Unatoč klimatskim promjenama i češćim požarima, broj opožarenih područja se smanjuje - Monitor.hr
07.08. (19:00)

Kad uskoro neće više imati što izgorjeti

Unatoč klimatskim promjenama i češćim požarima, broj opožarenih područja se smanjuje

. Godišnje štete od šumskih požara u svijetu procjenjuju se na više od 50 milijardi eura, a u Hrvatskoj na oko 30 milijuna eura. To uključuje direktne troškove gašenja, štete na infrastrukturi i ekosustavima, kao i indirektne gubitke povezane s utjecajem na turizam i zdravlje. Projekcije pokazuju da će u ljetnim mjesecima u Hrvatskoj biti sve više suša i vjetrova, a sve manje oborina, osobito u priobalju. U DHMZ-u upozoravaju da brojne studije i projekcije predviđaju da će se trend rizika od nastajanja požara u nadolazećim desetljećima povećavati. No, iako je broj požara veći, manje je opožarenog područja. Stranica Our World in Data ističe da je za razumijevanje ovog naizgled paradoksa važno vidjeti kako su se spaljena područja promijenila u različitim krajolicima. Naime, većina pada u opožarenim površinama dolazi od grmlja, travnjaka i oranica (s malim padom u savanama), dok su šumski požari prilično stabilni. U radu objavljenom u časopisu Science znanstvenici primjećuju isti trend: “Neočekivano, globalno opožareno područje smanjilo se za oko 25% tijekom proteklih 18 godina, unatoč utjecaju klime.” Index


Slične vijesti

Danas (10:00)

Susjedi misle na zdravlje

Slovenija kreće s proizvodnjom terapije za agresivne tumore

Stručnjaci iz Slovenije prije nekoliko godina iz donacija građana prikupili dovoljno sredstava da pokrenu vlastiti projekt proizvodnje CAR-T stanica. Ova terapija uspješno se provodi u Hrvatskoj od 2020. godine, no Slovenija je nedavno napravila važan korak pokrenuvši vlastitu proizvodnju CAR-T stanica za liječenje B-staničnih limfoma i leukemija. Njihova ideja je da bi se tako mogla ostvariti značajna ušteda koja bi omogućila liječenje više pacijenata za isti novac. CAR-T terapija (Chimeric Antigen Receptor T-cell therapy) je inovativna imunoterapija koja koristi genetski modificirane T limfocite (vrsta bijelih krvnih stanica) pacijenata za borbu protiv određenih vrsta raka. Razvijena je s ciljem da pojača prirodnu sposobnost imunološkog sustava za prepoznavanje i uništavanje stanica raka, posebno hematoloških maligniteta, poput leukemija i limfoma. Nažalost, CAR-T terapija je za sada još uvijek dosta skupa. Jedan od razloga je to što je kompleksna i individualizirana za svakog pacijenta. Osim toga, terapija zahtijeva posebnu opremu i visokokvalificirane stručnjake. Konačno, razvoj CAR-T terapije uključuje dugogodišnja i skupa istraživanja i klinička ispitivanja. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

Nedjelja (14:00)

Ne možeš protiv prirode

Vulkanske erupcije s kataklizmičkim posljedicama su rijetke, ali neizbježne, upozoravaju znanstvenici

Upozorili su ovih dana znanstvenici u komentaru u časopisu Nature. Tim autora iz Švicarske, Francuske i Njemačke ističe da vlade ne bi trebale raditi samo na zaustavljanju globalnog zatopljenja nego i na pripremi za druge moguće ekstremne događaje s globalnim posljedicama. Geološki podaci iz vulkanskih naslaga nastalih u proteklih 60.000 godina sugeriraju da je vjerojatnost da se erupcija sličnih razmjera dogodi u ovom stoljeću 1 naprema 6, što je jako puno. Posljednja velika erupcija dogodila se u Indoneziji 1815. godine kada je eruptirao vulkan Tambora. Osim što je odnio 90 tisuća života, smanjio je temperaturu na sjevernoj hemisferi za 1 stupanj, što je uzrokovalo i izostanak toplog ljetnog vremena. Index

12.11. (17:00)

Ne pokušavati kod kuće... zasad

Hrvatska znanstvenica ubrizgala si je viruse u rak, rezultati su sjajni

Virologinja sa Sveučilišta u Zagrebu Beata Halassy (53) otkrila je 2020. da ima rak dojke 3. stadija na mjestu na kojem joj je prethodno obavljeno uklanjanje dojke zbog postojanja tumora. Bio je to drugi povratak raka nakon mastektomije lijeve dojke, a ona nije željela ponovno prolaziti kroz kemoterapiju. Halassy je proučila literaturu i odlučila sama isprobati liječenje tzv. onkolitičkom viroterapijom (OVT) s dva virusa koje još nije prošlo klinička ispitivanja. Bila je svjesna da postoje određeni rizici pojave ozbiljnih nuspojava, osobito od virusa vezikularnog stomatitisa VSV-a. “Divlji tip VSV-a nije izazvao nikakve znakove neuroloških simptoma nakon intratumoralne primjene u ovom prikazanom slučaju”, stoji u tekstu studije. Nakon završetka terapije, koja je trajala dva mjeseca, tumor joj je odstranjen i do danas se nije vratio.Nenad Jarić Dauenhauer za Index

07.11. (19:00)

Odrađivanje generalke za iseljavanje

Korupcija, nesigurnost i manjak prilika tjera mlade iz Hrvatske

Nova studija Zaklade Friedrich Ebert i Instituta za društvena istraživanja pokazuje da sve više mladih Hrvata planira iseliti, ponajviše zbog financijske nesigurnosti i korupcije, koja je ocijenjena najvećim problemom. Nezaposlenost, neadekvatni uvjeti rada i plaće koje su često blizu minimalca dodatno smanjuju njihovu motivaciju za ostanak. Iako mladi pokazuju blagu liberalizaciju stavova, ostaje prisutan pesimizam prema budućnosti i povjerenje u institucije je nisko. Emigraciju radne snage vide kao problem, ali većina odbija ideju o povećanju imigracije kao rješenja. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

04.11. (11:00)

Novi oblik života – bez evolucijskih zaobilaznica

Sintetičke stanice u nastajanju: Projekt BaSyc otkriva svijet umjetnog života

Nizozemski konzorcij BaSyc korak je bliže stvaranju potpuno umjetnog života, nastojeći izbjeći evolucijske “neefikasnosti” poput zaobilaznog živca žirafe. Koristeći pojednostavljeni dizajn, BaSyc je osmislio umjetne stanice s tek pet ključnih elemenata za proizvodnju energije, u usporedbi sa stotinama u prirodnim mitohondrijima. Nova postignuća uključuju umjetne vezikule s električnim nabojem, što omogućava složene stanične funkcije. Ovaj bi projekt, financiran s 18.8 milijuna eura, mogao uskoro dovesti do sintetičkog života, dok je njegov nasljednik, EVOLF, već osigurao dodatnih 40 milijuna za nastavak istraživanja. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

30.10. (23:00)

Malo te strese struja

Nature: Depresija se može liječiti stimulatorom kod kuće. No postoji problem

Neinvazivna terapija, poznata kao transkranijalna stimulacija istosmjernom strujom (tDCS) isporučuje bezbolnu, slabu električnu struju putem elektroda postavljenih na vlasište, a osmišljena je tako da stimulira područja mozga povezana s regulacijom raspoloženja. Ova metoda može biti izuzetno korisna za više od jedne trećine osoba s depresijom koje ne reagiraju na standardne tretmane, poput antidepresiva ili psihoterapije. Iako su preliminarna istraživanja pokazala obećavajuće rezultate, znanstvenici upozoravaju da se efekti tDCS-a mogu razlikovati od osobe do osobe. Studije su pokazale da čak 30% ljudi može reagirati suprotno od očekivanog na iste postavke uređaja, ovisno o individualnim karakteristikama poput genetike, hormona, pa čak i lijekova koje koriste. Index

29.10. (08:00)

Napušeni i... sretni

Marihuana smanjuje ključan dio mozga, otkrila nova studija

U studiji, objavljenoj u časopisu Journal of Neuroscience, znanstvenici su otkrili da THC, aktivni sastojak kanabisa, uzrokuje promjenu u ekspresiji gena koja pak uzrokuje smanjenje broja dendrita, struktura ključnih za komunikaciju između živčanih stanica, neurona. Ova atrofija može utjecati na sposobnost mozga za učenje, socijalnu interakciju i suočavanje s izazovima te povećati ranjivost mladih u kritičnom razdoblju razvoja mozga. Konzumacija kanabisa među mladima u SAD-u posljednjih godina raste, a u komercijalnim proizvodima od kanabisa također se povećavaju koncentracije THC-a. Stoga je važno produbiti razumijevanje kako ta supstanca utječe na razvoj mozga i kognitivne sposobnosti. Index

27.10. (19:00)

Inteligentni i pijani, ali ne i alkoholičari

Ljudi s većim kvocijentom inteligencije skloniji češćoj konzumaciji alkohola

Nova studija, objavljena u časopisu Alcohol and Alcoholism, provedena na pretežno bijelim muškarcima i ženama u SAD-u, pokazala je da, što je viši nečiji rezultat na IQ testu u prvoj godini srednje škole, to je veća vjerojatnost da će kasnije, u odrasloj dobi, učestalo konzumirati alkohol. Za žene umjerena konzumacija definirana je kao manje od 29 alkoholnih pića mjesečno, a za muškarce manje od 59 pića. Prekomjernim konzumiranjem smatra se sve iznad toga. Iako su manje vjerojatni da će biti apstinenti, osobe s višim rezultatima na IQ testu rjeđe su prijavljivale epizode opijanja. Razina prihoda djelomično je utjecala na vezu između IQ-a i navika pijenja alkohola, potencijalno zato što viši IQ može dovesti do stresnijih poslova ili većih mogućnosti za društveno pijenje među osobama s višim primanjima. Index

27.10. (12:00)

Suprotnosti se privlače

Žene postaju liberalnije, a muškarci konzervativniji. Jaz je sve veći

Razlike se manifestiraju u raznim područjima kao što su obrazovanje, tržište rada, politika, religioznost i obiteljske vrijednosti. Žene sve više preuzimaju vodeće uloge u obrazovanju, radnoj snazi i političkom životu, dok muškarci postaju sve konzervativniji te skloniji religiji i obitelji, barem ako se gleda relativno, u odnosu na žene. Iako su žene sve obrazovanije, negdje su i po postotku po broju diploma prestigle muškarce, treba uzeti u obzir kako su muškarci i dalje globalni nositelji političke i ekonomske moći, dok se po pitanju obrazovanja svjesno opredjeljuju za alternative visokom obrazovanju. Znanstvenici smatraju da bi ovaj preokret mogao biti posljedica većih društvenih promjena, kao što su povećanje obrazovanja i sekularizacije među ženama, ali i promjena u tradicionalnim obiteljskim strukturama. Index

25.10. (17:00)

AMOC kao (ne)funkcionalna Golfska veza

Znanstvenici upozoravaju: Golfska struja slabi, prijete ekstremne hladnoće već oko 2050. godine

Četrdeset i četiri vodeća klimatska stručnjaka upozoravaju da usporavanje Atlantske meridionalne cirkulacije (AMOC), koja prenosi toplinu na sjever, može izazvati drastične promjene klime. Ako Golfska struja oslabi, nordijske zemlje mogle bi se suočiti s ekstremnim hlađenjem i vremenskim uvjetima, a globalne posljedice uključuju pomicanje monsuna i rast razine mora. Znanstvenici pozivaju na hitne mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova kako bi se izbjegle razorne posljedice ovog scenarija. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.