Udruga Projekt građanskih prava Sisak: Za propast Banije kriva je država - Monitor.hr
07.07.2021. (13:30)

Ničija zemlja

Udruga Projekt građanskih prava Sisak: Za propast Banije kriva je država

Da nije bilo razornog potresa, Banija vjerojatno ne bi došla u fokus državne vlasti, kao i ostalih dionika. Također, na žalost, potres je otkrio svu bijedu i jad Banije i njenih stanovnika, jer su na vidjelo izašle priče o strašno teškom životu ljudi, gotovo nevjerojatnom za 21. stoljeće – bez struje, bez vode, bez ikakve infrastrukture, bez dokumenata, bez ičega… Najveći problem je nezaposlenost, iako se konkretno na taj problem ne žali velik broj stanovnika, jer im je to, na žalost, nekako prirodno stanje, te više očekuju od sustava socijalne skrbi – kaže Milana Kreća predsjednica  udruge Projekt građanskih prava Sisak. Forum…


Slične vijesti

04.03.2022. (10:00)

Veliki mali svijet

Reportažni esej: Hrabrost preživljavanja na Baniji

Divna reportaža Monike Herceg iz porušene Banije o ljudima koji žive, unatoč svemu: Ruke su tihe i predane. Ruke nose i raznose, ruke se pružaju prema rukama, koliko je ljubavi potrebno da bi čovjek prišao čovjeku. Ponekad treba rovati prstima da se lakše izvuče trava, a da se ne ošteti korijen onoga što polako proviruje iz zemlje. Ruke ogrube. Express…

30.12.2021. (19:00)

Dva datuma

Sociolog o Baniji: Svjedočimo novoj vukovarizaciji Hrvatske

Banija je i prije potresa bila u problemima, ekonomski je pasivni dio zemlje. Rekao bih da na neki način svjedočimo novoj vukovarizaciji Hrvatske – jedan datum kada se svi nacrtaju tamo, svi jako solidarni, svi će poduzeti sve. Dan nakon toga govorimo o problemima koji se ne rješavaju. Vukovar 25 godina nakon reintegracije bilježi konstantno ekonomsko zaostajanje, a s obzirom na iskustvo puno sretnije neće biti ni ovo – izjavio je Sven Marcelić za N1.

10.10.2021. (11:00)

Životi na čekanju

Konstrukcijska obnova Banije ide puževim korakom, problemi i s izvođačima radova

Nekonstrukcijski radovi na Baniji već se izvode, no oni konstrukcijski, na objektima koji su zapravo prioritet, još čekaju. Nade se polažu u izmjenu Zakona o obnovi koja je na redu u četvrtak na sjednici Sabora, no mnogi sumnjaju u njihovu korisnost. Dok se država kao i uvijek odlikuje sporošću, izvođači radova fušare pa se mnogi žale na neadekvatnu obnovu, a država opet obećava stati takvima na kraj i poziva građane da prijavljuju nepravilnosti. Neki građani nisu dobili ni kontejnerski smještaj, a dolazak zime postavlja pitanja njihova sigurna smještaja. N1

02.09.2021. (00:30)

Život u kontejneru

Lupiga donosi reportažu iz Banije. Pitali su ljude kako je živjeti u kontejnerima: Zajebano, da vam pravo kažem, kao iz topa će domaćini. Ljeti nepodnošljivo vruće, zimi nepodnošljivo hladno. Ljeti gledaju da borave u dvorištu što je duže moguće, jer u kampici i kontejneru se za vrućih dana nije moglo biti. ‘Ipak, to nam je bilo kao hotel A kategorije nakon tih tjedan dana što smo bili u autima. Ali tako je moralo biti, mi nismo mogli napustiti naše imanje, zbog blaga’, prisjeća se Čedomir. Pod “blagom” misli na krave, ovce i svinje. Njihova egzistencija uvelike ovisi upravo o tome jer drugog izvora prihoda u napuštenoj i zapuštenoj Baniji odavno gotovo da ni nema.

05.05.2021. (10:30)

Tuga za zaboravljeni kraj

Priče iz Banije: Divlje svinje

Portal Novosti objavljuje priče iz Banije koje će najesen izaći u knjizi. Autor prve je Ante Tomić: Razumljivo pravo pojedinca da oružjem zaštiti svoj posjed od štetočina, da ustrijeli životinju od jedne dosta neugodne, divlje, strahovito invazivne vrste, kao što to svuda u svijetu rade, u nas je, ako ste Srbin, zajeban politički problem. Policija nevoljnom Srbinu ne da ni da bude lovac, da ne bi, mamicu mu njegovu, dvocijevkom ugrožavao ustavni poredak Republike Hrvatske.

13.03.2021. (15:30)

Manje stradalih zaštićenih građevina

Procijenjena je šteta nastala u potresu na Baniji, upola je manja od one u Zagrebu

Šteta od potresa na Baniji procijenjena je, neslužbeno, na 5 milijardi eura. To čini 10 posto ukupnoga bruto domaćega proizvoda Hrvatske, a procjenu su napravili konzultanti Svjetske banke u suradnji s Ministarstvom graditeljstva te Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU. Tako je šteta dvostruko manja od one u zagrebačkom potresu koja je procijenjena na 11,6 milijardi eura, a razlog je stradanje zagrebačke zaštićene jezgre. Planirano je apliciranje za sredstva iz Fonda solidarnosti, a rok je do 23. ožujka, no Vlada će aplicirati već krajem sljedećeg tjedna te se očekuje, kao i u zagrebačkom slučaju, polovina sredstava predviđenih za obnovu. Jutarnji list

04.02.2021. (14:30)

Da imaju Bandića dobili bi isto toliko fontana

Na Baniji se nakon potresa otvorilo 88 rupa – i još će!

“One nastaju vrlo brzo i naglo, u nekoliko sekundi. Ne možemo predvidjeti lokaciju gdje će se pojaviti. Utvrdili smo da postoji veliki rizik za stanovništvo. Pojavljivat će se i dalje”, rekao je profesor Bruno Tomljenović s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta na današnjoj sjednici Vlade. Objasnio je da ove urušne vrtače nastajupostupnim i dugotrajnim ispiranjem (sufozijom) sitnozrnastog materijala iz pokrovnih naslaga koji odlazi u okršeno, vapnenačko podzemlje, čime i u pokrovnim naslagama ispod površine nastaju šupljine koje se postupno proširuju prema površini, sve do konačnog sloma vršnog dijela i urušavanja u podzemlje. Dosad ih se pojavilo 88. Dnevnik.hr

15.01.2021. (12:30)

Banija - cvijetak nezaboravak

Vladin program za obnovu života na Baniji zvuči lijepo. Samo, gdje su bili svih ovih godina propadanja?

Iako je trenutno u fokusu obnova stambenih objekata, kako bi se ljudima osigurao dom koji su izgubili, to dugoročno neće značiti ništa ako se ne obnovi i ekonomska aktivnost, otvore poslovi. Iz poduzetničkih krugova mogli su se čuti prijedlozi da bi se pogođenim područjima mogao dati poseban porezni status, o čemu razmišlja i Vlada i ministar Ćorić. No, kakav god da bude Vladin program revitalizacije, najveća bojazan je, da kao i bezbroj puta do sada, od realizacije ne bude ništa – piše Marko Repecki za Telegram.