U Zagrebu na cestama prošle je godine bilo 464.231 vozilo, a na raspolaganju je 35.905 javnih parkirališnih mjesta - Monitor.hr
04.10. (23:00)

Pa se ti vozi

U Zagrebu na cestama prošle je godine bilo 464.231 vozilo, a na raspolaganju je 35.905 javnih parkirališnih mjesta

Voditelj Službe prometne policije PU zagrebačke iznio je nekoliko zanimljivih podataka koji mogu objasniti zašto su u Zagrebu česte prometne gužve i zašto je teško pronaći parkirališno mjesto. Ove brojke samo pokazuju gdje bi mogli biti potencijalni uzroci. Uz navedna parkirališna mjesta mogu se nadodati i 3326 mjesta u javnim garažama. Revija HAK


Slične vijesti

04.11. (13:00)

Ipak ništa od raja za bicikliste

Prometne navike građana u gradovima – izazovi, navike i potencijali za budućnost

Većina građana Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka preferira automobil kao prijevozno sredstvo, no sve je veća svjesnost o izazovima koje uzrokuje promet u gradovima, poput gužvi i nedostatka parkirnih mjesta. Građani smatraju da bi unapređenje infrastrukture, poput gradnje dodatnih cesta, parkirališta i kružnih tokova, moglo poboljšati stanje. Biciklizam je popularan, osobito u Osijeku, ali postoje problemi s biciklističkim stazama i sigurnošću. Iako većina podržava češće korištenje bicikala i romobila u budućnosti, malo tko planira promijeniti svoje navike. Revija HAK

30.10. (15:00)

Skuriti ih - vožnjom

U dizelskom se gorivu mogu razviti opasne bakterije: Posebno su opasne za dijelove motora

Širenje ovih mikroorganizama može rezultirati stvaranjem taloga te začepiti dovode goriva i filtre goriva te oštetiti motore. Teoretski, problemi se mogu pojaviti i kod benzinskih motora s visokom mješavinom biogoriva E10, E85 ili E100. Međutim, Njemački autoklub (ADAC), objašanjava da se ovaj oblik onečišćenja gorivom ne pojavljuje se često u automobilskim motorima. Dizel se u njima stalno troši i rijetko ostaje dugo u spremniku. U kamperima, a posebno u čamcima i poljoprivrednim vozilima, opasnost od dizelskih štetočina je puno veća jer se navedena prijevozna sredstva i strojevi ne koriste dulje vrijeme. Automobili koji dugo stoje također su izloženi većem riziku jer mikroorganizmi tada imaju priliku rasti i razmnožavati. Revija HAK

23.10. (16:00)

Električni šokovi – od Kine do Europe, svi u istom punjaču

Pariški sajam automobila – električne zvijezde i bitka s emisijama

Na Pariškom sajmu automobila dominirale su električne inovacije, dok europski proizvođači pokušavaju uhvatiti korak s kineskom konkurencijom. Izazovi emisija CO2, stroge regulative i borba za tržište postavljaju visoke zahtjeve. Kineski Leapmotor i Stellantis surađuju na B10 električnom SUV-u, a europski brendovi poput BMW-a i Renaulta predstavili su napredne modele. Sa sve većim pritiskom na smanjenje emisija, elektrifikacija postaje ključ opstanka u automobilskoj industriji, jedan je od zaključaka. Forbes

20.10. (23:00)

Kvarovi koji te koštaju živaca i novaca

Najskuplji kvarovi na rabljenim automobilima

  1. Automatski mjenjač – Česti kvarovi mjenjača, posebno automatskih, mogu dovesti do izuzetno skupih popravaka, često iznad 6.000 eura.
  2. Zračni jastuk – Zamjena airbaga može biti izuzetno skupa jer zahtijeva promjenu niza drugih elemenata.
  3. Oštećeni okvir – Nakon teškog sudara, iskrivljeni okvir smanjuje sigurnost i često vodi do totalne štete.
  4. Motor – Teški kvarovi motora poput oštećenja ventila ili klipova mogu rezultirati ogromnim troškovima popravka.
  5. Dvomaseni zamašnjak – Zamjena kompleta spojke s dvomasenim zamašnjakom može koštati više od 1.300 eura

Revija HAK

15.10. (13:00)

Baterije još uvijek nisu 'in'

Električna vozila u Hrvatskoj i EU još uvijek gube bitku s dizelašima, kojih se vozači ne žele odreći

Sve se više naziru manjkavosti europskog plana prema kojemu bi motori s unutarnjim izgaranjem do 2035. godine otišli u povijest. Kada danas u Hrvatskoj uđete u neki autosalon njemačkih premium marki, prodavači će vam bez ustezanja reći da i dalje prodaju više dizelaša od benzinaca ili električnih vozila. Od siječnja do kraja rujna u Hrvatskoj je prodano 27.833 automobila na benzinski pogon, ili 53.8 posto od ukupne prodaje. Na drugom su mjestu hibridi kojih je prodano 11.792, odnosno 22.8 posto, treći su dizelaši s prodajom od 9.547 vozila ili 18.4 posto. Kritičari EU-ovih, ali i globalnih planova odmah su upozoravali da je micanje benzinaca i dizelaša s cesta do 2035. čista utopija, uz ostalo jer su za mnoge građane EU električna vozila i dalje preskupa. Tako i nova regulativa Euro 7 sugerira da će dizelski automobili po europskim cestama voziti barem do 2050. godine, a vjerojatno i duže. (Index) U Parizu su nekim crpkama već zabranili prodaju dizelskog goriva, ali zato što žele rasteretiti centar grada. Revija HAK

25.09. (09:00)

Sad je "Državo pomagaj", a njima se i dalje dimi

Njemačka auto-industrija traži spas u subvencijama i olakšicama

Njemačka auto-industrija suočena je s konkurencijom jeftinijih kineskih električnih automobila i strogim EU regulativama o CO2. Na samitu su proizvođači poput VW-a tražili subvencije i olakšice, uključujući novu premiju za električna vozila i “premiju za staro željezo”. Međutim, stručnjaci upozoravaju da subvencije narušavaju tržište i cementiraju stare strukture. BMW se protivi kratkoročnim mjerama i zagovara ulaganja u infrastrukturu za e-vozila, dok neki proizvođači, poput Volva, već ispunjavaju EU ciljeve emisije CO2. DW

21.09. (01:00)

Što brže vozimo, to nam Kinezi bliže

Europski parlament na mukama s električnim automobilima: Nisu svi za zabranu dizelaša i benzinaca, ali žele zaštititi europsku proizvodnju od Kineza

Automobilska industrija, koja zapošljava 14 milijuna ljudi i čini preko 7% BDP-a EU-a, suočava se s izazovima zbog sporije prodaje električnih vozila i konkurencije kineskih EV proizvođača. Europski zastupnici imaju podijeljena mišljenja o Zelenom planu: neki, poput Hildegard Bentele, traže fleksibilnost u smanjenju CO2, dok Sara Matthieu kritizira autoindustriju zbog nevoljkosti da zabrani motore s unutarnjim izgaranjem do 2035. Većina parlamentaraca ipak se slaže da je nužno zaštititi europsku industriju od subvencionirane strane konkurencije. Revija HAK

17.09. (20:00)

Ako se vozite ispred mene i svijetlite mi, bolje da vas nema

Stražnja svjetla za maglu: Kada ih smijete uključiti, a da to nije kažnjivo?

Ostaviti uključena svjetla za maglu kad je vidljivost dobra – to je prije svega izraz manjka vozačke kulture. Osobito su iritantna stražnja svjetla za maglu, koja će smetati vozačima iza vas. Kako je to riješeno u našem Zakonu o sigurnosti prometa na cestama? U Članku 108. piše da po magli na motornom i priključnom vozilu moraju biti upaljena kratka svjetla za osvjetljavanje ceste, ili svjetla za maglu, ili oba svjetla istodobno. Također, stražnja svjetla za maglu na motornim ili priključnim vozilima smiju se upotrebljavati samo po magli i u slučaju smanjene vidljivosti. Kazna iznosi 30 eura. Revija HAK

16.09. (23:00)

Manje hidraulike, više komplikacija

Hidraulički sustavi upravljača i dalje imaju prednost nad električnima


Servo upravljanje nam olakšava zakretanje upravljačkih kotača prilikom okretanja obruča upravljača, dok zakrećemo upravljač u mjestu ili prilikom pokretanja vozila pri malim brzinama pa prema tome nam servo uređaj olakšava fizički okretati obruč upravljača. To omogućuje lakše upravljanje s vozilom za veći komfor i manje zamaranje vozača te brže reakcije. U osnovi prvi servo uređaji za upravljače su bazirani na hidrauličkom prijenosu, a najčešći problemi koji bi se događali su oni koji općenito prate hidrauličke prijenosnike Kod današnjih osobnih vozila hidraulika je postala prošlost. Kod novih servo uređaja prednost su dobili elektromotri slične veličine kao elektromotor za brisač stakla. Nažalost, u praksi i ovi sustavi mogu zakazati u radu i imaju svoje nedostatke u odnosu na hidrauličke servo uređaje. Revija HAK