Unatoč bolesti papa Franjo se ipak pojavio na loži bazilike svetog Petra i vjernicima osobno čestitao Uskrs - Monitor.hr
Danas (13:30)

Gradu i svijetu

Unatoč bolesti papa Franjo se ipak pojavio na loži bazilike svetog Petra i vjernicima osobno čestitao Uskrs

Tradicionalnu poruku ‘Urbi et Orbi’, koju Papa svake godine upućuje Rimu i svijetu, ove je godine u njegovo ime pročitao kardinal Angelo Comastri. Papa je poručio da Uskrs otkriva konačni smisao ljudskoga života – čovjek nije stvoren za smrt, nego za život. S posebnom zabrinutošću osvrnuo se na stanje u Gazi i Svetoj zemlji, gdje je izrazio blizinu i solidarnost s kršćanima i svim pogođenima sukobom. Upozorio je na dramatičnu i nedostojnu humanitarnu situaciju u Pojasu Gaze te apelirao na zaraćene strane da prekinu vatru. HRT


Slične vijesti

06.03. (23:00)

Papa na čekanju – što ako se stolica zaljulja?

Scenariji za slučaj smrti pape Franje

S obzirom na već duži boravak pape Franje u bolnici i njegovo loše zdravstveno stanje, visoki crkveni dužnosnici u Vatikanu raspravljaju o mogućim scenarijima za bližu budućnost. DW donosi neke od njih:

  • Smrt pape – Papa umre, potvrdi se smrt, svečano se sahrani, kardinali se okupe i izaberu novog. Sve po planu, kao već stoljećima.
  • Dobrovoljna ostavka – Papa sam podnese ostavku, a od određenog datuma počinje sedisvakancija. Postupak je sličan smrti, samo bez sprovoda. Problem? Zakonik ne kaže kako točno ostavku treba objaviti – šapat, papir, bilježnik?
  • Tajna “uvjetna ostavka” – Papa može ranije potpisati ostavku “za slučaj teške bolesti”, ali nije jasno tko i kad taj papir vadi iz ladice. Kad papa više ne govori? Kad upadne u komu? Kardinalski zbor bi odlučivao o tome.
  • Papa se vraća – Ako ozdravi, Franjo bi nastavio, ali u puno smirenijem tempu. Manje putovanja, manje nastupa – više delegiranja. I dalje papa, ali na “laganom režimu”.
15.01. (21:00)

Čujte braćo i sestre

Papa Franjo izdaje autobiografiju, što je čini prvom u crkvenoj povijesti

Djelo koje obuhvaća 385 stranica će se ovih dana objaviti na brojnim jezicima i, prema izdavačkim navodima, u oko 100 zemalja diljem svijeta. Iako su prvo htjeli da se takva knjiga objavi posthumno, „potrebe našeg vremena” su ga ponukali na raniju objavu, kažu na DW. U njoj se bavi gorućim temama i citira već poznate velike parole: zašto „gospodarstvo ubija” i da se svijet već odavno „djelomično” nalazi u Trećem svjetskom ratu. Navodi i da mnogi migraciju još uvijek smatraju „invazijom” i s tim u svezi piše: „Igramo se ping ponga s ljudima.” Europa je za njega „stari kontinent”. A izbjeglički kamp na sredozemnom otoku Lezbos, kojega je dva puta posjetio, za njega utjelovljuje „sramotu Europske unije”. Forum

14.12.2024. (18:00)

Govorim to ne kao Argentinac, već kao čovjek

Pilsel: Papa Franjo bi trebao dobiti Nobelovu nagradu za mir

Istaknuti katolici su već dobivali Nobelovu nagradu za mir (redovnica Majka Tereza, na primjer, 1979. ili argentinski laik i borac za ljudska prava Adolfo Pérez Esquivel, 1980.), a dobivali su ga i drugi kršćani (anglikanski nadbiskup Desmond Tutu, 1984.) i vjerski lideri (Tenzin Gyatso, XIV. Dalaj lama, 1989.), ali ni jedan papa tu nagradu nije dobio, kažu, jer je u komitetu bilo predrasuda. Bila bi to potvrda da se, nagradivši jednog šefa države (a Franjo to jest), ipak ne nagrađuje sila koju ta osoba predstavlja koliko nada koju slavodobitnik nudi i pobuđuje. Intenzivno lobiranje da se zaustavi rat Rusije protiv Ukrajine ili sva sila kontakata u korist Palestinaca u Gazi (Papa u novoj knjizi otvara mogućnost da su možda u pravu oni koji tvrde da se tamo vrši genocid) prilika je da se još jednom vidi kako je potrebno dati prostora nadi, unatoč svim lošim vijestima koje nas pritišću i tjeraju u malodušnost. Papa Franjo, uvjeren sam, nudi jasnu političko-etičku i oslobodilačku perspektivu nade. Drago Pilsel za Autograf.

18.08.2024. (09:00)

Čitajte djeco. I to je to

“Pismo Svetog oca Franje o ulozi književnosti u obrazovanju”, kako ga čita jedan Franjin čitatelj

Odmah na početku Papa piše da je najprije htio pisati o ulozi književnosti u svećeničkom formiranju, da bi odmah zatim proširio temu i na sve druge koji se bave pastoralnim radom, ali onda je shvatio da su mu zapravo na umu svi kršćani. “Ono čime bih se želio pozabaviti jest značaj čitanja romana i pjesama na svačijem putu prema osobnoj zrelosti.”. Oni na koje se Franjo poziva, govoreći o pjesništvu i o književnosti, i u čijem djelu traga za jezikom, niti su pisci iz crkvenih klupa, niti pripadaju onome što bi se u duhu površne hrvatske pedagogije i propagande dalo nazvati piscima kršćanskog nadahnuća. Papa ne spominje pobožne teme. On vidno izbjegava tumačenje književnosti, ili općenito umjetnosti, kao pomoćnih crkvenih, obrednih, imaginativnih ili teoloških disciplina. Književnost iz perspektive njegova eseja nije nešto sporedno. Ona je bit – kaže Miljenko Jergović u svom osvrtu na neobičan Papin esej.

29.06.2024. (09:00)

Papa na mukama

Katolička Crkva možda će doživjeti raskol, Sinodalni put zahtijeva liberalizaciju, ženske svećenice i LGBT prava

Dok njemačka Katolička crkva nastavlja svoj Sinodalni put, kako se naziva progresivni pokret koji trese Svetu Stolicu ‘skarednim’ zahtjevima, primjerice da žene postanu svećenice i da Crkva podrži LGBTQ+ ciljeve, Vatikan je sve češće na meti kritičara. Politico piše da je ‘papa Franjo izgubio kontrolu nad svojom liberalnom revolucijom’, a ugledna povjesničarka i teologinja Anna Maria Grünfelder tumači za tportal što se zapravo događa: Sinodalni put predlaže veće uključivanje žena u Crkvu, promjene u svećeničkom celibatu i prihvaćanje LGBTQ+ osoba, što podržava dobar broj njemačkih vjernika. No, njemački kardinal upozorava da njemački biskupi moraju slijediti upute iz Rima i da ne mogu sami donositi odluke koje se tiču cijele crkve. Iako papu Franju napadaju konzervativci da je otišao predaleko po pitanjima homoseksualnosti i pobačaja, s druge ga strane napadaju da je prekonzervativan.

30.05.2024. (18:00)

"Ako je osoba gay, a traži Boga i ima dobru volju, tko sam ja da joj sudim?”

Pilsel: Papa nije rekao ‘pe*erčine’, već ‘pe*eri’, ali to nije ni bit priče

Simpatično mi je zgražavanje novinara (koji traže senzaciju) i drugih koji su se ulovili na jedan loš prijevod (preuzevšii vijest Hine): uglavnom svi mi, manje ili više, koristimo riječi ”peder” i ”lezba”, zašto to ne bi smio uraditi i Papa na zatvorenom sastanku? Stvar je krenula ne od objave talijanskog portala za tračeve (često pouzdane) Dagospia, već kada su hrvatski mediji stali krivo prevoditi što je Papa rekao.

Na sjednici Talijanske biskupske konferencije koja je održana 20. svibnja u Vatikanu, u djelu u kojem se razgovaralo o pomanjkanju duhovnih zvanja i o stanju u sjemeništima, Franjo je, tvrdi portal Dagospia (objavom prošle nedjelje), iskoristio ove riječi: ”Nella Chiesa c’e troppa aria di frociaggine” (u prijevodu, ne doslovno, jer Papa koristi idiom, frazu, već preneseno: “U Crkvi imamo značajnu klimu pederluka”. Moglo bi se kazati i da je Papa želio kazati da su ”sjemeništa već puna pedera”). Talijanskim biskupima Papa je objašnjavao da se i dalje protivi primanju gay osoba u svećeničke redove. Postrožena su pravila promatranja i pristupanja kandidata kako sjemeništima tako đakonatu i svećeništvu. Nihil novi, reklo bi se. I jasno je zašto je Papa iskoristio spornu riječ. Drugi je par rukava sviđa li se to nama. Nacional

17.01.2024. (20:53)

Papa: Seksualni užitak dar je od Boga, ali bi Katolici morali izbjegavati pornografiju

09.01.2024. (17:00)

Je li moguć korak naprijed?

Kako zaustaviti tajne veze svećenika? Jednostavno – ukinuti celibat

Nadbiskup Charles Scicluna s Malte, savjetnik pape Franje, iznosi kontroverzni prijedlog o ukidanju celibata za svećenike, što naziva “ozbiljnim razmišljanjem”. Ističe da je “Crkva izgubila mnoge velike svećenike jer su odabrali brak. Celibatu je bilo mjesta, ali Crkva je također morala uzeti u obzir da se svećenici ponekad zaljube i da su prisiljeni birati između toga i svog poziva. Neki svećenici s tim se nose upuštajući se u sentimentalne veze potajno“.  Unatoč mogućim oznakama hereze, Scicluna naglašava da Crkva mora preispitati pravilo celibata kako bi očuvala svećeničke redove. Ovo nije prvi put da se otvara rasprava o celibatu unutar Katoličke crkve, a Papa Franjo je ranije dao različite signale o tom pitanju. Oženjeno svećenstvo već postoji u nekim kršćanskim denominacijama, a zagovornici promjena tvrde da bi to moglo ublažiti krizu zvanja i druge probleme u Crkvi. (Index)

20.03.2023. (13:00)

Duhovni otac

Pilsel: Deset godina Franjina pontifikata obilježavaju dva pojma – služenje i milosrđe

Kada daje intervjue argentinskim medijima, on sebe predstavlja kao običnog svećenika, ‘’cura’’ (tako ih nazivaju u Argentini), kao onoga koji je pozvan da liječi i propovijeda (curar znači liječiti). Tko je pratio njegove nastupe i čitao njegove enciklike i poslanice, vidi da kod njega postoji potreba da se usredotoči na bitno ili na ono što je ljepše, veće, privlačnije i istodobno nužnije. Papa Franjo smatra da svaki naš čin stvaranja, posjedovanja, uživanja, proizvodi trenutni osjećaj moći. U pozitivnom smislu to daje osjećaj sigurnosti, samopouzdanja, ali u negativnom to se može reflektirati kroz aroganciju, ponos, taštinu… I protiv toga, zahvaljujući asketskom držanju i strogoj ignacijanskoj duhovnosti, on se bori, jer povezuje moć i odgovornost. Sve što vidimo kod Pape, od reforme Kurije (najvažniji doseg pontifikata) do brige za migrante, polazi od njegova uvjerenja, ti naši formativni autori to su nam usadili, da je Bog blizina, milosrđe i nježnost. Drago Pilsel za Nacional.

02.02.2023. (14:00)

Amen

Pilsel: Braćo pederi, sestre lezbe: Bog vas voli! I ja isto

Prošli tjedan u televizijskom intervju za Associated Press (AP), Franjo je postao prvi Papa koji je pozvao na dekriminalizaciju homoseksualnosti. Povijesni je to korak, i poziv Katoličke Crkve da se svi, ali ama baš svi zauzmemo za ranjive LGBTQ osobe u cijelome svijetu. Iz konteksta intervjua za AP moglo se zaključiti da je Papa govorio o homoseksualnosti misleći u tom slučaju na ”homoseksualne čine”, a ne na sâmo homoseksualno stanje. Možemo li očekivati da će Crkva raskinuti svoj povijesni pakt s vladajućim snagama i stvarno se solidarizirati sa svima koji su lišeni svojih prava? Imajmo i mi, kao Martin Luther King, jedan veliki san: san da ćemo jednog dana biti zaista jednaki pred zakonima. Drago Pilsel za Autograf.