski sastav plina, a u kući se uvijek radi o zemnom plinu, odnosno metanu, najjednostavnijem ugljikovodiku, koji je zapaljiv, nije otrovan, ali u primjesi sa zrakom u određenom omjeru može postati i eksplozivan. Iako je metan sam po sebi bez boje i mirisa, uvijek se namjerno dodaje miris nekog drugog plina kako bi potrošača na vrijeme upozorio na opasnost.

12.12.2019. (18:30)

Ajd, bar nismo za sve krivi mi

Močvare Sudana povećavaju količinu razinu metana u atmosferi

Znanstvenici su zabilježili veliki skok u emisiji metana (CH4) iz močvarnih područja Južnog Sudana. Pretpostavljaju da ga je uzrokovala velika navala vode iz istočnoafričkih jezera, uključujući Viktoriju, a procjenjuje da su ove emisije odgovorne za trećinu porasta količine metana u razdoblju između 2010. i 2016., ako se promatra područje istočne Afrike.