13.10.2019. (21:00)
Pet godina je prošlo od okrutnog ubojstva saudijskog disidenta Jamala Khashoggija. Aktivisti za ljudska prava u Saudijskoj Arabiji, koji i dalje zahtijevaju pravdu, od međunarodne zajednica traže da korigira način na koji se odnosi prema S. Arabiji. “Svjesni smo da živimo u stvarnom svijetu i da vlade moraju surađivati”, kaže Abdullah Alaoudh, direktor Odjela za Saudijsku Arabiju pri organizaciji za ljudska prava The Freedom Initiative sa sjedištem u SAD. “Ali kada se radi o diktaturama i autokratskim režimima, ignoriranje ljudskih prava i temeljnih demokratskih vrijednosti ne služi strateškim ciljevima zemlje niti dovodi do poštovanja ljudskih prava”, kaže on za DW. Analitičari kritiziraju da šefovi država i drugi akteri na Zapadu namjerno ignoriraju posljednja kršenja ljudskih prava u Saudijskoj Arabiji i daju prednost svojim nacionalnim interesima. Posebno je važna saudijska nafta, ali i financijska snaga te zemlje i njezini napori da postane važan diplomatski igrač. Deutsche Welle
Turska je provela značajne investicije u hrvatskom bankarskom sektoru, turizmu i transportnoj infrastrukturi, među ostalim područjima. Turska agencija za suradnju i koordinaciju ima ured u Zagrebu, a turska tvrtka dobila je javni natječaj, vrijedan 321 milijun eura, za obnovu ključne željezničke pruge koja povezuje sjevernu Hrvatsku s Mađarskom (a tamo će graditi i geotermalnu elektranu). Erdoğanov posjet Zagrebu 2022. godine i otvaranje Islamskog centra koji nosi njegovo ime u Sisku ukazuju na sve veći utjecaj Turske u Hrvatskoj. Pokušaji turske vlade da ostvari svoj utjecaj u Hrvatskoj trebali bi služiti kao upozoravajući znak za EU. Turske ekspanzionističke politike, kako u svojem neposrednom susjedstvu, tako i izvan njega, prijete naporima EU-a da promiče stabilnost, demokraciju i vladavinu prava u jugoistočnoj Europi. Višeslav Raos za Tportal
Turska je poklonila štene meksičkoj vojsci nakon što je meksički potražni pas Proteo poginuo tijekom spašavanja stradalih nakon potresa. Tromjesečni njemački ovčar pridružit će se meksičkoj jedinici specijaliziranoj za pomoć u lociranju preživjelih u zemlji sklonoj potresima i drugim prirodnim katastrofama. Malenom je ime Arkadas, što na turskom znači “prijatelj“. Njega će trenirati isti trener koji se brinuo i za Protea, rekla je vojska. Psić je dočekan u srijedu na formalnoj ceremoniji u vojnoj bazi u Mexico Cityju. Uzbuđeno štene zalajalo je dok se meksička himna orila prostorijom. “Zahvaljujući mojim prijateljima iz Meksika koji su me primili s velikom ljubavlju, obećavam da ću dati sve od sebe da budem odličan pas za potragu i spašavanje”, tvitalo je meksičko Ministarstvo obrane u ime psića. Index
Hrvatski navijači oduševili su Turke i pridonijeli prijateljskoj uvertiri u utakmicu domaće i naše reprezentacije. Donijeli su dva transparenta podrške turskom narodu nakon stravičnih potresa i gubitaka koji su ih pogodili prošli mjesec. Ujedno, to je zahvala za veliku pomoć koju je Turska bila pružila stradalima u potresu na Baniji i u Zagrebu. Mirko Bebek, predsjednik Skupštine Kluba navijača “Mi Hrvati” predao je utros na stadionu organizatorima transparente na kojima su hrvatska i turska zastava, a između njih natpis Sizinleyis odnosno “Uz vas smo”. Turci su odgovorili porukama koje su također osvanule na tribinama: “Hvala vam što ste uz nas”. Policija je cijeli dan na nogama u Bursi, a grad je blokiran nekoliko sati prije utakmice jer je unatrag nekoliko godina često bio na meti terorističkih napada. Sportske / Tportal
Novo istraživanje – u deset EU zemalja te u Indiji, Turskoj, Kini i Rusiji – koje je objavilo Europsko vijeće za međunarodne odnose (ECFR) otkriva da je rat u Ukrajini doveo do jačanja razlike između načina na koji Rusiju percipiraju Zapad i druge države. U Europi i SAD-u prevladava mišljenje da Ukrajina treba vratiti sav svoj teritorij, makar to značilo produljenje rata. U Kini, Turskoj i Indiji većina anketiranih preferira brzi kraj rata, makar Ukrajina morala ustupiti dio teritorija Rusiji. Tri četvrtine anketiranih u Kini (76%), Indiji (77%) i Turskoj (73%) Rusiju vide jačom ili jednako jakom kao prije godinu dana. Dok ljudi na Zapadu vjeruju da ulazimo u bipolarni svijet koji vode SAD i Kina, anketirani u Indiji i Turskoj predviđaju razvoj multipolarnog svjetskog poretka s brojnim centrima moći. Po takvom scenariju Zapad bi bio samo jedan od centara i ne bi definirao poredak niti bi bio vođa globalne demokracije. Poslovni
Turska lira pala je na rekordnu razinu, kao i glavno tržište kapitala, nakon što je snažan potres magnitude 7,8 po Richteru, koji je jučer pogodio Tursku, pojačao pritiske zbog jakog dolara, a uslijed rata u Ukrajini i visoke inflacije. Glavna referentna vrijednost dionica (.XU100) u jednom je trenutku pala za čak pet posto dok su banke (.XBANK) pale za 5,5 posto prije nego što su povratile većinu gubitaka. Prinosi na desetogodišnje državne obveznice dosegnuli su najveću razinu u gotovo dva mjeseca od 10,2 posto. Piotr Matys, viši analitičar u In Touch Capital Markets, rekao je za Reuters da je potres povećao neizvjesnost uoči ključnih izbora koji bi se trebali održati u svibnju. Tportal
Tlo se počelo tresti u 04:17 sati po lokalnom vremenu na dubini od približno 17.9 kilometara, brojne je gradove gotovo sravnio sa zemljom. Službeni broj poginulih, prema najnovijim informacijama, diljem Turske i Sirije sada iznosi više od 670, a tisuće su ozlijeđene. U tijeku je velika akcija spašavanja. Epicentar potresa bio je u okrugu Pazarcik, u pokrajini Kahramanmaras na jugoistoku zemlje, oko 60 km zračne linije od sirijske granice. Index
#BREAKING Turkey Hit With 7.8 Magnitude Earthquake…
A Bulding in #sanliurfa After #Earthquake #deprem #DEPREMOLDU #HAARP #SONDAKIKA #BreakingNews pic.twitter.com/gmC0dE1ZWW
— Thecreator (@beYoNdUniVeRSeS) February 6, 2023
Mnogi su Rusi do sada bez problema mogli dobiti boravišnu dozvolu u Turskoj ako predoče ugovor o najmu stana, zdravstveno osiguranje i potvrdu o prihodima. Do listopada 2022. ruski državljani bili su na čelu stranaca koji su dobili boravišne dozvole u Turskoj. Ukupno 153.000 Rusa dobilo je takve dozvole u 2022., od kojih 132.000 u turističke svrhe. Ali od kraja prosinca iz raznih turskih gradova pristiže sve više odbijenica. Nema točne statistike o tome. Prema chatu Telegrama, u kojem Rusi koji su stigli sami prikupljaju podatke, od kraja prosinca bilo je više od 250 odbijenica i nešto više od 100 odobrenja. “Mnogi ljudi dobivaju odbijenice, ali ima i pozitivnih odgovora. Razlozi i kriteriji su nejasni. Nema službenih objašnjenja”, kaže Eva Rapoport, koordinatorica projekta “Kovčeg” koji pomaže ruskim emigrantima. Deutsche Welle
Neolitičko arheološko nalazište poznato kao Göbekli Tepe – što na turskom znači ‘trbušasto brdo’ – nalazi se na vrhu vapnenačkog planinskog grebena u jugoistočnoj Turskoj nedaleko od grada Urfe i sirijske granice. Ta lokacija prvi je put označena kao zanimljiva tijekom jednog terenskog istraživanja 1963. godine, ali tek je njemački arheolog Klaus Schmidt 1994. godine shvatio važnost tog nalazišta i iste godine počeo arheološka iskapanja. Kompleks su izgradili pretpovijesni ljudi o kojima ne znamo gotovo ništa osim da tada još nisu bili razvili metalne alate pa čak ni tehnike izrade glinenog posuđa. Mnogi od stupova bogato su ukrašeni figurativnim antropomorfnim detaljima i reljefima divljih životinja. Kompleks je datiran u tzv. predgrnčarski neolitik, u razdoblje između 9500. i 8000. godine prije nove ere, što znači da je nevjerojatnih 6000 godina stariji od Stonehengea i velikih egipatskih piramida. Göbekli Tepe vjerojatno je najstariji kompleks hramova na svijetu. Tportal
Na ulici na kojoj se dogodio napad je izvješeno na stotine turskih zastava kako bi se pokazalo nacionalno jedinstvo u borbi protiv terora. Ali tursko društvo je duboko podijeljeno i na izborima 18. lipnja sljedeće godine bi za Erdogana moglo biti tijesno: prema ispitivanju agencije Yöneylem 58 posto upitanih odgovorilo je kako “nipošto” neće glasovati za Erdogana. Ali nije samo napad nego je i ophođenje državnih institucija uplašilo građane Turske: tek što se napad dogodio državno Vijeće za radio i televiziju proglasilo je zabranu javljanja, navodno kako bi se “spriječilo širenje straha i panike”. Istog trena su ograničene i društvene mreže, a mediji su smjeli objavljivati samo službena priopćenja. Takva cenzura zapravo je samo povećala strah i paniku, a po mišljenju nekih turskih stručnjaka, tako nešto bi se moglo dogoditi i na dan parlamentarnih izbora u Turskoj. Deutsche Welle