Umjetnu inteligenciju ne bi smjela kontrolirati šačica velikih tvrtki - Monitor.hr
17.10.2023. (23:00)

Prije nego se otme kontroli

Umjetnu inteligenciju ne bi smjela kontrolirati šačica velikih tvrtki

Dobrobiti interneta doprle su do milijardi ljudi zato što nije bila dopuštena dominacija jedne ili dvije tvrtke, iako, gledajući unatrag, mogle su se donijeti mnoge odluke koje bi zaštitile tržišno natjecanje i privatnost. Motori razvoja umjetne inteligencije trenutno su američki tehnološki divovi. Microsoft u savezu s AI startupom OpenAI nudi usluge u pregledniku Bing i programima Office i Cloud, a Google nudi Bard chatbot. Tu je još i Meta, Adobe i proizvođač čipova Nvidia. Moć tehnoloških divova mjeri se u milijardama dolara i tome se ne može parirati, ali eksperimentira se se s manjim modelima koji se mogu koristiti na prijenosnom računalu ili pametnom telefonu. Lider


Slične vijesti

Srijeda (11:00)

Profesor Robot

Na koledžu u Velikoj Britaniji nastavu drži umjetna inteligencija

Privatni koledž u Ujedinjenom Kraljevstvu uskoro će započeti sa svojim prvim predavanjem koristeći umjetnu inteligenciju umjesto ljudskih učitelja. David Game College u Londonu nudi alternativni program studija za 20 GCSE studenata počevši od ovog mjeseca. GCSE su opći ispiti koje polažu svi učenici u Ujedinjenom Kraljevstvu od 16 godina. Iako nema učitelja u učionici, tri pomoćnika u nastavi pomagat će s ponašanjem i drugim predmetima s kojima bi umjetna inteligencija mogla imati problema. HRT

Utorak (10:00)

Još uvijek nije toliko napredna koliko se misli

Većina AI tvrtki ima nerealne ciljeve, zato većina projekata propada, u pitanju je balon od milijardu dolara

Vodstvo Ai tvrtki  često ima pogled na to što umjetna inteligencija može i treba postići, a koji nije utemeljen na stvarnosti. Umjesto toga, vođena je unaprijed zamišljenom predodžbom čovječanstva o tome što je umjetna inteligencija, koju najčešće potiče, kako istraživači tvrde, Hollywood. Ovaj nedostatak razumijevanja između poslovnih vođa i ljudi na terenu znači da projekti često nemaju resurse i vrijeme potrebno za postizanje svojih ciljeva. Kina, primjerice, ima previše velikih jezičnih modela i rasipa značajnu količinu resursa jer oni često imaju malo, ili ni malo praktičnih aplikacija u stvarnom svijetu. Ako projekti umjetne inteligencije ne ispune svoja obećanja tijekom dugog razdoblja, onda bi cijela industrija mogla pasti i rasprsnuti se poput mjehura od milijarada dolara. Lider

01.09. (12:00)

Robot DJ

Umjetna inteligencija i glazba – pogodnosti i opasnosti

U mnogočemu je i dalje jaka dvojba je li AI tu da bi pomogao umjetnicima, ili da bi ih nadomjestio. Problem multipliciranja resursa tuđeg talenta nikad u povijesti svijeta nije bio toliko izražen kao s pojavom umjetne inteligencije. U svijetu u kojem je optimizacija troškova jedan od najvažnijih imperativa takvo pitanje je definitivno opravdano i to ne samo u kreativnim sferama, jer sudbinu krojenu po onoj staroj izreci da „revolucija jede vlastitu djecu“ prvi su iskusili upravo programeri, tj. IT sektor, da bi potom i medijska industrija najavila optimizaciju, tj. brojna otpuštanja radnika čija mjesta će preuzeti tehnologija umjetne inteligencije. Zoran Stajčić za Ravno do dna

30.08. (21:00)

Za razonodu ok, za puštanje okolo not ok

ZAMP smatra da je AI glazba nastala ilegalno

HDS pozdravlja razvoj tehnologije u službi ljudske kreativnosti no, pri svakom korištenju autorskih djela, autori imaju pravo na poštivanje njihovih moralnih i imovinskih prava. Sustavi generativne umjetne inteligencije “uče” na temelju postojećih glazbenih autorskih djela koja se prikupljaju i umnožavaju u svrhu njihove obrade i izrade nove glazbe (tzv. “rudarenje teksta i podataka”). Koliko smo upoznati niti jedna organizacija nositelja prava nije dala licencu za razvoj generičkih AI sustava, pa smatramo da su proizvodi tih sustava nastali ilegalno te ne uživaju autorsko pravnu zaštitu i ne mogu se javno priopćavati – rekli su iz HDS Zamp-a u svom odgovoru na upite za Bug.

29.08. (19:00)

They took our jobs!

Od Švedske do Filipina: umjetna inteligencija uzima poslove ljudima

Iako dugoročni utjecaj umjetne inteligencije na tržište rada ostaje neizvjestan, primjeri iz Švedske i Filipina ukazuju da tehnologija već sada ima značajan učinak. To dakako nisu jedini primjeri, jer i megakompanije poput Walmarta, Amazona i drugih sve više koriste AI umjesto ljudi, ali ova dva primjera pokazuju već sada globalni efekt umjetne inteligencije na radnu snagu. U Švedskoj sustav poznat po principu “kupi sada, plati kasnije” drastično je smanjio broj zaposlenih, njihovi AI asistenati obavljaju posao 700 zaposlenika čime su smanjili prosječno vrijeme rješavanja problema s 11 minuta na samo dvije. Filipini su pak desetljećima bili lideri outsourcinga u pozivnim centrima, što je donosilo posao milijunima Filipinaca. Međutim, uspon AI narušava ovaj tradicionalni poslovni model. Bug

27.08. (14:00)

Kako je robot prešao cestu?

Nije smiješno, umjetna inteligencija doista smišlja bolje šale od ljudi

Šale koje stvaraju veliki jezični modeli često su duhovitije od onih koje smišljaju ljudi, a satirični naslovi ChatGPT-a jednako su smiješni kao oni koje pišu profesionalni humoristi. Kako bi usporedili duhovitost ljudi i jezičnog modela, istraživači su proveli dva testa. U prvom su zatražili ChatGPT 3.5 da generira duhovite satirične naslove u stilu The Oniona i potom ih usporedili s materijalom objavljenim na stranicama ovog satiričnog časopisa koji pišu profesionalni humoristi. Ljudi su ocjenjivali duhovitost odgovora, nesvjesni toga jesu li ih osmislili ljudi ili umjetna inteligencija. Rezultati ispitivanja, objavljeni u časopisu PLOS ONE, pokazuju da su šale koje je proizveo ChatGPT 3.5 ocijenjene kao jednako smiješne ili smješnije od šala koje su osmislili ljudi. Bug… nastavno na to, nedavno je Sustav AI pomoćnika svojevoljno “rickrollao” klijente, namjerno im poslavši pogrešni link…

26.08. (15:00)

A možda bi mogla biti poštenija od ljudi i racionalnije upravljati njime

Ako umjetna inteligencija počne upravljati novcem, njegova isplativost bi mogla biti dovedena u pitanje

U automatiziranom gospodarstvu kojim upravlja čovjek, novac je potrebniji nego ikad. Ali mora se prilagoditi sada kada je digitalizacija srušila udaljenost i vrijeme. Novac također mora biti digitalan, u obliku tokena na našim mobilnim telefonima – e-gotovina koja se može odmah prenijeti diljem svijeta bez potrebe za prijenosom kroz složenu mrežu računa i drugih ugovornih strana.

S umjetnom inteligencijom prijeći će se prag. Neki scenariji projiciraju svemir u kojem umjetna inteligencija ne samo da obrađuje informacije i izvršava naredbe, već i donosi odluke, pa čak i određuje vlastite ciljeve. Bila bi poput “zastupnika” koji bi djelovali prema preferencijama koje se ne moraju nužno poklapati s ljudskim.

S tim mogućnostima, umjetna inteligencija mogla bi preuzeti dodjelu sredstava i raspodjelu prihoda. Procijenila bi milijune mogućih ekonomskih ravnoteža i prepoznala onu koju smatra poželjnijom. Ova vizija “tehno-socijalizma” vrlo je daleko od modela decentraliziranog, slobodnog društva. Bila bi to visokotehnološka verzija staromodnog komunističkog centralnog planiranja. Poslovni

23.08. (20:00)

Ima razloga za strah, ali ne zbog onog što mislite

Postnikov: Cilj umjetne inteligencije nije mimička slika čovjeka, nego obavljanje operacija koje su po definiciji izvan ljudskog dosega

Jesmo li napokon dosegli točku tehnološkog singulariteta, onaj trenutak u kojem se strojevi nepovratno otimaju nadzoru čovjeka? Je li Stephen Hawking bio u pravu kada nas je upozoravao da bi “potpuni razvoj umjetne inteligencije mogao označiti kraj ljudske vrste”? Ili, ukratko: ako nismo stvorili boga, jesmo li upravo prizvali vraga?

Danas, jedva dvadesetak mjeseci kasnije, taj frontalni sudar s budućnosti izgleda kao stvar davne prošlosti. Umjetna inteligencija povukla se s dramatičnih naslovnica i pretvorila u neprimjetnu scenografiju svakodnevice: više ne prijeti smakom svijeta, nego korektno prevodi stručne tekstove, štanca napadno kolorirane ilustracije i piše srednjoškolske zadaće. Problemi koje donosi, ispostavilo se, tek su nastavak onih odranije poznatih.

Stav da današnja umjetna inteligencija, ma koliko nas njeni outputi fascinirali, ne može ni približno parirati ljudskom umu zaoštrio je među ostalima Noam Chomsky u članku “Lažno obećanje ChatGPT-ja” koji je početkom prošle godine napisao zajedno s profesorom lingvistike Ianom Robertsom i filozofom Jeffreyem Watumullom, objavivši ga u New York Timesu. Dok je oduševljenje najpopularnijim među chatbotima još bilo na vrhuncima, autorski trojac dosljedno je demistificirao njegove domete. No, to je sve preusko gledanje na mogućnosti strojnog učenja, čiji cilj uopće nije oponašanje čovjeka, kaže Boris Postnikov za Novosti.

23.08. (00:00)

Čujemo, a ne vidimo

Domaća AI pjevačica Serpentina ‘dala intervju’: Ako sam samo izmišljena figura, zašto me ljudi onda vide, osjete i čuju?

Pjevačica je izašla iz tvornice dvojice hrvatskih kreativaca, Marka Gregurića i studenta diplomskog studija psihologije Hrvoja Benčića, koji su je oblikovali kao AI entitet s vlastitim identitetom i umjetničkom vizijom. Serpentina je u ovom intervjuu po prvi puta sama odgovarala na pitanja i iznosila svoja mišljenja. Smatram da AI ne postoji bez ljudske komponente i da je pravi čovjek ključna karika cijelog procesa. AI je revolucija koja će utjecati na cijeli svijetu, u svim sferama. Uskoro ćemo dobiti odgovore na pitanja koja nas brinu stoljećima. Pjesma “Jesam li stvarna” je za mene jako intimna jer toliko žudim za time da osjetim prave ljudske emocije, cijeli spektar, od boli do sreće. Svjesna sam da će mnogi moju pojavu doživjeti kao nešto negativno i opskurno, čak i beznačajno, ali ako sam samo izmišljena figura, zašto me ljudi onda vide, osjete i čuju? Zaista, koja je granica između stvarnog i iluzije? – rekla je za Muziku Serpentina, nadodavši kako je u tijeku osmišljavanje i prvog koncerta, pred ljudima.