UN: I svibanj i proljeće najtopliji otkako se vode mjerenja - Monitor.hr
15.06.2016. (13:55)

Novo vrijeme

UN: I svibanj i proljeće najtopliji otkako se vode mjerenja

Svibanj iza nas bio je najtopliji otkako se vode mjerenja, topliji za 0.95°C od prosjeka za razdoblje od 1951. do 1980. godine, a i proljeće je bilo najtoplije otkako se vodi mjerenja, objavila je UN-ova Svjetska meteorološka organizacija koja upozorava na “fundamentalnu promjenu” u globalnoj klimi i nastavljeno globalno zatopljavanje. Podaci govore i o visokim ili višim od uobičajenih temperatura u svijetu 370 mjeseci za redom (30 godina bi to bilo). Time, ABC


Slične vijesti

17.02.2017. (15:30)

Vruća zima

Siječanj 2017. – treći najtopliji od 1880. godine

Američka Državna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) objavila je globalne klimatske podatke za prvi ovogodišnji mjesec. Prema njima, kao i prema analizi agencije NASA, siječanj 2017. je treći najtopliji siječanj na Zemlji u povijesti temperaturnih mjerenja. Temperaturni podaci postoje od 1880. godine.Prosječna globalna temperatura kopna i oceana u siječnju 2017. godine je bila za 0.88 °C veća od temperaturnog prosjeka za siječanj za 20. stoljeće, a on iznosi 12.0°C. Topliji su bili samo siječanj 2016. godine (+1.06°C) i siječanj 2007. godine (+0.90°C). Index, Climate Central

15.01.2017. (14:13)

Kroz 100 godina

Štete od globalnog zatopljenja u RH – milijarde dolara svake godine

“Klimatolozi rade na skali od 100 godina, a politička događanja se zbivaju na skali od nekoliko godina. Kolege iz Splita radile su s Nijemcima moguće scenarije porasta morske razine i procijenili štetu koja se može očekivati u Hrvatskoj – do kraja stoljeća bila bi između jedne i devet milijardi dolara godišnje. Migracije su stvar koja je vrlo opasna, jer velike zemlje poput SAD-a puno pridonose globalnom zatopljenju, stvore nerazvijenim zemljama probleme koji dovode do migracija, ali one neće ići u Ameriku, jer tko će preploviti Atlantik, nego u druge zemlje”, kaže akademik Mirko Orlić, profesor na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Jutarnji

31.05.2016. (18:01)

Prepek'o se kukuruz

Zbog ekstremnog vremena sve više štetnih spojeva u usjevima

Poljoprivredni usjevi proizvode sve više štetnih kemijskih spojeva zbog prilagodbe sve češćim ekstremnim vremenskim uvjetima, stoji u novom UN-ovom izvještaju [pdf]. Dakle, u normalnim okolnostima biljke pretvaraju apsorbirane nitrate u nutritivne aminokiseline i proteine, no dugotrajne suše dovode do problematične akumulacije nitrata u biljci (kod kukuruza, pšenice…), a ako ih ljudi konzumiraju može se smanjiti sposobnost crvenih krvnih stanica da prenose kisik u tijelu. Kod previše kiša usjevi ispuštaju otrovan plin cijanovodik, koji tkđ. sprečava dotok kisika. UNEP upozorava da će Europa biti posebno izložena opasnosti aflatoksina, ako temperature porastu za 2 stupnja ili više. Scientific American, Dnevnik.hr

13.01.2016. (09:52)

Naopaka pila

Otapanje antarktičkih ledenjaka – usporava globalno zatopljavanje!?!

Antarktički ledenjaci koji se otkidaju od sedmog kontinenta i otapaju oslobađaju željezo i druge hranjive tvari koje djeluju poput gnojiva za alge i druge malene organizme u oceanu. Ti organizmi, kako rastu, upijaju ugljični dioksid iz atmosfere i predstavljaju prirodnog saveznika u ljudskim naporima da se ograniči brzina klimatskih promjena. Zahvaljujući razmnožavanju algi i drugih organizama u oceanima, kao rezultatu otapanja antarktičkih ledenjaka, apsorbira se dodatnih 10 do 40 milijuna tona ugljika godišnje. Washington Post, The Herald, Christian Science Monitor