U vrijeme karantene i potresa smanjio se broj samoubojstava - Monitor.hr
02.09.2020. (22:30)

Promjena fokusa

U vrijeme karantene i potresa smanjio se broj samoubojstava

Kada je kriza akutna, kod dijela ljudi koji su suicidalni i koji u tom trenutku razmišljaju da bi si nešto napravili događa se pomak zbog situacije ugroze generalne naravi. Dakle ugroženi su svi, ne samo neki. Tu frustracija ne ide na individualnoj razini. Tako mičemo fokus s nekih svojih unutarnjih frustracija koje nas potiču na suicidalno pomišljanje, objašnjava pojavu Petrana Brečić, ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče. No u lipnju i srpnju broj suicida se nažalost opet vratio u prosjek. T-portal…


Slične vijesti

02.02. (07:00)

Ne ustručavati se potražiti pomoć

Tabu tema: O samoubojstvima se izvještava prema smjernicama WHO-a, s posebnom pozornosti i obazrivošću

O samoubojstvima ne izvještava niti policija, koja često upozorava upravo na te smjernice. Sve to ima svoj društveni učinak u tom smislu da se o suicidu i u stvarnom životu izbjegava govoriti ili se govori nekako ispod glasa.WHO je još 2005. godine izdala priručnik koji se sastoji od smjernica kako izvještavati o takvim slučajevima, a uključuju posebnu pozornost i obazrivost. Prema istraživanjima jedna od pet osoba u nekom trenutku života razmišlja o samoubojstvu, s tim da nemaju svi pri tome određene psihičke probleme. Medijsko izvještavanje o samoubojstvima potiče nova samoubojstva, a postoji i fenomen nazvan “Wertherov efekt” po romanu “Patnje mladog Werthera” iz 18. stoljeća, koji je potaknuo niz slučajeva samoubojstva. Slično se dogodilo nakon objavljivanja “Ane Karenjine” i sličnih djela. Suicid je još uvijek tabu tema i mnogi koji razmišljaju o tome ne traže pomoć. Otvoreni razgovor o samoubojstvu ne potiče osobu na samoubojstvo, tvrde stručnjaci. Index

12.09.2020. (00:00)

U Dalmaciji i Primorju manje samoubojstava nego na kontinentu, osam od deset samoubojstava u EU počine muškarci

Posljednjih godina u Hrvatskoj od 600 do 740 osoba godišnje počini samoubojstvo, po čemu smo na visokom, osmom mjestu u EU po broju samoubojstava na 100.000 stanovnika. Eurostat navodi da u Europskoj uniji godišnje oko 48.700 ljudi počini samoubojstvo, što odgovara udjelu od jedan posto svih smrtnih slučajeva. Broj samoubojstava raste tijekom ozbiljnijih ekonomskih kriza, no tijekom karantene zbog koronavirusa bilo ih je manje… Brojke sakupila Ljubica Gatarić za Večernji.

30.01.2020. (09:00)

Samoubojstva češća kod siromašne djece

16.07.2019. (13:00)

Najviše samoubojstava u SAD-u od Drugog svjetskog rata – zbog droge, društvenih mreža i stresa

16.06.2019. (10:30)

Manje nego u Hrvatskoj

U BiH se godišnje ubije 500 osoba

Prema statistikama u BiH se svakog trećeg dana netko ubije. Godišnje je to oko 500 osoba. Na 100.000 stanovnika, šest izvrši samoubojstvo. To je ipak znatno manje u odnosu na okruženje. Tako u Sloveniji godišnje na 100.000 stanovnika 21, 4 osoba digne ruku na sebe, u Hrvatskoj 23, a u Srbiji 17. Prema ovome vidimo kako Hrvatska prednjači u regiji. Al Jazeera

10.11.2015. (21:41)

Američka jeza

Krugman: Otkud toliko samoubojstava među Amerikancima

“Bijeli Amerikanci se u velikom broju ubijaju direktno ili indirektno. Broj samoubojstva je narastao, kao i smrtnih slučajeva od droge i trovanja alkoholom. Radi se u velikom broju o sredovječnim muškarcima odgojenima da vjeruju u američki san koji se nisu mogli nositi ekonomskim nedaćama koje su ih sprječavale u njegovom ostvarenju”, tvrdi ekonomist Paul Krugman. Alternet, NY Times