Unatoč vjerovanju kako alkohol može biti dobar za zdravlje, WHO preporučuje da ga se uopće ne pije - Monitor.hr
Danas (10:00)

Dobro ajde, dezinficira

Unatoč vjerovanju kako alkohol može biti dobar za zdravlje, WHO preporučuje da ga se uopće ne pije

Vjerovanje da umjerena konzumacija alkohola može biti dobra za zdravlje i zaštititi od bolesti poput srčanog udara, moždanog udara ili dijabetesa tipa 2 dugo se držalo, čak i među nekim znanstvenicima. No Tim Stockwell, bivši direktor Kanadskog instituta za istraživanje konzumacije supstanci na Sveučilištu Victoria, tvrdi da je razlog takvim tvrdnjama prije svega u načinu na koji su ta istraživanja provedena. Na primjer, mlade punoljetne osobe koje dnevno popiju čašu vina ili piva prosječno imaju veća primanja, bolji pristup zdravstvenoj skrbi i bolje obrazovanje. Sve su to faktori koji ionako doprinose općem zdravlju. Na prvi pogled, čini se da su umjereni konzumenti alkohola zdraviji zahvaljujući povremenom ispijanju vina ili šampanjca, ali prava istina leži u njihovom odsustvu osnovnih bolesti, a ne u alkoholu. DW


Slične vijesti

Petak (17:00)

Morat će naći druge načine da smanje nervozu

Ryanair traži da se putnicima u zračnim lukama poslužuju do dva pića: Više od toga je – opasno

Nakon što je jedan putnik koštao Ryanair više od 15.000 eura zbog troškova preusmjeravanja leta, Ryanair od Europske unije traži ograničenje: maksimalno dva alkoholna pića po putniku u zračnoj luci, prije leta. Tvrtka je uputila poziv u ponedjeljak tražeći da se ukrcajne karte koriste za ograničavanje kupnje alkohola putnika na isti način na koji se koriste za bescarinsku prodaju, piše The Guardian. Tijekom kašnjenja letova, putnici prekomjerno konzumiraju alkohol u zračnim lukama bez ograničenja u kupnji ili konzumaciji… Revija HAK

03.01. (13:00)

Kako se kolekcionari iskustava okreću čašama drugačijeg sadržaja

Novi horizonti za alkohol: budućnost je svjesna i ekskluzivna

Nakon pada 2023. i izazovne 2024., industrija alkoholnih pića 2025. ulazi u eru svjesne konzumacije i ekskluzivnih iskustava. Potrošači traže kvalitetu, inovativnost i povezanost s kulturom, dok brendovi odgovaraju personaliziranim koktelima i uključivanjem zajednice. Trendovi poput ekskluzivnih iskustava, znalačkog uživanja i gastronomski inspiriranih koktela redefiniraju uživanje u alkoholu. Miksolozi preuzimaju uloge kreativnih dizajnera, dok brendovi ističu lokalnost i održivost. Novo poglavlje donosi manje, ali bolje – s naglaskom na zajednicu i nezaboravna iskustva. Lider

27.12.2024. (19:00)

Voli vino, voli svoju bol

Otkriveno zašto neka vina uzrokuju glavobolje, a neka ne

S glavoboljama se uobičajeno povezuju četiri prominentna učinka alkohola: dehidracija, količina aldehida koji nastaju raspadanjem alkohola u organizmu, povećanje koncentracija citokina u imunosnom sustavu i umjetni sastojci koji se nadodaju da pojačaju okuse ili aromu. Tome se pridodaje utjecaj sulfita, dušićnih tvari, tanina i kvercetina, fenolnog spoja koji se nalazi u kožici grožđa. Ako sumnjate da ste osjetljivi na kvercetin iz teških crnih vina, pokušajte umjereno uživati u takvim vinima ili se odlučite za lakša. Važna je i konzumacija određene vrste hrane, koja može usporiti djelovanje alkohola. Index

22.12.2024. (08:00)

Jednu za aperitiv

Odrasli stanovnik RH svake godine popije pet litara žestice

Hrvati piju sve više žestice, a sve je popularnija rakija, posebno šljivovica. Pokazalo je to istraživanje agencije Euromonitor international koje je objavio mjesečnik Ja trgovac u novom broju od prosinca. Procjenjuje se kako će se u ovoj godini potrošiti ukupno oko 17,3 milijuna litara žestokih pića, što je rast od od gotovo devet posto u odnosu na pretprošlu godinu. Dnevno, dakle, strusimo oko 47.400 litara. U prosjeku to bi značilo da se po jedna čašica žestice popije svaki drugi dan. Rakija je broj 1, slijedi gin, pa viski i tek onda votka. Danica

10.12.2024. (14:00)

Nova stvarnost: sve imamo, ali trebamo još

Istraživanje: Hrvati puno piju, puše, drogiraju se i kockaju

Istraživanje HZJZ-a i Instituta Ivo Pilar otkriva zabrinjavajuće trendove: od 2011. do 2023. porasla je uporaba kokaina (pet puta) i kanabisa (dvostruko), dok se sedativi sada koriste više nego ikad. Kokain sve češće postaje „ulazna droga“ mladih, a e-cigarete i duhanski proizvodi dobivaju na popularnosti. Sedative uzima 22% odraslih, a ilegalne droge barem jednom proba četvrtina populacije. Igre na sreću i društvene mreže dodatno oblikuju moderne ovisnosti. Iako alkohol stagnira, nova generacija traži druge oblike „opuštanja“. Podaci jasno govore: ovisnosti su evoluirale, a društvo i dalje traži svoj bijeg. Index

27.10.2024. (19:00)

Inteligentni i pijani, ali ne i alkoholičari

Ljudi s većim kvocijentom inteligencije skloniji češćoj konzumaciji alkohola

Nova studija, objavljena u časopisu Alcohol and Alcoholism, provedena na pretežno bijelim muškarcima i ženama u SAD-u, pokazala je da, što je viši nečiji rezultat na IQ testu u prvoj godini srednje škole, to je veća vjerojatnost da će kasnije, u odrasloj dobi, učestalo konzumirati alkohol. Za žene umjerena konzumacija definirana je kao manje od 29 alkoholnih pića mjesečno, a za muškarce manje od 59 pića. Prekomjernim konzumiranjem smatra se sve iznad toga. Iako su manje vjerojatni da će biti apstinenti, osobe s višim rezultatima na IQ testu rjeđe su prijavljivale epizode opijanja. Razina prihoda djelomično je utjecala na vezu između IQ-a i navika pijenja alkohola, potencijalno zato što viši IQ može dovesti do stresnijih poslova ili većih mogućnosti za društveno pijenje među osobama s višim primanjima. Index

21.09.2024. (21:00)

Čašica za lakši san? Više kao čašica za lakšu anksioznost

Alkohol ima štetniji utjecaj na naš organizam nego što se mislilo

Alkohol je duboko ukorijenjen u kulturi, no njegova konzumacija može biti opasnija nego što mislimo. Klasificiran kao kancerogen, alkohol je povezan s rakom i kardiovaskularnim bolestima, a žene su osobito osjetljive na njegove negativne učinke. Starenjem svi postajemo manje tolerantni na alkohol, koji može ometati san, povećati anksioznost i uzrokovati dugoročne posljedice na zdravlje. Ipak, postoje dobre vijesti: štete uzrokovane alkoholom mogu se povući već nakon nekoliko tjedana apstinencije, a sve popularniji bezalkoholni napici nude zdravije alternative. Nat Geo

22.08.2024. (12:00)

Alkohol, alkohol, za veselje i za bol

Godišnje svaka osoba starija od 15 popije 190 litara piva, 80 litara vina ili 24 litre žestokih pića

Iako je ukupna konzumacija alkohola u Europi po osobi u dobi od 15 i više godina u posljednjih 40 godina pala za 23 posto, europska regija i dalje ima najveću potrošnju alkohola po osobi u svijetu, podaci su WHO-a. Godišnje svaka osoba starija od 15 godina u prosjeku popije 9,5 litara čistog alkohola. Najviše se alkohola konzumiralo u Latviji (12,1 litar po osobi), a najmanje u Turskoj (1,2), piše tportal. Hrvatska se od 37 europskih zemalja s 9,6 litara po osobi nalazi na 20. mjestu. N1

04.08.2024. (12:00)

A da im netko kaže kako postoji lijek protiv debljine, uzeli bi ga bez problema

I za alkoholizam postoji tableta, ali je nitko ne uzima

Poremećaj ovisnosti o alkoholu svakodnevno u SAD-u uzme 500 života bilo da je povezan s automobilskim nesrećama, otkazivanjem organa bilo da je riječ o akutnom trovanju alkoholom. Na domaćem terenu, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2022. godine, Hrvatska je imala oko 250 tisuća ovisnika o alkoholu te je bila među prvih pet zemalja Europske unije po konzumaciji alkoholnih pića, što nikako nije dobar statistički pokazatelj. Iako je apstinencija najbolji lijek, jasno je da to nije uvijek tako jednostavno.

Još je 50-ih godina razvijen prvi lijek koji odbija ljude od konzumiranja alkohola, no reakcije na njega su bile agresivne, pa čak i opasne. U međuvremenu je stvoren novi lijek koji blokira kemijsku aktivnost u centru za nagrađivanje u mozgu i koji pomaže da se ovisnici ostave čašice. Iako postoji već 30 godina, rijetko se propisuje, što zbog stigme od alkoholizma, što zbog nedovoljne upućenosti i stava da je alkoholizam više stvar snage volje nego medicinski problem. Lider

12.07.2024. (22:00)

Možda pijan, ali nisam jako. Bože, zdravlja, pa kući polako

Zašto prestajemo biti otporniji na alkohol s godinama

Kako ljudi stare, njihova se tijela mijenjaju. Mijenja se sastav tijela, primjerice: postotak tjelesne masti raste kako ljudi stare, čak i ako njihova tjelesna težina ostaje ista, dok se količina vode u tijelu smanjuje. U dobi od 61 godine, količina vode u tijelu smanjuje se kod oba spola – na 57 posto kod muškaraca i 50 posto kod žena. Pad udjela vode u tijelu je značajan jer je “alkohol tvar topiva u vodi”. To bi značilo da na istu količinu popijenog alkoholnog pića osoba s 30 godina ima u organizmu manje alkohola nego osoba s 80 godina. Alkohol različito djeluje i na mozgove kod osoba različitih starosti. Zbog toga starijim osobama treba manje alkohola da bi postali pijani, odnosno da im se smanji sposobnost održavanja ravnoteže, refleksivne reakcije i sposobnost vožnje. Nat Geo