Upravljanje komunalnim otpadom: Pusti planovi o polupraznim odlagalištima

Dok nas smeće ne preplavi

Upravljanje komunalnim otpadom: Pusti planovi o polupraznim odlagalištima

Prema Planu gospodarenja otpadom RH za 2023. – 2028., u Hrvatskoj je predviđeno jedanaest centara za gospodarenje otpadom od kojih su samo tri u funkciji, a jedan je počeo i pokusno raditi. Četiri su centra za gospodarenje otpadom u gradnji i trebala bi biti završena 2026. – 2027., a za preostala tri priprema se dokumentacija. U priči o gospodarenju otpadom ima i vrlo dobrih vijesti, čak i boljih od onih iz ostalih članica EU-a, ali one se odnose na pojedine županije i općine. Na razini države velik je izazov u gospodarenju otpadom – nedostatak radne snage i opskrbni lanci. Duborvačko-neretvanska županija posebno muku muči s otpadom – konkretno s prijevozom s otoka koji nije jeftin, a tu je i problem divljih odlagališta. Prema Zakonu o gospodarenju otpadom, Hrvatska treba najmanje 50 posto otpada reciklirati, a 2022. reciklirano je samo 34 posto. Teško će na ovakav način dostići planiranih 55 posto do 2025. godine. Lider

gospodarenje otpadom otpad

Jer nije svo smeće - smeće

Gospodarenje otpadom: Osijek reciklira u papučama, Zagreb planira iz Resnika

Hrvatski gradovi ubrzano inoviraju u gospodarenju otpadom. Osijek prednjači s 57,65% odvojenog otpada i projektom “Reciklirajte u papučama,” dok Zagreb planira moderan Centar za gospodarenje otpadom u Resniku za zatvaranje Jakuševca do 2028. Prelog, Krk i još šest gradova pridružili su se klubu “50+” u odvojenom prikupljanju otpada. Tvrtka Tehnix, sa svojih 60 patenata, globalni je lider u zelenim tehnologijama, naglašavajući kružnu ekonomiju i održivi razvoj. Hrvatska u reciklaži hita prema zelenom planu, a prljave ulice polako postaju stvar prošlosti. Lider

gospodarenje otpadom recikliranje otpada zbrinjavanje otpada

"Eco-friendly" zmaj iz susjedstva

Bečka spalionica Spittelau – energetska tvornica koja grije, hladi i ne šteti okolišu

Bečka spalionica otpada Spittelau, smještena blizu centra, neprimjetna je zbog atraktivnog dizajna i odsustva neugodnih mirisa. Osim što godišnje spaljuje oko 270 tisuća tona komunalnog otpada, proizvodi i toplinsku te električnu energiju. Otpad se spaljuje na 850°C, a ostatak spaljivanja obrađuje se u silikatnu tvar s minimalnim ekološkim rizikom. Spittelau koristi napredne filtere, pa su emisije 80% ispod zakonskih granica. Osim što grije 60 tisuća i opskrbljuje električnom energijom 30 tisuća kućanstava, ljeti služi i za hlađenje. Postrojenje se uklapa u gradski okoliš, s botaničkim vrtom i pčelinjacima na terasama, simbolizirajući čist okoliš i zajedničku prihvaćenost među stanovnicima. Zagreb info… Bez obzira na to, brojni stanovnici Zagreba nisu zadovoljni najavljenim projektom spalionice u metropoli.

Beč gospodarenje otpadom spalionica otpada Spittelau

Nulta emisija? Pita li itko zgrade?

Nova pravila za javne zgrade: Energetska obnova i ZEB Standard

Europske direktive nameću strože uvjete energetske obnove zgrada u javnom sektoru. Od 2024. obnova obuhvaća ne samo državne već i lokalne zgrade, uključujući komunalna poduzeća, s obvezom energetske obnove 3% godišnje. Donedavni nZEB standard (gotovo nulta energija) zamijenjen je ZEB standardom (nulta emisija). Uvođenje solarnih sustava i smanjenje fosilnih goriva ključni su, ali izazovi uključuju visoke troškove, administrativne zahtjeve i manjak radne snage. Zgradonačelnik

energija gospodarenje otpadom javna rasvjeta Vodoopskrba

Puževim korakom, ali bitno da se misli na to

Prikupljanje otpada trenutnim sistemom nije održivo, otpad bismo trebali pretvoriti u energiju

Odlaganje otpada na određenom prostoru stara je metoda koja je funkcionirala desetljećima, jer je bilo manje stanovnika i nije bilo enormnih potrošačkih potreba kao danas. Jednostavno je neizvedivo nastaviti na jednak način. Suradnja građana i političara u prikupljanju i zbrinjavanju našeg zajedničkog otpada put je kojim bismo trebali ići. Naš sustav gospodarenja otpadom je takav da mi nešto razvrstavamo, prikupimo papir, plastiku, biootpad itd. Papir nekome prodamo, za plastiku moramo platiti nekome da je uzme i to raste iz mjeseca u mjesec. Što više plastike odvojimo, nama je skuplje. A onda je damo nekome da je makne što dalje od naših očiju. Mi si svi lažemo da nešto razvrstavamo, koristimo, a u biti nije tako. Na terenu se susrećemo sa svakodnevnim teškoćama, ne samo tehnološkim, već i sociološkim. Sustav koji danas imamo u konačnici bez energana sigurno neće funkcionirati. Veseli me vidjeti da su danas svi okrenuli priču i susreli se s realnošću da otpad moramo pretvoriti u energiju. Ako to uistinu uspijemo napraviti onda imamo šanse postići taj cilj odvajanja od 10 posto, ali u RH trebamo sagraditi energane – kaže Ivica Puljak, fizičar i gradonačelnik Splita, koji je bio jedan od sugovornika na zanimljivom panelu za Zgradonačelnik.

gospodarenje otpadom otpad

Četiri jahača

Privatnici koji vode Jakuševec lani su imali rekordne brojke

Četiri privatne kompanije uz nadzor Zagrebačkog holdinga upravljaju odlagalištem otpada Jakuševec. Posao su dobile kao konzorcij, odnosno zajednički su se javile na javni natječaj koji je raspisao Grad Zagreb. Radi se o tvrtkama HIS, Tigra, Eko-Flor Plus i C.I.A.K. HIS je zadužen za otplinjavanje, a lani je završio s rekordnih 28,9 milijuna eura prihoda i 275.700 eura dobiti. Ima 71 zaposlenog s prosječnom plaćom od 1317 eura. Eko-Flor Plus tvrtka je iz grupacije CIOS Petra Pripuza. Najveća je to domaća privatna tvrtka za sakupljanje komunalnog i neopasnog otpada u Hrvatskoj. Pokriva područje gotovo cijele kontinentalne Hrvatske te Zadarske županije. Građevinska tvrtka Tigra u vlasništvu je Milana Penave, kumstvom povezanog s pokojnim gradonačelnikom Bandićem. Lani su završili s 13,1 milijun eura prometa i 1,4 milijuna eura dobiti. Tvrtka C.I.A.K. dio je CIAK grupe koja se bavi rezervnim dijelovima automobila. Oni upravljaju s četiri centra za gospodarenje opasnim otpadom, a prošle su goddine imali 57,3 milijuna eura prihoda. tportal

gospodarenje otpadom Jakuševec

Nije to ništa, s drugim propisima kasne i više

Država godinama kasni s donošenjem propisa za gospodarenje otpadom

Država nakon više od dvije godine od donošenja Zakona o gospodarenju otpadom još uvijek nije donijela podzakonske akte nužne za njegovo provođenje. Zakon o gospodarenju otpadom primjenjuje se od zadnjeg dana srpnja 2021. godine, ali do danas nisu ostvareni sveobuhvatni učinci njegove primjene. Novi zakonski okvir donesen je, među ostalim, zbog usklađivanja s propisima na razini Europske unije, odnosno izmjenama i dopunama direktiva iz područja gospodarenja otpadom. Primjerice, do 2035. godine, količina komunalnog otpada odloženog na odlagališta otpada može biti najviše 10 posto mase ukupno proizvedenog komunalnog otpada. Do te ciljane godine, najmanje 65 posto mase komunalnog otpada mora se oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu. Mi smo trenutno na 35 posto. Faktograf

gospodarenje otpadom otpad

Jedno je jasno, ne ide nam planiranje

Gospodarenje otpadom kao potpuni podbačaj

Prema nedavno objavljenom nalazu Državne revizije, naše su županije i gradovi uglavnom potpuno podbacili u ispunjavanju planova o smanjenju komunalnog otpada koji stiže na odlagališta, odvajanju dijela otpada za ponovnu upotrebu i reciklažu, izgradnji centara za gospodarenje otpadom, zacrtanim postotcima prikupljanja biotpada i izgradnje reciklažnih dvorišta. Zagreb, utvrdila je Državna revizija, neće uspjeti ostvariti nacionalni plan smanjenja komunalnog otpada 2022. godine predanog na odlagališta u odnosu na 2015. godinu. U planu je, naime, bilo smanjene za pet posto. Iako je državni Plan gospodarenja otpadom predvidio da se udio miješanog komunalnog otpada u ukupno prikupljenom otpadu 2020. godine svede na 25 posto, u slučaju zagrebačke Čistoće taj je udio i dalje previsokih 64,5 posto. Još kad spomenemo da je do kraja 2020. godine u Hrvatskoj trebalo proraditi 11 regionalnih centara za gospodarenje otpadom, od kojih su proradila samo dva… Lupiga

gospodarenje otpadom otpad

Hrpa problema

Europska komisija tužila Hrvatsku zbog gospodarenja otpadom

Europska komisija podnijela je Sudu EU-a dvije tužbe protiv Hrvatske, prvu zato što nije osigurala odgovarajuću razinu zaštite zdravlja ljudi i okoliša na lokaciji Crno brdo u Biljanama Donjim, a drugu jer nije provela neka od zajedničkih europskih pravila u zaštiti zračnog prometa. Otpadom je najkasnije do kraja 2015. trebalo početi gospodariti u skladu s propisima EU-a o otpadu, no iako se Hrvatska u nekoliko navrata obvezala riješiti to pitanje, na terenu nije zabilježen nikakav napredak. Novi list

gospodarenje otpadom

Kanta iz 20. stoljeća

Vlada: Odvoz otpada naplaćivati po količini; Zelena akcija: Protiv spaljivanja

Vlada je danas usvojila uredbu kojom lokalna samouprava odvoz otpada mora naplaćivati po količini, a uvela je i poticajnu naknadu za odvojeno skupljanje otpada (100 kuna po toni). Hrvatska do 2020. mora odvajati 50% komunalnog otpada – trenutno u prosjeku odvajamo 24%; o ovom programu ovisi 475 milijuna eura iz europskih fondova. Zelena akcija i koalicija Zero Waste Hrvatska osuđuje vladinu odluku jer vraća Hrvatsku na zastarjeli koncept regionalnih centara za velike količine smeća na štetnim lokacijama i zato što potiče spaljivanje. Poslovni, Novi list

gospodarenje otpadom

Ispadanje iz kruga...

Problem Hrvatskoj? – EU uveo kružnu ekonomiju u gospodarenju otpadom

Europski parlament je izglasao veliki paket zakona kojim uvodi princip kružne ekonomije u gospodarenje otpadom. Radi se o filozofiji da svaki resurs treba maksimalno iskoristiti prije nego ga se odbaci, primjer čega je recikliranje. Parlament je izglasao obvezujuće ciljeve za smanjenje odlaganja i recikliranje komunalnog otpada te propisuje odvojeno prikupljanje različitih vrsta otpada, što bi “moglo biti problem Hrvatskoj zbog niskih razina recikliranja i odgađanja donošenja plana gospodarenja otpadom” upozorila je hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan. Monitor

gospodarenje otpadom kružna ekonomija

Dok nas smeće ne preplavi