Uskoro će na ceste prvi kamion čiji ispušni sustav prikuplja CO2 - Monitor.hr
24.11.2023. (22:00)

Još da proizvodi naftu kad vozi, gdje bi im bio kraj

Uskoro će na ceste prvi kamion čiji ispušni sustav prikuplja CO2

Istraživači sa Švicarskog saveznog instituta za tehnologiju u Lausannei (EPFL) razvili su sustav koji hvata i pohranjuje emisije CO2 vozila izravno na ispuhu. Kako bi konkretizirali ovo istraživanje, skupina programera osnovala je spin-off Quaptis za daljnji razvoj i plasiranje sustava. Uređaj iz start-upa Quaptis spojen je na ispuh kamiona i skuplja ispušne plinove. Uz pomoć posebnog praha pretvara se u tekuće stanje. To omogućuje učinkovito skladištenje u spremniku iza vozačeve kabine. Do sada je Quaptis napravio samo stacionarni prototip sustava. Qaptis planira pustiti u rad prvi testni kamion s ovim uređajem do kraja 2024. Revija HAK


Slične vijesti

20.11. (12:00)

Dok se svijet priprema na novo ljetno kuhanje, znanstvenici rade punom parom

Nova nada za dizelsko gorivo: Američki znanstvenici otkrili su efikasnu metodu proizvodnje iz CO2 (i to iz zraka)

Tim američkih inženjera objavio je da su otkrili metodu proizvodnje dizela iz CO2 iz zraka, za koju je najavljeno da je 45 puta učinkovitija od proizvodnje biodizela. Njihova metoda uključuje hvatanje CO2 iz zraka pomoću obnovljive energije, uključujući kompresore i filtraciju koji bi koristili vjetar ili solarnu električnu energiju. Nakon što se odvoji CO2 od atmosferskog zraka dolazi do faze proizvodnje međuspojeva. Pomoću elektrokatalize, uz manju potrošnju energije, prijenos elektrona pokreće kemijske reakcije koje pretvaraju CO2 u acetat i etanol. Tada u igru stupaju mikroorganizmi koji koriste acetat kao supstrat za fermentaciju, baš kao i etanol. Budući da govorimo o mikroorganizmima, oni svoj dio procesa obavljaju bez trošenja električne energije i pretvaraju početne tvari u lipide i masne kiseline, koje postaju sirovina za proizvodnju biodizela. Odavde je proces sličan aktualnoj proizvodnji biodizela, ali ova međufaza donosi veliku promjenu u prinosu i izvoru sirovine u procesu. Revija HAK

12.10. (14:00)

Brod bez dimnjaka - iluzija čistog pogona

Nova tehnologija hvatanja CO2 iz zraka – stvarna revolucija ili moguća energijska zamka?

Unatoč senzacionalnim tvrdnjama o brodu na fosilna goriva koji ne emitira ugljikov dioksid, stvarnost je daleko složenija. Sustav koristi kalcijev oksid za vezanje CO2 iz dimnih plinova, no njegova proizvodnja zahtijeva energiju i ispušta onoliko CO2 koliko se kasnije hvata. Tehnološki proces zatvaranja kružnog toka nije postignut, a energijski trošak dovodi do povećane potrošnje energije. Inovativniji, ali skuplji sustavi poput kaliksarena pokazuju potencijal u hvatanju CO2, ali primjena na velikoj skali tek treba biti procijenjena. Nenad Raos za Bug

05.06. (10:00)

Da je Tesla bio kemičar...

Znanstvenici su razvili revolucionarni generator koji može proizvoditi električnu energiju usisavanjem ugljičnog dioksida

Ova tehnologija nadilazi ugljično neutralnost – troši CO2 kada stvara energiju – kaže dr. Zhuyuan Wang sa Sveučilišta Queensland u Australiji. Australski znanstvenici možda su došli do revolucionarnog otkrića kada je u pitanju proizvodnja energije bez emisija ugljika. Zapravo, novi generator može čak smanjiti količinu CO2 u atmosferi. Ugljično negativni generator koristi nanotehnologiju za proizvodnju električne energije iz ugljičnog dioksida. Tehnologija budi nadu u ostvarenje sna o hvatanju ugljičnog dioksida iz atmosfere. Do sada može pretvoriti jedan posto CO2 u električnu energiju. No ideja je sada poboljšati učinkovitost i doći do razine elektrane. Revija HAK

20.04. (14:00)

Ionako ga imamo previše

Raos: Stara tehnologija na nov način – CO2 umjesto koksa

Ugljikova dioksida ima puno (u zraku i dimu), no mnogi misle da nije za drugo nego za gaziranje pića. Nije baš tako. Od njega se može proizvesti sve – zahvaljujući novom tehnološkom postupku japanskih znanstvenika. Sve u svemu, savršena tehnologija – ali za prošlo stoljeće. Problem su dakako sirovine, jer treba imati vapnenca (iz obližnjeg kamenoloma) za proizvodnju živog vapna, a i ugljena, koksa koji se doprema brodovima. Danas izvor ugljika ne smije biti ugljen. Koji izvor umjesto njega? Nabolji bi izvor bio ugljikov dioksid – ali to ne bi išlo jer CO2 u reakciji sa CaO daje kalcijev karbonat, CaCO3, a ne kalcijev karbid, CaC2. Nemoguća reakcija? Japanski znanstvenici su dokazali da je moguća. Oni su postigli „nemoguće“: spojiti ugljikov dioksid s kalcijevim oksidom u kalcijev karbid. „Čarobni štapić“ u njihovom slučaju bila je električna struja, uspjeli su naime izvesti tu reakciju elektrolizom taline. Nenad Raos opisuje cijeli proces, za Bug.

20.03. (09:00)

Zajedno do pozitivne nule

Klimatska neutralnost u zgradama – još smo daleko od ostvarenja ciljeva

Uoči konferencije CO2 DO 55 – Zeleni plan za Hrvatsku, Hélène Sibileau, viša savjetnica za politiku iz Buildings Performance Institute Europe (BPIE), ističe zabrinjavajuće rezultate. Naime, prema analizi BPIE, očekivani ciljevi nisu ostvareni, posebno u srednjoj i istočnoj Europi. Razlike su posebno izražene u CEE regiji, gdje je jaz učinkovitosti energetskog sustava dvostruko veći nego u EU. Potrebne su snažne političke odluke i financijski okviri za ubrzanje dekarbonizacije zgrada. Hrvatska se suočava s izazovom, ali i prilikom za implementaciju održivih politika i tehnologija kako bi ubrzala proces dekarbonizacije zgrada. (Zgradonačelnik)

17.12.2023. (09:00)

Bez chemtrailsa

U Velikoj Britaniji započinje izdvajanje ugljika iz zraka za proizvodnju avionskog goriva

Ovoga tjedna u Velikoj Britaniji svečano je pušten u rad prvi sustav za hvatanje CO2 izravno iz zraka. Preciznije rečeno, u pogon je pušten prvi modul takvog sustava, koji je osmišljen kao modularan i proširiv sve do komercijalno isplativih razina. Energiju za rad dobivaju isključivo iz vlastitih solarnih panela, postavljenih na krov kontejnera. Tako se na “čisti” pogon dobiva ugljik izdvojen iz zraka, bez dodatnih štetnih emisija nastalih tijekom proizvodnje energije. Tvorci kažu da jedan modul može tijekom godinu dana rada izdvojiti do 50 tona CO2 visoke čistoće. Nakon toga, on se koristi kao sirovina u proizvodnji održivog avionskog goriva (SAF), što je u skladu s planovima za dekarbonizaciju avioindustrije. Bug

11.12.2023. (11:00)

Pazi, snima se

Sateliti znaju i kad krava podrigne i kad natočite dizel

Nedavno je u orbitu lansiran prvi satelit ponajprije namijenjen detekciji plinova koje ispušta industrija. Satelit, nazvan Vanguard, moći će detektirati emisije iz pojedinačnih elektrana na ugljen i plin, velikih rafinerija nafte, čeličana i drugih industrijskih postrojenja koja zagađuju okoliš. U svakom kutku Zemlje moći će otkriti svaku emisiju ugljikova dioksida i te podatke prodavati. Kompanija koja ga je razvila već se proslavila satelitskim otkrivanjem ispuštanja metana. Iako već postoji niz misija nacionalnih svemirskih agencija koje prate CO₂, Vanguard je prvi komercijalni satelit koji će obavljati tu svetu dužnost. Lider

20.10.2023. (10:35)

Coca Cola će od iskorištenog CO2 raditi čepove za boce

16.10.2023. (14:00)

Pusti da bude na nuli i ne diraj više

Ekološka udruga se buni: Sintetička goriva mogla bi zagađivati pet puta više od električnih vozila

Sintetička goriva označena su kao zelena alternativa običnom benzinu i dizelu, koja će omogućiti vozilima s motorima s unutarnjim sagorijevanjem da ostanu na cestama i iza 2035. godine. Kako bi bila čišća, sintetička goriva se s proizvode hvatajući u zraku ugljični dioksid – CO2. Potom se u procesu izgaranja CO2 vraća u atmosferu pa su ukupne emisije – nula. Međutim, naftna industrija želi ublažiti to pravilo, a Transport & Environment, europska ekološka udruga i lobistička organizacija, tvrdi da će, ako industrija postigne svoje ciljeve, e-goriva emitirati pet puta više CO2 nego električna vozila. Revija HAK

25.09.2023. (10:00)

Dok ne smislimo nešto bolje

Raos: Aluminij za gnojenje oceana?

Gnojenje oceana željezom, točnije njegovim solima, jedno je od mnogih rješenja koja bi trebala spasiti naš planet od pregrijavanja. Rast alga u moru ograničen je raspoloživim željezom, pa kad bi se u more ispustile soli željeza, one bi potakle rast algi, a s njima i vezivanje ugljika. Mrtve alge bi doduše padale na dno mora, no tamo bi ostajale stotinama godina – dovoljno dugo da dok se njihov ugljik ne vrati u atmosferu smislimo nešto bolje. Zato kao iznenađenje dolazi ideja da bi se umjesto željeza – i to mnogo bolje – u tu svrhu mogao upotrijebiti aluminij. Tim znanstvenika nedavno je potvrdio kako se njime vezivanje dušika i CO2 pospješuje, no ostaje upitno može li prouzročiti i neku štetu. Nenad Raos za Bug.