Učenje u snu: Tijekom spavanja pohranjuje se trajna memorija - Monitor.hr
27.11.2022. (13:00)

Zašto je dobro spavati na satu

Učenje u snu: Tijekom spavanja pohranjuje se trajna memorija

Učenje u snu - Školska knjiga - tu za vas

„Već neko vrijeme pretpostavljamo da se tijekom sna događa takozvano korisno učenje“, objašnjava neuroznanstvenica Anna Schapiro sa Sveučilišta Pennsylvania (UPenn). „Dok ste budni, prikupljate nove podatke i kodirate ih u pakete koji se spremaju u mozgu. Potom odete spavati, a kada se probudite, vaše je sjećanje na neki način transformirano: dijelovi memorije su izblijedjeli ili posve nestali, a dijelovi su ostali trajno upamćeni.“ Korištenjem računalnog modela neuronske mreže znanstvenici su dobili novi uvid u detalje procesa učenja i pamćenja tijekom sna: dok mozak prolazi kroz cikličke faze sporovalnog (non-REM) i brzovalnog sna (REM) – što se ponavlja oko pet puta tijekom noći – duboke regije mozga (hipokampus) šalju u površinske dijelove kore mozga (neokorteks) podatke o onome što je naučeno, pretvarajući novostečene, privremene informacije u trajno sjećanje. Bug


Slične vijesti

07.09. (07:00)

Kad te komarci bodu u ime znanosti, znaš da si stvarno posvećen

Skupina mladih dobrovoljno se daju zaraziti virusima da pomognu ubrzanom razvoju cjepiva

Znanstvena istraživanja, u kojima volonteri namjerno bivaju zaraženi patogenima, sve su popularniji način ubrzavanja razvoja cjepiva. U pokusima poput onog u Oxfordu 2017., gdje su se volonteri izlagali komarcima zaraženima malarijom radi testiranja učinkovitosti cjepiva R21, koje se kasnije pokazalo vrlo učinkovitim. Ovakvi pokusi, iako kontroverzni zbog etičkih pitanja, doprinose bržem razvoju cjepiva za bolesti poput gripe, covida i malarije. Zagovornici tvrde da rizici, uz stroge kontrole, vrijede zbog mogućih medicinskih otkrića, iako kritičari ističu etičke dvojbe. tportal

24.03. (09:00)

Kermitov predak

Nakon desetljeća u ladici: Fosil nazvan po Kermitu pruža novi uvid u evoluciju vodozemaca

Uzbudljivo otkriće fosila, starog nevjerojatnih 270 milijuna godina, razbija dugotrajnu zagonetku podrijetla vodozemaca. Fosil nazvan po Kermitu, ikoničnoj žabi iz Muppeta, otvara nova vrata u razumijevanju evolucije ove skupine kralježnjaka. Kermitops gratus, kako ga nazivaju znanstvenici, otkriven je u zbirci Nacionalnog prirodoslovnog muzeja Smithsonian. Iako je samo lubanja pronađena, predstavlja značajno otkriće. Smatra se da je ovo stvorenje, dugoglavog poput daždevnjaka, imalo čvrsto tijelo duljine od 15 do 18 cm. Jedinstvene značajke lubanje Kermitopsa pružaju uvid u evoluciju vodozemaca. Znanstvenici ističu da su mnoge karakteristike naprednije od starijih tetrapoda, prapovijesnih predaka vodozemaca. Ova nova vrsta ključna je za razumijevanje ranog razvoja obiteljskog stabla vodozemaca. Unatoč desetljećima provedenim u ladici, ovo otkriće iznenađujuće je važno. Njegov izgled, poput izbuljenih očiju i Kermitovog osmijeha, oduševljava istraživače, pružajući nova pitanja i poticaj za daljnja istraživanja. (Index)

24.03. (08:00)

Dlakavo klupko sreće

Psi pomažu u borbi protiv stresa i depresije

Nova studija objavljena u časopisu PLOS One istražila je utjecaj interakcije sa psima na mentalno zdravlje. Ispitanici su pokazali znatno smanjenje stresa i bolje raspoloženje nakon igre, hranjenja i maženja sa psom. EEG je pokazao povećanu aktivnost alfa valova tijekom igre i šetnje, što je povezano s opuštanjem i poboljšanom memorijom. Također, povećana aktivnost beta valova za vrijeme maženja psa ukazuje na veću koncentraciju i manju depresiju. Ovi rezultati sugeriraju pozitivan utjecaj interakcije sa psima na mentalno zdravlje i smanjenje stresa. (Green)

12.03. (19:00)

I biljke svoj "internet" za surfanje imaju

Istraživanje: Biljke imaju svoje načine komuniciranja i pamćenja

Bez središnjeg živčanog sustava, biljke reagiraju na okolinu, gradeći sjećanja koja oblikuju njihov opstanak. Biljke reagiraju na vanjske podražaje te komuniciraju s drugim biljkama. Pamteći oštećenja i prilagodbe, biljke prilagođavaju svoj rast i odgovore, koristeći se pamćenjem raspoređenim po cijeloj biljci. Kroz kompleksne korijenske sustave, biljke dijele informacije, stvarajući svojevrsnu mrežu interneta u tlu. Čak i zvuk može utjecati na njihov rast, dok emocije ostaju izvan njihovih mogućnosti. Ova otkrića otvaraju nova pitanja i razumijevanje o životu biljaka, pokazujući kako su one mnogo više od statičnih bića u okolišu. (Green)

07.03. (08:00)

Život prije života

Novi korak u istraživanju nastanka života: Potvrda evolucije prije života

Najnovije istraživanje objavljeno u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences donosi važne potvrde o evoluciji života prije same pojave života kako ga poznajemo. Znanstvenici su stvorili dijelove RNA koji su sposobni precizno se replicirati, što omogućuje evoluciju sličnu onoj koju poznajemo kod živih organizama. Ovo istraživanje podržava hipotezu o svijetu RNA kao preteči života temeljenog na stanicama, DNA i proteinima. Osim toga, nedavno otkriće objavljeno u časopisu Chem pruža objašnjenje o tome kako su se mogle formirati membrane prvih stanica, ključnih za nastanak života. Ovi koraci donose dublje razumijevanje početaka života i mogućnost rekreacije istih u laboratoriju, otvarajući nova vrata istraživanjima evolucije i podrijetla života na Zemlji i možda i drugdje u svemiru. (Index)

31.01. (17:00)

Šta će tebi sinko tablet, za tebe je 2B majka, papir i olovka

Istraživanje: pisanje rukom potiče bolje učenje kod djece

Zamjena olovke i papira ekranima u školama diljem svijeta može imati negativan utjecaj na učenje, tvrde znanstvenici. Novo istraživanje pokazuje da pisanje rukom potiče složenije obrasce povezivanja u mozgu u usporedbi s tipkanjem na tipkovnici. Audrey van der Meer s Norveškog sveučilišta za znanost i tehnologiju, koautorica studije, ističe da je takva opsežna aktivnost ključna za formiranje pamćenja i kodiranje novih informacija. (Miss7)

19.01. (19:00)

Nezadovoljan.hr

Nacionalni indeks zadovoljstva zaposlenika: od mogućih 10 – samo 4.63

Prema istraživanju portala MojPosao, hrvatski radnici prosječno ocjenjuju zadovoljstvo svojim radnim mjestom s 4,63 – na skali od jedan do deset. Visokoobrazovani, zaposleni u privatnim IT tvrtkama i oni u Zagrebu pokazuju najveće zadovoljstvo poslom. Unatoč blagom porastu ocjene u usporedbi s prethodnom godinom, radnici izražavaju najmanje zadovoljstvo vrednovanjem radnog mjesta u smislu plaće, beneficija i mogućnosti napredovanja. Istraživanje također pokazuje da su žene i stariji radnici manje zadovoljni od muških i mlađih kolega. (Poslovni dnevnik)

18.01. (23:00)

Što je u igrici, ostaje u igrici

Istraživanje: nasilne video igre ne smanjuju empatiju odraslih prema stvarnom nasilju

Studija je pratila reakcije 89 odraslih muškaraca na ekstremne nasilne scene u igri “Grand Theft Auto V”. Rezultati, objavljeni u časopisu eLife, pokazali su da nasilje u igrama nije imalo vidljivog učinka na empatične sposobnosti ispitanika. Reakcije igrača suočenih s ekstremnim prikazima nasilja nisu se statistički razlikovale od onih iz kontrolne skupine i mjerenja nisu ukazala na bilo kakve značajne razlike u aktivnosti regija mozga povezanih s empatijom. Buduća istraživanja trebala bi provjeriti što se događa nakon značajno dulje izloženosti nasilju u video igrama te kako to utječe na pojedine dijelove populacije. (Bug)

16.01. (15:00)

Treba raditi na podmlatku

Istraživanje: obitelji širom svijeta zbog starenja suočit će se s drastičnim promjenama

Studija pokazuje da će se broj mlađih rođaka smanjiti za više od 35%, dok će broj pradjedova i prabaka značajno porasti. Prema projekcijama, do 2095. godine, prosječna 65-godišnja žena imat će samo 25 živih rođaka, što je značajan pad u odnosu na 41 rođaka koliko ih je imala 1950. godine. Najveće smanjenje očekuje se u Južnoj Americi i na Karibima, gdje bi veličina obitelji mogla pasti za čak do 67%. Demografski problem osobito je izražen i u zemljama jugoistočne Europe, a ponajviše u Hrvatskoj. Hrvatska bi do 2050. mogla izgubiti još oko 600.000 ljudi i to najproduktivnijih, mladih, obrazovanih. Autori studije naglašavaju potrebu za ulaganjem u sustave socijalne podrške kako bi se osigurala dobrobit pojedinaca, posebno starijih. Očekuje se da će države morati preuzeti veću ulogu u pružanju skrbi, budući da se obiteljske mreže smanjuju i starije osobe postaju sve ovisnije o podršci države. (Index)