U Zagrebu se živi dulje nego u ostatku Hrvatske - Monitor.hr
08.04.2015. (14:28)

Živjeli sto godina

U Zagrebu se živi dulje nego u ostatku Hrvatske

Prosječni životni vijek Zagrepčana iznosi 79,1 godinu, a u zadnjih deset godina produžen je za 3,5 godina. Najveći javnozdravstveni problem i vodeći uzrok smrtnosti u 2014. bile su krvožilne i maligne bolesti, koje su uzrokovale više od polovine smrtnih slučajeva. U ostatku Hrvatske prosječna životna dob iznosi 77,39 godina, no to je kraće i od prosjeka EU-a, koji je 2011. iznosio 80,33 godine. Zagreb ima i najveći udio stanovništva starijeg od 65 godina u Hrvatskoj – oko 18%. Novi list


Slične vijesti

07.09. (07:00)

Kad te komarci bodu u ime znanosti, znaš da si stvarno posvećen

Skupina mladih dobrovoljno se daju zaraziti virusima da pomognu ubrzanom razvoju cjepiva

Znanstvena istraživanja, u kojima volonteri namjerno bivaju zaraženi patogenima, sve su popularniji način ubrzavanja razvoja cjepiva. U pokusima poput onog u Oxfordu 2017., gdje su se volonteri izlagali komarcima zaraženima malarijom radi testiranja učinkovitosti cjepiva R21, koje se kasnije pokazalo vrlo učinkovitim. Ovakvi pokusi, iako kontroverzni zbog etičkih pitanja, doprinose bržem razvoju cjepiva za bolesti poput gripe, covida i malarije. Zagovornici tvrde da rizici, uz stroge kontrole, vrijede zbog mogućih medicinskih otkrića, iako kritičari ističu etičke dvojbe. tportal

14.03. (10:00)

I ne sjediti na hladnom betonu i propuhu

Čak 300 tisuća Hrvata boluje od bubrežnih bolesti

Kronična bubrežna bolest nema simptoma, ne boli i dugo može ostati neprepoznata. Vodeći su uzroci dijabetes i povišeni arterijski tlak. Porast učestalosti KBB-a objašnjava se starenjem populacije, porastom šećerne bolesti, nereguliranom hipertenzijom i pretilošću, prekomjernim i nekontroliranim trošenjem nesteroidnih protuupalnih lijekova te izloženošću raznim toksinima okoliša. Oboljeli može izgubiti i do 90 posto bubrežne funkcije prije nego što osjeti bilo kakav simptom. Znakovi uznapredovalog KBB-a uključuju otečene gležnjeve, umor, teškoće koncentracije, smanjen tek, krv u mokraći i pjenušavi urin. Može se lako dijagnosticirati i to rutinskom analizom urina. Index

01.03. (15:00)

Zato jedva čekam proljeće

Ako vas ovih dana muči bol u trbuhu, niste jedini: trbušne viroze haraju i zimi

Iako trbušne viruse obično povezujemo s ljetom, proljev i povraćanje mogu se javiti i zimi – to je doba godine koje voli norovoris. Liječnici kažu da se klice tada lakše šire jer dosta vremena provodimo u zatvorenom prostoru. Uz to, tu su i rota i adenovirusi pa ne čudi da se mnogi i zimi žale na probavne tegobe. Ove godine zaista ima više slučajeva gastrointestinalnih tegoba nego što je bilo prethodnih godina. Bez obzira koji virus vam stvara tegobe, terapija će biti vrlo slična. N1

08.08.2023. (01:30)

I nije baš guba

Sifilis, guba, giht: Vraćaju se bolesti od prije 100 i više godina

Pad stope cijepljenja među djecom, promjene u ponašanju i prehrambenim navikama – i, naravno, klimatske promjene – pridonijeli su savršenoj oluji u kojoj su se opasne bolesti, za koje se smatralo da su gotovo izumrle, vratile u zemlje koje su ih prethodno gotovo posve eliminirale, piše Politico. Uz to, bakterije postaju sve otpornije na antibiotike, što znači da je jedan od najtransformativnijih lijekova u posljednjih 100 godina sada ugrožen. Češće su epidemije ospica, sifilisa, gihta, a posebno brine pojava gube i malarije u SAD-u. Tportal

16.10.2022. (14:00)

Tijelo kao otvorena knjiga

Mjesto na tijelu na kojem vam se nakuplja masno tkivo upućuje na određene bolesti

Potkožna mast je “sigurnija” masnoća koja se nalazi ispod kože i lakše je se riješiti, dok je visceralna masnoća “opasna” jer je pohranjena dublje u tijelu te utječe na našu veličinu, oblik i tjelesni sustav. “Visceralna masnoća je aktivna, što znači da može mijenjati kemijsku ravnotežu u našem tijelu, a to vodi prema kroničnim bolestima. Isto tako, može se smjestiti oko naših vitalnih organa i utjecati na njihovu sposobnost funkcioniranja”, kaže dr. med. Sarah Garsed, liječnica obiteljske medicine, za The Sun. Primjerice, višak masnoće na licu i vratu može biti znak povećanog rizika od srčanih bolesti. Što je vaš vrat veći, to je vjerojatnije da ćete imati visoke razine LDL-a (“lošeg” kolesterola). Istraživači smatraju da opseg vrata veći od 35 centimetara za žene i 43 centimetra za muškarce upućuje na veći rizik od srčanih bolesti i srčanog udara. Živim

17.12.2020. (10:22)

Vodeći uzrok smrti u svijetu u 2019. godini – bolesti srca

25.01.2020. (18:30)

Krigla virus

Infografika: Vodeći uzročnici smrti u svijetu

Kako populacija raste, stari i urbanizira se, kronične i mentalne bolesti zamijenile su zarazne bolesti kao glavnu prijetnju zdravlju u svijetu. Nekada poznate kao “bolesti bogatog svijeta”, povezane s nekvalitetnom ishranom, malo fizičke aktivnosti, upotrebom duhana i alkohola, danas su globalna epidemija. Zbog njih umire 41 milijuna ljudi svake godine i taj će broj rasti, dok će se broj smrti zbog zaraznih bolesti smanjivati. al Jazeera

27.12.2019. (11:00)

Manji rizik za shizofreniju kod osoba koje su u ranoj dječjoj dobi imale pse kao kućne ljubimce

27.12.2019. (10:00)

Mađari i Slovaci odlaze liječniku 11 puta godišnje, Hrvati 6, a Ciprani i Šveđani najrjeđe u EU – 3 puta godišnje

07.12.2019. (09:00)

Zatajivanje srca postalo najčešći razlog bolničkog liječenja među osobama starijim od 65 godina; Pliva zdravlje donosi lekciju