Upotreba bioaktivnih stakala u tretmanu oštećenih kostiju poznata je dulje vremena, sada je dokazana učinkovitost i u liječenju tumora - Monitor.hr
15.10. (13:00)

Potuče tumor do kosti

Upotreba bioaktivnih stakala u tretmanu oštećenih kostiju poznata je dulje vremena, sada je dokazana učinkovitost i u liječenju tumora

Istraživači sa Sveučilišta Aston u Birminghamu opisali su pokuse s bioaktivnim staklima zasićenima galijevim ionima: u otopinama sa zdravim koštanim stanicama i stanicama raka kostiju galijeva biostakla u roku od nekoliko dana ubiju 99 posto svih karcinogenih stanica. Danas biostakla možemo definirati kao vrstu keramike s bioaktivnim komponentama. Te su aktivne supstance oksidi kalcija, natrija, silicija i fosfora. U kontaktu s tjelesnim tekućinama, na staklu se formira sloj kalcija i fosfora. Taj sloj veže se uz kost i potiče rast kosti. Osim što popunjava rupe izazvane traumom ili bolešću, učvršćuje i podupire cijelu strukturu. Poznato je da biostakla pokazuju i antimikrobnu aktivnost. Nažalost, zbog krhkosti samih stakala, njihova upotrebljivost prilično je ograničena. Stakla općenito nisu elastična i pod opterećenjem lako pucaju. No, pojačani galijevim ionima pokazuju dobre rezultate. Milorad Milun za Novosti.


Slične vijesti

11.12. (14:00)

Pojačani Vakula

Umjetna inteligencija poboljšava vremensku prognozu

Ne u smislu da najavljuje ljepše vrijeme, već da je sve preciznija u predviđanjima. GenCast, nova umjetna inteligencija, razvijena je za predviđanje razvoja vremenskih uvjeta. Razvija ju je Googleova umjetna inteligencija, a GenCast u samo nekoliko minuta daje prognozu za 15 dana, precizniju od danas uobičajene. Umjesto da rješava matematičke modele GenCast je treniran na vremenskim podacima iz prošlosti i “otkriva” složene međuodnose  temperature, vlažnosti, vjetra i atmosferskog  tlaka. Microsoft je, pak, razvio Auroru, koja u jednoj minuti daje prognozu za 10 dana i stanje atmosfere u cijelom svijetu u odnosu na zagađenost. Milorad Milun za Novosti

03.12. (21:00)

Kako smo mi jedini preživjeli hominidi, a svemir nam i dalje šalje ‘emojije’

Biti Homo sapiens: Samo mi na Zemlji

Članak razmatra istraživanja koja pokazuju da su različite vrste ljudi, poput Homo erectus i Paranthropus boisei, živjele istovremeno i dijelile isti prostor prije milijun i pol godina. Iako su koegzistirali, ne zna se u kojoj su mjeri dolazili u kontakt. Homo sapiens je jedini preživjeli hominid, a razlozi nestanka drugih vrsta ostaju misterij. Dok tragamo za vanzemaljskim životom, zaboravljamo na uništavanje vlastite planete i drugih oblika života. Milorad Milun za Novosti.

20.11. (12:00)

Pa nisu krave krive

Ugljični dioksid postavlja rekorde, a to ni nije najgora vijest

Koncentracija ugljičnog dioksida stvorenog izgaranjem fosilnih goriva povećana je u odnosu na prošlu godinu za 0,8 posto što je novi rekord, a to nisu sve loše vijesti. Dok istraživači istražuju, političari sastanče na golemim skupovima. Tamo donose razne zaključke i rezolucije, ali se vrlo malo od toga i realizira. U Azerbejdžanu je tako upravo održana dvodnevna Konferencija Ujedinjenih nacija o klimi, COP29. Emisiji stakleničkih plinova, prije svega metana, doprinose stočarstvo i mesna industrija, i s tim povezane suvremene prehrambene navike velikog dijela čovječanstva. Za SAD postoje dobro dokumentirani podaci. Krajem 19. stoljeća bilo je oko 29 milijuna grla goveda. Danas je taj broj dosegao oko 94 milijuna, što je tek 8 posto ukupne svjetske populacije.

Procjenjuje se da totalan broj goveda iznosi gotovo 1,5 milijardu. Prevedeno, u emisiju metana to iznosi oko 150 milijuna tona metana godišnje. Takva golema proizvodnja mesa, ne samo govedine nego i piletine, omogućila je ponudu jeftine hrane koja je uz pržene krumpiriće i zaslađena pića postala dio svakodnevne prehrane siromašnijih slojeva stanovništva. Sastav masnoća i goleme količine šećera u tim proizvodima su dominantno utjecale na veliki porast pretilosti u posljednjih nekoliko decenija. To je posebno jako izraženo u siromašnijoj populaciji. Milorad Milun za Novosti.

31.08. (20:00)

Jesu li električni automobili toga vrijedni?

Podzemne vode oko rudnika litija nestale bi ili bi bile zagađene do neupotrebljivosti za bilo koji oblik života

Litij se naziva “bijelim zlatom” jer je jedan od ključnih materijala pri izradi baterija za skladištenje električne energije. Međutim, za svaku tonu izvađene litijeve rude emitira se 15 tona ugljičnog dioksida u okoliš i potroši oko pola milijuna litara vode. Ta voda se vraća u okoliš, ali sad onečišćena mnogim toksičnim tvarima. Litij se uglavnom rudari iz stijena i slanih podzemnih voda. Također, i voda koja je nusproizvod geotermalnih elektrana može biti bogata litijem. U svakom slučaju, bez obzira na to gdje i u kojoj formi se nalazi litij, za njegovo vađenje treba jako puno vode. Neke procjene kažu da će se u bliskoj budućnosti rudarenje litija morati udeseterostručiti. Ukoliko se ne nađe balans između šteta i dobrobiti, a tu političari moraju donositi dobro informirane odluke, možemo se naći u situaciji u kakvoj se sigurno nitko ne želi naći. Milorad Milun za Novosti

22.07. (12:00)

Baterija iz olovke

Grafen: materijal budućnosti za izradu baterija i elektroničkih uređaja

Grafen se već koristi kao dodatak u građevinskoj industriji, često kao dodatak cementu. Postoji značajan potencijal u proizvodnji membrana za pročišćavanje voda. Neki proizvođači nude teniske rekete, bicikle, jedra i slično tvrdeći da su od grafenskih kompozitnih materijala. Jedan je od glavnih interesa industrije i razvoj grafenskih baterija. To se već prakticira na više načina. Za sada je najčešći put kombiniranje grafena sa litij-ionskim baterijama koje su danas standardne. Kada se uzme u obzir i brzina punjenja, vidi se da je grafen baterija budućnosti, ukoliko se uspiju smanjiti troškovi proizvodnje i pritom zadržati odgovarajuću kvalitetu sloja. Već sada oko 40 milijuna proizvoda sadrži grafen. Ako se uspije proizvesti grafen na velikoj skali, što znači relativno velike standardizirane površine, on će sigurno naći još mnogo primjena. Milorad Milun za Novosti.