Super1 piše o 20 novih okusa sladoleda u zagrebačkim slastičarnicama.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Vlasnik slastičarne u Milanu koristi AI kako bi kreirao nove ukuse sladoleda
Prema podacima Eurostata, Njemačka je u 2023. bila najveći proizvođač sladoleda među zemljama EU, sa 612 milijuna litara, a slijede je Francuska s 568 mil. litara i Italija s 527 mil. litara. Istovremeno, Njemačka je imala najjeftiniji sladoled od 1,8 eura po litri, dok su prosječne cijene u Francuskoj i Italiji bile 2,2 odnosno 2,6 €/l, nešto više nego prethodne godine. Agroklub
Dosadili vam sladoledi iz dućana? Evo recept kako ga napraviti kod kuće
Jednu od omiljenih beogradskih slastičarnica pronaći ćete u Zemunu, gdje se osvježenje traži u ledenim kuglicama s okusom ajvara, rakije, vina i sira kačkavalja. Poslastičarnica sa stavom postala je kultno mjesto u Beogradu, i to ne samo zbog neobičnih okusa nego i zbog vlasnika Veroljuba Šabića, koji uživa u svojem poslu, a najveća su mu inspiracija tradicionalni sastojci. Među neobičnim okusima koje priprema su i kamilica, lavanda, suha šljiva, mušmula, oskoruša, trnina, drijenak, bijelo vino (tamjanika), ali i već poznati okusi poput lješnjaka, maka, vanilije, pistacije i plazma keksa. Pitate li se kakav okus ima sladoled od ajvara, oni koji su ga kušali kažu da je u istom lizu i sladak i slan. U ponudi je i sladoled za pse koji ne sadrži šećer. Za rakiju, ne znamo. Punkufer
Povijest će zauvijek biti siromašnija zbog činjenice što nikad nećemo znati tko je osmislio prvi sladoled. Iako postoje opisi “zamrznutog” deserta iz antičke Perzije, kuharica iz V. stoljeća nove ere iz Rima i povijesni zapisi kineske dinastije Tang upućuju na to da su ljudi još i tada rado uživali u sladoledu te su eksperimentirali s okusima i teksturama. Slavni putopisac s Korčule Marko Polo u Italiju je “donio” preteču sorbeta koju je Katarina Medici predstavila francuskom visokom dvoru. Kako je vrijeme prolazilo, a tehnologija hlađenja postajala sve bolja, popularnost sladoleda je eksplodirala u 20. stoljeću. Sladoled je ostavio svoj trag i na Hrvatskoj. U prvoj polovici 20. stoljeća Hrvati su mogli uživati u sladoledu u kavanama i restoranima, a prvi industrijski sladoled došao je 1958. godine kad je na tržište iz tvornice Leda izašla Snjeguljica koja je obilježila djetinjstvo mnogih od nas. Večernji
To je prvi put da je hrana napravljena bez fotosinteze i poljoprivrede dostupna široj javnosti. Proizvodi se pomoću bioprocesa koji hrani mikrobe ugljičnim dioksidom, vodikom i kisikom zajedno s malim količinama hranjivih tvari. Bioproces nalikuje proizvodnji vina, pri čemu plinovi zamjenjuju šećer kao izvor ugljika i energije. Rezultat je izvor hrane koji sadrži 65-70 posto proteina, 5-8 posto masti, 10-15 posto dijetalnih vlakana i 3-5 posto mineralnih hranjivih tvari s nutritivnim sastavom sličnim soji ili algama. Green
Ledov King Majestic proglašen najboljim sladoledom na svijetu
Najveći proizvođač sladoleda u Europskoj uniji je Italija, prethodne je godine proizvela 595 milijuna litara sladoleda, što je 19% sveukupne europske proizvodnje, pokazuju podaci Eurostata. Opasno joj se približila Njemačka sa svojih 514 milijuna litara sladoleda (16% ukupne EU proizvodnje), a sa 454 milijuna litara ne zaostaje puno ni Francuska (14%). Lider, Euronews
Kako napraviti domaći sladoled na štapiću
Srpska državna Komisija za zaštitu konkurencije pokrenula je postupak protiv Todorićeve Industrije smrznute Frikom hrane zbog povrede tržišnih pravila. Frikom je navodno nagrađivao trgovce ako s drugim kompanijama prekinu suradnju i prodaju samo njihov sladoled. Poslovni, Večernje novosti