Upotreba bioaktivnih stakala u tretmanu oštećenih kostiju poznata je dulje vremena, sada je dokazana učinkovitost i u liječenju tumora - Monitor.hr
Danas (13:00)

Potuče tumor do kosti

Upotreba bioaktivnih stakala u tretmanu oštećenih kostiju poznata je dulje vremena, sada je dokazana učinkovitost i u liječenju tumora

Istraživači sa Sveučilišta Aston u Birminghamu opisali su pokuse s bioaktivnim staklima zasićenima galijevim ionima: u otopinama sa zdravim koštanim stanicama i stanicama raka kostiju galijeva biostakla u roku od nekoliko dana ubiju 99 posto svih karcinogenih stanica. Danas biostakla možemo definirati kao vrstu keramike s bioaktivnim komponentama. Te su aktivne supstance oksidi kalcija, natrija, silicija i fosfora. U kontaktu s tjelesnim tekućinama, na staklu se formira sloj kalcija i fosfora. Taj sloj veže se uz kost i potiče rast kosti. Osim što popunjava rupe izazvane traumom ili bolešću, učvršćuje i podupire cijelu strukturu. Poznato je da biostakla pokazuju i antimikrobnu aktivnost. Nažalost, zbog krhkosti samih stakala, njihova upotrebljivost prilično je ograničena. Stakla općenito nisu elastična i pod opterećenjem lako pucaju. No, pojačani galijevim ionima pokazuju dobre rezultate. Milorad Milun za Novosti.


Slične vijesti

31.08. (18:00)

Jesu li električni automobili toga vrijedni?

Podzemne vode oko rudnika litija nestale bi ili bi bile zagađene do neupotrebljivosti za bilo koji oblik života

Litij se naziva “bijelim zlatom” jer je jedan od ključnih materijala pri izradi baterija za skladištenje električne energije. Međutim, za svaku tonu izvađene litijeve rude emitira se 15 tona ugljičnog dioksida u okoliš i potroši oko pola milijuna litara vode. Ta voda se vraća u okoliš, ali sad onečišćena mnogim toksičnim tvarima. Litij se uglavnom rudari iz stijena i slanih podzemnih voda. Također, i voda koja je nusproizvod geotermalnih elektrana može biti bogata litijem. U svakom slučaju, bez obzira na to gdje i u kojoj formi se nalazi litij, za njegovo vađenje treba jako puno vode. Neke procjene kažu da će se u bliskoj budućnosti rudarenje litija morati udeseterostručiti. Ukoliko se ne nađe balans između šteta i dobrobiti, a tu političari moraju donositi dobro informirane odluke, možemo se naći u situaciji u kakvoj se sigurno nitko ne želi naći. Milorad Milun za Novosti

22.07. (12:00)

Baterija iz olovke

Grafen: materijal budućnosti za izradu baterija i elektroničkih uređaja

Grafen se već koristi kao dodatak u građevinskoj industriji, često kao dodatak cementu. Postoji značajan potencijal u proizvodnji membrana za pročišćavanje voda. Neki proizvođači nude teniske rekete, bicikle, jedra i slično tvrdeći da su od grafenskih kompozitnih materijala. Jedan je od glavnih interesa industrije i razvoj grafenskih baterija. To se već prakticira na više načina. Za sada je najčešći put kombiniranje grafena sa litij-ionskim baterijama koje su danas standardne. Kada se uzme u obzir i brzina punjenja, vidi se da je grafen baterija budućnosti, ukoliko se uspiju smanjiti troškovi proizvodnje i pritom zadržati odgovarajuću kvalitetu sloja. Već sada oko 40 milijuna proizvoda sadrži grafen. Ako se uspije proizvesti grafen na velikoj skali, što znači relativno velike standardizirane površine, on će sigurno naći još mnogo primjena. Milorad Milun za Novosti.