Uspjeh medicine: Operacijom na DNA uklonjena smrtonosna bolest - Monitor.hr
28.09.2017. (19:15)

Veliko slovo

Uspjeh medicine: Operacijom na DNA uklonjena smrtonosna bolest

Ekipa kineskih znanstvenika izvela je preciznu “kemijsku operaciju” na DNA ljudskih embrija kako bi uklonili bolest iz genetskog zapisa, što je prva takva operacija na svijetu. Tim sa sveučilišta Sun Yat-sen tehnikom uređivanja baze ispravio je jednu jedinu grešku iz genetskog zapisa – iz G u A – čime su uklonili bolest beta-telasemiju, potencijalno smrtonosan poremećaj krvi. Ovaj pristup mogao bi u budućnosti liječiti cijeli niz nasljednih bolesti. Uređivanjem baza mijenja se osnovne blokove DNA – adenin, citozin, gvanin i timin – koje se označava slovima A, C, G i T, a sve instrukcije za gradnju i pokretanje tijela upisane su u kombinacijama ovih četiriju baza. Telegraph


Slične vijesti

27.10. (23:00)

Geni, geni kameni

Evolucija na primjeru koji se odvija pred našim očima: kako se tijelo prilagođava borbi protiv malarije i životu na velikim visinama

Evolucija je proces koji se stalno odvija, a sastoji se od prilagodbe organizma na pritiske iz okoliša, a kako bi se organizam samoodržao. Primjerice, od ljudi koji žive u malaričnim područjima učestalija je anemija srpastih stanica, genetska mutacija koja uzrokuje deformaciju crvenih krvnih stanica, ali istovremeno smanjuje rizik od malarije. Jedna od takvih novijih promjena je i tzv. visinska prilagodba koja poboljšava transport kisika u organizmu, a zabilježena je kod ljudi koji žive na velikim nadmorskim visinama, kao što su stanovnici Tibeta. Tijela ljudi koji tamo žive promijenila su se na načine koji im omogućuju da iskoriste atmosferu koja bi kod većine ljudi rezultirala hipoksijom, odnosno nedovoljnim unosom kisika putem krvnih stanica u tkiva tijela. Slično je i s Nepalcima, kod kojih je primijećeno da mogu imati dužu izloženost mogućnosti trudnoće. Index

28.07. (01:00)

Čak i da znam, ako obolim - zaboravit ću

Uloga gena u Alzheimerovoj demenciji

Alzheimerova bolest je najčešća bolest demencije, ona pogađa ljude širom svijeta i predstavlja velike izazove za oboljele i njihove obitelji. U 99 posto slučajeva to se događa sporadično. Ali u jednom postotku Alzheimerova bolest je unaprijed genetski određena. Neki se geni izravno nasljeđuju i tada neizbježno dovode do demencije. Neki drugi geni ne uzrokuju bolest, ali povećavaju rizik od obolijevanja. Kao i kod mnogih drugih nasljednih bolesti, genetskim testiranjem moguće je otkriti genetsku predispoziciju za Alzheimerovu bolest. Ali pri tome liječnički pregledi podliježu strogim propisima. DW

24.05. (23:00)

Geni mogu biti kameni, ali stanice čine živu zajednicu

Alternativa Dawkinsovom “sebičnom genu” – altruistične stanice koje surađuju

Kao jedan od uvjerljivih dokaza i primjera koji podupiru njegovu teoriju da su živući organizmi – a time i identitet svake osobe – definirani uzajamnom staničnom suradnjom, dakle nisu puki biološki programirani spremnici za DNK i gene, biolog Martínez Arias iznosi ljudski kimerizam. On vrdi da sekvenca DNK nije priručnik s uputama ili fiksni plan konstrukcije za živuću jedinku, već svojevrsni univerzalni toolbox, kutija alata i materijala za istinskog arhitekta života: za stanicu.

Arias tvrdi da u molekuli DNK ne postoji ništa čime se može objasniti zašto je ljudsko srce smješteno vrhom usmjerenim prema lijevoj strani, zašto imamo po pet prstiju na šakama i stopalima ili zašto braća blizanci imaju različite otiske prstiju. „Ono što ima kontrolu nad vremenom i prostorom u organizmu nisu geni, nego stanice“, kaže on. „Stanice su one koje znaju gdje je desno a gdje lijevo i gdje na tijelu točno treba izrasti oko, rogovlje, noga ili surla.“ Bug

09.03. (14:00)

Što sve krije povijest

Mnoge obitelji širom Hrvatske vuku porijeklo upravo od Bunjevaca

Historiografski je zaista utvrđeno da su Bunjevci došli iz Hercegovine. I ranije se to donekle moglo lingvistički naslutiti jer je riječ o stanovništvu koje govori tvrdom novoštokavskom ikavicom štakavskog tipa. Kao povijesni izvori poslužili su katastarski porezni popisi Osmanskog Carstva, defteri. Iako se vjeruje da su Bunjevci svoj naziv dobili po rijeci Buni, no to je historiografski još uvijek otvoreno pitanje. Koliko sad znamo, naziv Bunjevac uvijek je vezan za katune Vlaha katolika. Vlasi u vremenu u kojem govorimo o Bunjevcima čine stanovništvo koje se prije svega bavi sezonski polunomadskim, odnosno transhumantnim stočarstvom. Izvorni Vlasi u ranom srednjem vijeku bili su ostaci starosjedilaca, Ilira i Tračana, koji su bili manje-više romanizirani i tijekom stoljeća ulazili su u razne interakcije. Većina njih je asimilirana, a neki su se održali kao etnička grupa. U kasnom srednjem vijeku ime Vlah je prije svega oznaka za taj socijalni fenomen stočara u stalnom pokretu. tportal

08.03. (00:00)

I naši su preci nekad bili migranti

Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Albanci dijele isti genetski fond

U studiji su analizirali DNK podatke 146 skeleta ljudi koji su živjeli u prvom mileniju nove ere i iskopani su s 20 različitih lokacija na Balkanu – u Hrvatskoj, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Bugarskoj, Rumunjskoj, Grčkoj i Albaniji. Rezultati otkrivaju sljedeće: prvo, genetski fond svih ovih pojedinaca je sličan, a drugo, gotovo je identičan genetskom fondu današnjih jugoistočnih Europljana. „Bez obzira na moderne nacionalne granice, stanovništvo u našem području istraživanja oblikovano je kroz slične procese migracije i promjena“, kaže Olalde. Ovo sugerira da su se važni demografski događaji koji su doprinijeli formiranju današnjih grupa dogodili već oko 1000. godine nove ere.

Migracijski tokovi se također mogu pratiti putem DNK. Između 250. i 550. godine nove ere ljudi iz srednje i sjeverne Europe i Pontijsko-kaspijske stepe stigli su u jugoistočnu Europu. Nakon završetka rimske vladavine, odnosno između 6. i 10. stoljeća, sve veći broj migranata koji su govorili slavenski dolazi iz sjeveroistočne Europe. Ovi migranti nisu zamijenili ljude koji su živjeli u toj regiji tijekom brončanog ili željeznog doba, već su se pomiješali s njima. DW

15.01. (00:00)

Eto vam na, kreacionisti

Revolucionarno otkriće: Evolucija nije toliko slučajna kao što se mislilo

Na evolucijsku putanju genoma može utjecati njegova evolucijska povijest, odnosno da ona nije isključivo određena čimbenicima u okolišu i povijesnim događajima. Drugim riječima, postojanje određenih konfiguracija gena u genomu bakterije Escherichia coli u velikoj mjeri određuje hoće li se pod nekim izvanjskim utjecajima dogoditi neka promjena u genima ili neće. Naime, pokazalo se da prisutnost određenih skupina gena pogoduje određenim evolucijskim promjenama u genomu bakterije, a postojanje drugih ne. Istraživači su otkrili da u genomima bakterija postoje nevidljivi ekosustavi u kojima neki geni mogu surađivati ili pak biti u sukobu jedni s drugima. Razumijevanje međuovisnosti gena moglo bi pomoći u identificiranju sporednih postava gena koji omogućuju otpornost na antibiotike te otvoriti put ciljanim tretmanima. Nadalje, uvidi iz studije mogli bi pomoći u dizajniranju mikroorganizama koji bi hvatali ugljik ili razgrađivali zagađivače, što bi moglo pridonijeti naporima u borbi protiv klimatskih promjena. Index

25.09.2023. (13:00)

Rođen pod sretnom zvijezdom

Društvena nejednakost utječe na naše gene

Kako odrastamo, kvaliteta zraka, ishrana, stres u obitelji – sve to utječe na naše gene i naše zdravlje kasnije u životu. Dosadašnja istraživanja su već pokazala da su djeca iz socijalno ugroženih obitelji češće izložena nepovoljnim životnim uvjetima, kao što su lošija ishrana ili veći obiteljski stres. Oni imaju tendenciju da imaju povećan rizik od gojaznosti, bolesti i lošijeg akademskog učinka. Istraživanja su pokazala kako se društvena nejednakost može „vidjeti” u genima koristeći takozvane epigenetske profile. Oni kod djece iz socijalno ugroženih obitelji izgledaju gore, i u usporedbi s drugim studijama ukazuju na lošije zdravlje u odrasloj dobi. Na primjer, povećava se rizik od razvoja dijabetesa ili bržeg starenja. DW

08.08.2023. (01:00)

Malo da ti prodrma DNK

Elektrogenetika: kontrola ljudskih gena pomoću struje

Moderni uređaji za praćenje tjelesne spremnosti pomažu vam da ostanete zdravi tako što broje vaše korake i prate otkucaje srca. Novo istraživanje ETH Zürich daje naslutiti da će budući nosivi uređaji, vjerojatno pojačani s nekoliko implantata i dozom genetskog inženjeringa, izravno poboljšavati naše zdravlje. Naime, eksperimentalna tehnologija koju su osmislili tamošnji znanstvenici koristi male impulse električne energije za pokretanje proizvodnje inzulina u testnim miševima s posebno dizajniranim tkivom ljudske gušterače. Ovo “elektrogenetsko sučelje” moglo bi se koristiti za pokretanje ciljanih gena po potrebi. Bug

16.08.2021. (00:00)

Iz rubrike (ne)poznati Hrvati

Naš je čovjek bio pionir genetike, sudjelovao u važnim istraživanjima pomoću kojih su se razvili važni lijekovi

Jedan od utemeljitelja genetike bio je Milislav Demerec, Hrvat iz Banovine, koji je svojim radom u Americi zasnovao nekoliko znanstvenih grana, a istaknuo se proučavanjem bakterija. Diplomirao je na Višem gospodarskom učilištu u Križevcima 1915. godine, a potom je dobio posao u tamošnjoj Postaji za istraživanje sjemenja. Poslije rata, 1919. godine, dobio je stipendiju za specijalizaciju na području agronomije u francuskom Grignonu, a odmah potom otišao je u Ameriku, na prestižno sveučilište Cornell u saveznoj državi New Yorku. Ubrzo je tamo postao asistent, oženio je kolegicu s kojom je dobio djecu, a obranio je i doktorat na temu štetnih mutacija biljke kukuruza. Njegov rad zapazili su u Carnegijevoj Znanstvenoj instituciji u Washingtonu, kojeg su zaposlili i gdje je sudjelovao u važnim genetskim istraživanjima. Tportal

11.10.2020. (11:22)

Škare i genetika

Za što je točno otišao Nobel za kemiju?

CRISPR/Cas9 je tehnologija koja se koristi za „popravak“ mutiranih gena povezanih s pojavom nekih bolesti. Cas9 je enzim koji djeluje poput molekularnih škara: sposoban je prerezati lanac DNA na točno određenim mjestima koja se skraćeno nazivaju CRISPR. Da bi Cas9 došao na točno mjesto gdje će izrezati neželjeni CRISPR-dio lanca DNA, brine se RNA-vodič po imenu tracRNA. Ovaj proces rezanja i popravljanja DNA je univerzalan u živome svijetu: iako je u bakterijama prvi puta otkriven i opisan, ne događa se samo u njima, već je dio prirodnog procesa „popravljanja grešaka“ na DNA u svim živućim, fukcionalnim stanicama –  objašnjava Bug što su to otkrile Emmanuelle Charpentier i Jennifer Doudna koje su upravo dobile Nobelovu nagradu za kemiju.