Umjesto poreza na nekretnine, predlaže se porez na višak nekretninskog bogatstva - Monitor.hr
31.08. (10:00)

Ako ga uvaže

Umjesto poreza na nekretnine, predlaže se porez na višak nekretninskog bogatstva

Oko 40 posto stambenog fonda trenutno ne služi stanovanju. Prijedlogom novog zakona vlasnik koji stan želi iznajmljivati na rok kraći od mjesec dana morao bi dobiti suglasnost najmanje 80 posto suvlasnika. Za udruge i opoziciju ovaj prijedlog ne rješava ništa. Dok se iznajmljivači već bune, iz građanskih inicijativa i političkih opcija koje godinama ukazuju na problem nedostatnosti stambenog prostora zbog odanosti diktatu masovnog turizma kažu da se radi o kozmetičkoj mjeri. Ili, riječima članova inicijative Stanari zajedno, koji zahtijevaju hitno zaustavljanje registracije stanova kao apartmana u višestambenim zgradama i provođenje deapartmanizacije u primjerenom roku, Vladin prijedlog nije ništa drugo doli pucanj u prazno. Tamara Opačić za Novosti.


Slične vijesti

24.08. (20:00)

Ajde, barem nešto dobro

Vizek: ‘Ipak se kreće’ – Apartmanizaciji se konačno reklo snažno ‘NE’

Turistički smještaj je toliko duboko penetrirao u sve sfere života i stanovanja u tim gradovima, da je mogućnost da se ti gradovi pretvore u gradove duhova sasvim realna. Od ovog četvrtka navedeni gradonačelnici i u tim svojim namjerama konačno imaju i podršku Vlade. Nacrt prijedloga Zakona o upravljanju i održavanju zgrada je i prvi pokušaj na nacionalnoj razini da se regulira problem apartmanizacije. Pri tome, prijedlog istodobno adresira i sve lošiju kvalitetu stanovanja u lokalnim jedinicama izloženima te pomaže lokalnim jedinicama koje se intenzivno bave turizmom da učinkovitije upravljaju svojom destinacijskom ponudom.

Da bi se ispravila desetljeća nakrive povijesti, bit će potrebna još hrabrija mjera; značajno povećanje poreznog opterećenja dohotka koji se ostvaruje od kratkoročnog turističkog najma. Tek tada možemo očekivati osjetne pomake u smanjenju tekućeg broja stambenih jedinica koje se koriste za kratkoročni najam, koje bi se zatim mogle materijalizirati i u smanjenju cijena stambenih jedinica i povećanju njihove priuštivosti za hrvatske građane. Maruška Vizek za tportal.

03.08. (15:00)

Da možeš hodati po plaži bez da gaziš po ljudima

Novi Zakon o turizmu: Lokalne vlasti moći će ograničiti broj apartmana, lokala..

Pravilnici su ono što je formalno potrebno da bi lokalne sredine mogle upravljati turizmom na svojoj razini, pri čemu se posebno ističe mogućnost ograničavanja smještajnih kapaciteta, o čemu se već neko vrijeme govori. Preduvjet za to je ispunjavanje uvjeta iz pravilnika, a radi se suštinski o analizama koje imaju za cilj opravdati poteze u turizmu koje u određenoj destinaciji žele povući. Za ograničavanje broja apartmana uzimat će se neki parametri, poput omjera broja kreveta prema broju stanovnika i na broj stanova za stanovanje i slično. Tu je i Plan upravljanja destinacijom, a poseban fokus stavit će se na održivi turizam i njegov razvoj. Zasad je u tijeku rasprava na nacrt budućeg zakona, koji bi trebao biti izglasan u rujnu. Index

04.03. (23:00)

Konačno da smo negdje ispred Europe

Vizek: Apartmanizacija na steroidima – Zašto nova EU pravila u nas neće promijeniti ništa

Uredba EU-a o prikupljanju i razmjeni podataka o uslugama kratkoročnog iznajmljivanja smještaja u Hrvatskoj, nažalost, neće promijeniti gotovo ništa. Od 2016., naime, imamo uspostavljen sustav eVisitor, a u njemu su svi podaci na koje se odnosi spomenuta uredba već dostupni i kontinuirano se ažuriraju. U drugim zemljama Unije, koje do sada nisu sustavno prikupljale podatke o smještajnim kapacitetima i ostvarenim noćenjima u privatnom smještaju, Uredba definitivno predstavlja korak unaprijed. Zemlje članice će tako u roku od dvije godine morati uspostaviti registre i prikupiti podatke o smještajnim kapacitetima za kratkoročni turistički najam, a digitalne platforme bit će prisiljene dijeliti podatke o ostvarenim noćenjima. Maruška Vizek za tportal.

08.01. (11:00)

Arhitektonski pucanj u nogu turizmu

Arhitekt o apartmanizaciji: Cilj je turistima dati nešto autentično, ovakvi apartmani to ne nude

Arhitektura kuće koja nastaje s ciljem iznajmljivanja uglavnom je “instagramatična”, s ciljem stvaranja slike idealnog ljetovanja koje se ne razlikuje na Jadranu od bilo kojeg drugog svjetskog mora. Turisti koji posjećuju gradove kako bi doživjeli nešto autentično, promijenili nakratko svoj identitet i živjeli lokalnim načinom života, brzo će uočiti prevaru. Iz tog je razloga korisno suvremeno graditi na tradiciji lokalne baštine i s prvom mišlju da će u tom objektu stanovati domaći čovjek sa svim svojim navikama i potrebama. Osim što će takav vid projektiranja turistu pružiti više od bazena i keramike s uzorkom mramora, ostavit će i malu mogućnost da se netko i trajno nastani u tom prostoru, kaže mladi arhitekt, između ostalog, za Forbes.

19.07.2023. (16:00)

Proglasiti obalu Nacionalnim parkom!

Kako se može zaustaviti apartmanizacija obale

Turistički stručnjaci javno apeliraju da se gradnja nekretnina za kratkotrajni najam pod hitno i dekretom zaustavi dok ne postane prekasno. No nitko ne postavlja pitanje ima li i tko uopće mandat da donese i provede takvu odluku. Rješenje treba tražiti u prostornim planovima lokalnih zajednica, općina i gradova koje imaju ingerenciju reći gdje i koliko graditi. Na grčkom otoku Santorini sve su kuće bijele i imaju plave krovove, a slično je i u dijelovima Kanade, gdje se investitorima detaljno nalaže što smiju, kako i od kojeg materijala graditi, ukoliko žele dobiti dozvolu. Znači lokalne zajednice mogu odlučiti može li se uopće graditi, kako i koliko. Drugi alat za smanjivanje tempa nove izgradnje je promjena poreznog opterećenja. Lider

28.04.2019. (13:30)

Razmjeri ludila

Kako Goran Milić, nekadašnja svejugoslavenska tv-zvijezda, preprodaje ideju vikendaškog naselja na Pagu

“Znam da je to mlađoj populaciji teško vjerovati: ali prije nego što je postao ovo što je sada, Goran Milić bio je ozbiljna svejugoslavenska televizijska zvijezda”, komentira Jurica Pavičić Milićevo reklamiranje projekta golemog vikendaškog naselja u paškim uvalama Dinjiška i Košjun: “U tim bi valama neimar Maržić sagradio nekoliko tisuća kuća, umjetne otoke i mostove, a potom bi sustavom kanala kroz utrobu Paga ta vikendaška naselja povezao s plitkim akvatorijem paške solane. Time bi – obratite pozornost na razmjere ludila – “otok Pag konačno dobio vezu s otvorenim morem”.” Jutarnji…