Udio u globalnoj emisiji ugljika (2016) - Monitor.hr
27.08.2019. (12:30)

Emisija ugljika vs. broj stanovnika

Udio u globalnoj emisiji ugljika (2016)

A evo i zemalja s najviše stanovnika


Slične vijesti

23.10.2023. (16:00)

Kuhani smo i pečeni. Reš

Znanstvenici: Emisije ugljika trebale su ove godine pasti oko 5%, događa se suprotno

Znanstvenici predviđaju da će globalne emisije ugljičnog dioksida koji zagrijava Zemlju porasti za jedan posto i tako dosegnuti novi maksimum u 2023. Upozoravaju da se u ovome desetljeću zagađenje ugljičnim dioksidom mora smanjiti za gotovo 50 posto kako bi se ostvarili zadani svjetski ciljevi, a to su ograničenje globalnog zatopljenja i izbjegavanje katastrofalnog učinka na klimu. Ove godine možemo očekivati porast emisija ugljika između 0.5 i 1.5 posto. Index

14.07.2023. (15:00)

Zadaje ti posla

Earth Hero – aplikacija koja promiče smanjenje emisija i zaštitu planeta Zemlje

Sve počinje otvaranjem korisničkog računa pri čemu će biti potrebno odgovoriti na nekoliko pitanja na temelju čega će se stvoriti izračun ugljičnog otiska. Nakon toga, samo treba provoditi brojne akcije (ima ih 175) ili se uključivati i razne izazove kako bi se smanjile emisije te samim time i ugljični otisak. Među akcijama, što je ujedno i ključni sadržaj ove aplikacije, pronaći će se doista štošta, od uobičajenih savjeta da se obične žarulje zamijene LED žaruljama, preko društvenih akcija poput one da se uključi u klimatske akcijske grupe, pa do savjeta kojima se potiče da se konzumira više oraščića. Bug

18.09.2021. (22:00)

Tvornica za “usisavanje” ugljika kreće u pogon na Islandu

Tvornica iz zraka uzima CO2 prije nego što odvoji ugljik od kisika, pomiješa ga s vodom i pošalje duboko pod zemljom u bazaltne stijene gdje se mineralizira. Sa 16 lokacija koje recikliraju CO2, Climeworks, švicarska tvrtka koja je Orci isporučila ventilatore za unos CO2, iznimno je uzbuđena što je sudjelovala u projektu koji će trajno ukloniti ugljik, a ne samo ga reciklirati. Tvrtka kaže da svake godine može izvući 4.000 tona CO2 iz atmosfere, što je ekvivalent oduzimanja 870 automobila s ceste godišnje. Samo po sebi, to je mali utjecaj za 10-15 milijuna dolara potrebnih za izgradnju, ali kako se na tvrtke sve više vrši pritisak da osiguraju kompenzacije ugljika za svoje poslovanje, tehnologija nudi veliku privlačnost ako se smanje troškovi i poveća proizvodnja. Green

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Carbfix (@carbfix)

28.08.2021. (14:00)

Prirodno oružje protiv klimatskih promjena

Znate li koliko stabala treba zasaditi u gradovima da se nadoknadi emisija ugljika?

Zemlje diljem svijeta utrkuju se u pronalaženju rješenja za stakleničke plinove koji su rezultat ljudskih aktivnosti poput vožnje automobila i proizvodnje različite robe. I pokraj svih inovacija, nađe se i onih koji razmišljaju o sadnji drveća. Imajući to na umu, tvrtka Compare The Market predstavila je svoje najnovije istraživanje o broju stabala koje bi glavni gradovi diljem svijeta trebali saditi godišnje kako bi nadoknadili emisije ugljika koje doprinose atmosferi. Izvješće je kombiniralo podatke kako bi prikazalo ukupnu količinu ugljika proizvedenu uz broj stabala potrebnih da se to nadoknadi. Tako pet gradova u Aziji, koji uključuju Peking, Singapur, Hong Kong, Tokio i Seul, godišnje oslobađaju 219,506.539 tCO2, a gradovi bi morali posaditi 43,901.308 stabala svake godine kako bi nadoknadili te emisije. Peking bi prema istraživanju trebao zasaditi 15,020.976 stabala, zatim Singapur s 9,366.336 i Hong Kong s 8,975.292. Tokiju treba 5,522.200, a Seoulu 5,016.504. Na listi su se našli i gradovi poput Istanbula, Londona, Lagosa, Santiaga i drugih. Green

 

19.10.2020. (17:00)

Lakše se diše

Prvi val pandemije donio je nagliji pad emisije CO2 u atmosferu negoli za vrijeme financijske krize 2008., naftne krize 1979., pa čak i 2. svjetskog rata

Prema istraživanju objavljenom u publikaciji Nature Communications dogodio se u posljednjim desetljećima nezabilježen pad emisije CO2 tijekom početka ove godine, a povezuje se s pandemijom koronavirusa. Preračunato iz 8,8 % u težinu, to je 1551 milijuna tona CO2, a najveći je pad zabilježen u području cestovnog transporta što proizlazi iz prebacivanja na rad od kuće tijekom zatvaranja gradova zbog podivljale pandemije. Energetski i industrijski sektor zabilježili su pad od 22 i 17 %, a stručnjaci zaključuju kako je potrebno promisliti o novim strategijama stabilizacije klime promjenom paradigme industrijskog i trgovinskog sektora. Novi list