Udruga franak o presudi Ustavnog suda: 70.000 hrvatskih obitelji može od banaka tražiti povrat 10 milijardi kuna

Novaca kao snijega u Alpama!

Udruga franak o presudi Ustavnog suda: 70.000 hrvatskih obitelji može od banaka tražiti povrat 10 milijardi kuna

Glavni rezultati presude Ustavnog suda o kreditima u francima:

1. 125.000 potrošača koji su imali CHF kredit bilo koje vrste, bilo stambeni, bilo za motorno vozilo, bilo hipotekarni, bilo nenamjenski kredit bez hipoteke, imaju pravo na temelju privatnih tužbi dobiti sve preplaćene anuitete zbog rasta kamata i rasta tečaja CHF u njihovim kreditima.

2. 70.000 ljudi koji nisu konvertirali CHF kredite trebaju bez ikakvih čekanja i kalkulacija tužiti banke i sudski zatražiti preplaćene iznose kredita. Sa zateznim kamatama banke im duguju oko 10 milijardi kuna. Ipak, 55.000 ljudi koji su konvertirali kredite trebaju pričekati na odluku Suda EU po predmetu C-567/20, nakon čega će nedvojbeno biti utvrđena prava potrošača nakon konverzije CHF kredita.

3. Svakome tužitelju pripada između 50% i 80% kunskog iznosa realiziranog kredita.

krediti krediti u francima Udruga franak

Talijanska banka prima kolutove sira kao zalog za kredit

banke krediti sir

Novi dug da se pokrije onaj otprije

Ukidanje prešutnih minusa kao dodatni pokretač rasta gotovinskih kredita

Krajem lipnja iznos gotovinskih kredita koji su podigli građani dosegao je 8,7 milijardi eura što je najviše u posljednje tri godine. Kako stoji u analizi analitičara Raiffeisen banke objavljenoj nedavno, rast ove kategorije na godišnjoj razini ubrzava od veljače 2023. godine. U lipnju su se hrvatski građani zadužili za dodatnih 1,1 milijardu eura, odnosno 14,5 posto više. Na mjesečnoj razini rast je iznosio 1,3 posto, odnosno za 113,2 milijuna eura. Trend porasta gotovinskih kredita manjim dijelom može se povezati i sa prelaskom s prešutnog na dopušteno prekoračenje. Iako postoji zakonska mogućnost otplate duga na 12 rata, onima s ‘ugašenih‘, primjerice, 4000 eura minusa, nova mjesečna rata od 330 eura uz postojeće troškove i kredite često je kap koja prelijeva čašu. Lider

gotovinski krediti krediti prešutni minus zaduživanje

A novci uvijek trebaju

Krediti i kapitalizacija police osiguranja su bolja opcija od raskida ugovora

Pritisnuti besparicom, mnogi razmišljaju o otkupu police životnog osiguranja da bi došli do novca za pokriće svakodnevnih troškova i nagomilanih dugova. No prijevremeni raskid ugovora u pravilu je neisplativ i donosi veće ili manje gubitke. Ako otkupljujete policu nakon isteka polovice osiguranog roka, izvući ćete samo nominalan iznos uplaćene premije – bez ikakve dobiti. Umjesto otkupa police osiguranja možete podići bankovni kredit uz ustupanje police osiguranja kao kolaterala. Riječ je o tzv. lombardnim kreditima, a koji su relativno povoljni i brzo se odobravaju. Ako više ne možete uplaćivati premiju, postoji mogućnost kapitalizacije police. To znači da ugovor o životnom osiguranju i dalje traje, no premija osiguranja više se ne plaća te se osigurana svota smanjuje u skladu s iznosom uplaćene premije. Tportal

krediti polica osiguranja

Dokle ćemo ovako, iz šupljeg u prazno?

U godinu dana Hrvati uzeli milijardu eura novih kredita, rastu minusi i kamate

Hrvatska kovnica novca u 5 mjeseci iskovala 405 milijuna kovanica — eZadar.hr
Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti stanovništvu krajem ožujka 2023. iznosili su 20,1 milijardu eura. Na osnovi stanja, krediti plasirani stanovništvu porasli su za 1,06 milijardi eura ili 5,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. U odnosu na veljaču, krediti stanovništvu porasli su za 0,2 milijarde eura ili 1,1 posto. Promatrano po instrumentima, rast ukupnih kredita stanovništvu odražava poglavito rast gotovinskih nenamjenskih kredita. Na osnovi stanja, gotovinski nenamjenski krediti porasli su za 1,4 posto mjesečno i 3,3 posto godišnje. Krajem ožujka iznosili su 7,4 milijarde eura ili 36,6 posto ukupnih kredita. Tportal

dug građani Hrvatska krediti zaduživanje

Ugroženo tržište kredita i socijalna pomoć veteranima i starijima

Ministrica financija SAD-a: “Ne podigne li Kongres granicu duga, slijedi katastrofa”

Bewaffnung auf Kredit“: Warum die USA den Ukraine-Krieg gewinnen - FOCUS online

Američka ministrica financija Janet Yellen upozorila da bi neuspjeh Kongresa da podigne gornju granicu vladinog duga, i posljedično neispunjenje obveza, izazvalo “ekonomsku katastrofu” koja bi dodatno povisila kamatne stope u godinama koje dolaze te da bi neplaćanje američkog duga rezultiralo gubitkom radnih mjesta, dok bi se povećao teret otplate kućanstava za hipoteke, zajmove na automobile i kreditne kartice. “Osnovna odgovornost Kongresa je da poveća ili obustavi gornju granicu zaduživanja od 31,4 trilijuna dolara”, naglasila je Yellen. Poslovni

inozemni dug Janet Yellen krediti SAD socijalna davanja

Godine 1987. godišnja inflacija bila je 170 posto, a 1989. više od 1000 posto

Može li inflacija ponovno, kao u Jugoslaviji, pojesti kredite građana

Generacije koje su se gradile život osamdesetih godina prošlog stoljeća sjećaju se i “dobre strane” inflacije – kako im je pomogla u otplati kredita za izgradnju kuće ili kupnju i opremanje stana. Ljudi često kažu da je “inflacija pojela kredite”. Marko Pahor, profesor s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani, objašnjava tadašnja inflatorna događanja i odgovara na pitanje može li se isto dogoditi i danas. “Tko danas ima kredit, ima koristi od inflacije, ali daleko od one mjere u kojoj se to događalo u Jugoslaviji osamdesetih godina”, ističe Pahor. N1

inflacija krediti Marko Pahor

Valjda neće jako stezati za vrat

HNB upozorava: Nekima bi rate kredita mogle biti veće za 9800 kuna

Poraste li euribor 3 boda, za 28% kredita otplate bi skočile preko 20%, godišnje u prosjeku za 7.882 kune. Jučerašnja odluka ECB-a da po treći puta podigne referentnu cijenu novca zbog inflacije i signal da će to nastaviti raditi i dalje, svima koji otplaćuju kredite uz promjenjivu kamatu izgledno će narednih mjeseci donijeti rast mjesečnih obveza. Hrvatska narodna banka upozorava da su najizloženiji oni kojima je kamata vezana uz euribor što bi, nastavi li on rasti u idućim godinama, dijelu građana mogao “znatno” povećati otplate. Stoga poručuju građanima da provjere opciju fiksiranja kamatne stope. Poslovni

HNB kamate krediti

Samo da se zna

Grubišić o subvencijama za stan: To ne daje vlada, nego drugi porezni obveznici koji možda ne mogu do kredita

O vladinim mjerama pomoći za kupnju manjih stanova mladima financijski analitičar Andrej Grubišić kaže da Vlada sa subvencijama samo dolijeva ulje na vatru. “Koliko mi je poznato, odabrano je 17-18 tisuća kredita uz takvu vrstu intervencije. Vlada je transmisijski organizam. Pomažu drugi porezni obveznici koji možda nisu kreditno sposobni da bi digli kredit za stan. Nerijetko imamo taj scenarij gdje oni koji se nameću kao spasitelji su bili najveći kontributori problemu. Evo sad imamo ograničavanje cijena goriva. Umjesto arbitrarnog ograničavanje cijena, i kad vidite da 60 posto ide državi, možda da se država odrekne svog dijela. Ipak imamo bar jedan dio državne potrošnje koji je upitan i nesuvisao.” N1

Andrej Grubišić krediti

Riječ godine - inflacija!

Upozorenje guvernera Vujčića: Rate kredita u Hrvatskoj mogle bi porasti i za 20 posto

Svi se sjećamo pojma varijabilnih kamata i problema koje su prouzročile onima koji su se zaduživali u švicarskom franku, a sad guverner HNB-a najavljuje još jedan stres za dužnike. Inflacija koja pogađa cijeli svijet odrazit će se i na kredite ugovorene s varijabilnom kamatom pa se očekuje rast rate kredita za 10 do čak 20 %. Oporavak od pandemije te rast cijene energenata utječe na kreiranje cijena nekretnina te muti vodu ionako mutnoga tržišta, a iako je scenarij malo vjerojatan, nije isključen pa guverner upozorava građane na tu mogućnost. Guverner napominje kako je za praženje stanja bitno pratiti ESB te u slučaju jačeg rasta inflacije postoje dogovoreni instrumenti. Večernji list

Boris Vujčić inflacija krediti varijabilne kamate

Nove odgode ili restrukturiranja?

Ističe period “posebnih statusa” kredita u bankama, prijeti novi val blokiranih

No, koliko će toga ostati stabilno, a koliko će kredita morati otpisati, još se ne izjašnjavaju. Sve to prijeti novim blokadama za dužnike, tvrtke i građane koje je kriza pogodila, ali i neželjenim scenarijem da banke te loše plasmane, kao što su i do sada radile, prodaju dalje agencijama za naplatu potraživanja. S druge strane, iako kamate nikad nisu bile niže, novi krediti sve se teže dobivaju: banke su postrožile procedure odobravanja, da si valjda, uz ove postojeće poluproblematične partije, ne navuku i nove. Novi list

krediti Novi list

Novaca kao snijega u Alpama!