U vezi demografskih mjera

Zašto drama queen drami?

U vezi demografskih mjera

Matija Babić je neki dan genijalno sažeo suštinu demografskog problema Hrvatske: “Države konkuriraju jedna drugoj, i s vremenom će sve više konkurirati. S lošim državama (preskupim, nesposobnim) nitko neće htjet imat posla, što će ih prisiliti da se poprave ili propadnu. Država nije ništa više od servisera kojeg treba šutnuti u guzicu ako za velike pare radi loš posao. Utoliko je “demografska obnova” potpuno bezumno pitanje koje nikog ne treba mučiti. Lošeg servisera neće spasiti da se što više ljudi izrodi, jer i oni će pobjeći boljem serviseru. Može mu pomoći samo da nauči raditi svoj posao i smanji cijene. Ili propadne.”
Nema drame, neće Hrvati nestati. Samo će propasti loš serviser.

demografija Matija Babić

Dođite i ostajte ovdje

Demografski slom: ‘Nismo svjesni kamo ovo vodi, uvoz stranaca neće pomoći’

Negativni demografski trendovi sve se više ubrzavaju. Prošle godine rođeno je 32.170 djece, najmanje od 1991. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Za usporedbu, 1997. imali smo 55.501 novorođeno dijete, što je za čak 23.331 više nego lani. Iz tih brojki je jasno da svjedočimo demografskom slomu Hrvatske. U odnosu na sve zemlje EU-a od 2013. do 2022., Hrvatska ima najveći pad stanovnika, stoga akademik Anđelko Akrap naglašava da nije istina to da slijedimo europske demografske trendove.

‘Hrvatska ne provodi populacijsku politiku. Od sredine 90-ih gotovo svaka Vlada donosila je svoje mjere i dokumente, ali ništa od toga nije se provodilo. Jedan od važnih čimbenika za pad broja rođenih je iseljavanje. U zadnjih deset godina otišlo je gotovo 400.000 ljudi i to većina njih u najvitalnijoj životnoj dobi. Temeljno je pitanje kako pomoći mladim obiteljima da im problemi egzistencije ne budu prepreka te im osigurati slobodu odluke o djeci’ – rekao je za tportal Akrap, koji kaže kako je dobar bazen u Južnoj Americi, gdje ima puno potomaka Hrvata, a gdje žive u zemljama nižeg standarda nego što bi ovdje.

Anđelko Akrap demografija demografski slom

Trebaju nam novi boomeri

Perković: Hrvatska ostaje bez mladih. Posljedice će biti katastrofalne

Proces koji neminovno vodi u cijeli niz ekonomskih, društvenih, sigurnosnih i političkih problema je počeo onog trenutka kada je broj djece po ženi u Hrvatskoj pao ispod dvoje, što se dogodilo još 70-ih godina prošlog stoljeća. Opadanje broja rođenih nužno dovodi do starenja stanovništva, pa sve manji udio mladih mora održavati mirovinski i zdravstveni sustav za sve više starih. Zbog mladih nastaje problem s nedovoljnim brojem radnika za održavanje gospodarstva, inovativnost i potrošnja opadaju, zdravstveni i mirovinski troškovi rastu, ustanove za odgoj i obrazovanje djece i mladih (vrtići, škole, fakulteti) se zatvaraju. Opadanje broja mladih se već odavno osjeća u (ne)održivosti trenutnog mirovinskog sustava, utemeljenog na međugeneracijskoj solidarnosti. Iako ljudi kolokvijalno govore da su “zaradili svoje mirovine”, istina je da ih nisu zarađivali za sebe, nego za druge. Nažalost, još ni jedna država na svijetu nije uspjela pronaći skup politika koje mogu vratiti stopu fertiliteta na održive razine, 2.1 dijete po ženi i više. Branimir Perković za Index

Branimir Perković broj rođenih demografija demografski slom mirovine mladi

Školske klupe sve praznije, a mirovinski fond sve tanji

Hrvatska škola bez učenika: Alarm za budućnost

Hrvatska se suočava s dramatičnim padom broja učenika u osnovnim školama, osobito u Slavoniji, gdje su se razredi gotovo prepolovili. U proteklih 20 godina, broj učenika smanjen je za 87.530, dok je 84 škole zatvoreno. Najgore su prošle Požeško-slavonska, Brodsko-posavska i Virovitičko-podravska županija. Ovaj pad učenika izravno ugrožava budućnost zemlje, uključujući zdravstveni, mirovinski i ekonomski sustav, dok masovni odljev mozgova pogoršava situaciju. Bez novih obitelji i djece, Hrvatska će morati uvoziti radnu snagu kako bi održala osnovne funkcije društva. Branimir Perković za Index

Branimir Perković demografija škole

Jedom kad demografski slom pokuca na vrata...

Broj rođenih gotovo svugdje u svijetu pada iz godine u godinu, osim u Africi

Poznato je da nas ima preko 8 miijardi, a Visual Capitalist se pozabavio brojem rođenih po kontinentima tijekom godina. Broj rođenih u Europi se u zadnjih 10 godina smanjio za čak dva milijuna, što se ne može reći za Sjevernu i Južnu Ameriku, koje osciliraju u nekoliko stotina tisuća novorođenih beba godišnje. Nešto oštriji pad doživljava Azija, čiji se broj rođenih sa 80 milijuna srozao na 65,5 milijuna godišnje. To se može pripisati prijelazu iz poljoprivrednog u industrijski sektor. Stanovništvo Afrike je u brže rastućem porastu, s rastom broja rođenih od čak pet milijuna godišnje u odnosu na 2013. godinu. Europa je, očekivano, u padu, što povećava mogućnost za veće cijene u zdravstvu i manja davanja za socijalnu skrb.

broj rođenih demografija stanovništvo svijeta

Imamo 25 godina za razmišljanje

Nedostatak radne snage, ako se nešto ne promijeni, do 2050. postat će veliki problem u srednjoj i istočnoj Europi

Smanjenje radno sposobnog stanovništva u zemljama srednje i istočne Europe čini se neizbježnim. Do 2050. godine, kako se navodi u analizi Erste Grupe, radno sposobna populacija u sedam zemalja srednje i istočne Europe CEE7 (Češka, Hrvatska, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija) smanjit će se za oko 10 milijuna ljudi. Hrvatska, kada bi podigla broj radno aktivnih na razinu Nizozemske, mogla bi zaposliti još oko 450 tisuća ljudi. Migracija djelomično može pomoći ublažiti nedostatak radne snage uzrokovanog negativnim demografskim trendovima. Kao primjer ističu priljev izbjeglica iz Ukrajine, za koji kažu da je pokazao kolika je potreba za radnom snagom u promatranim zemljama. Forbes

demografija manjak radne snage manjak radnika

Zemlja starih i nemoćnih

Svaki peti Europljanin ima više od 65 godina, Hrvatska među državama s najstarijim stanovništvom

Prema podacima UN-a, 1964. medijalna dob stanovništva Europe, odnosno broj godina života od kojeg točno pola stanovnika ima manje, a pola više godina, iznosila je 29.8 godina. Do početka 90-ih godina prošlog stoljeća narasla je na 34 godine, do početka ovog stoljeća na 37, 2010. prešla je 40 godina, a danas iznosi 42.5 godina. Najveći problem je sve teža održivost mirovinskog sustava, koji se više od sto godina temelji na međugeneracijskoj solidarnosti. Ukupan broj zaposlenih u Europi još nije dosegnuo svoj vrhunac, ali zbog velikog rasta broja starijih stanovnika omjer između radnika i umirovljenika drastično se pogoršao. Rast zdravstvenih troškova dodatno će opteretiti društvo, a zabrinjavajuć je podatak kako nijedna zemlja svijeta nije dugoročno doskočila tom problemu. Index

Branimir Perković demografija demografske mjere

Tuđe greške - naša prilika

Njemačkoj su trebala desetljeća da shvati kako demografske i probleme na tržištu rada ne mogu riješiti samo imigranti već i pametna politika

Njemačka je svoje gastarbajtere bila prisiljena uvoziti zbog nagloga gospodarskog uzleta nedugo nakon 2. svjetskog rata, ali i činjenice da je u tom ratu poginulo oko 6,5 milijuna Nijemaca – oko 10 posto prijeratne populacije. Uz golem ekonomski rast naglo se povećavao i broj visokoobrazovanog stanovništva i otvarala su se bolja radna mjesta. Ona su bila rezervirana za Nijemce, a za teške i slabo plaćene, “prljave” poslove više nije bilo domaćih ljudi. Nitko u Njemačkoj u to doba nije ni pomišljao da će pridošli strani radnici trajno ostati – ni Nijemci, a ni sami stranci. I Savezna Republika Njemačka i gastarbajteri pretpostavljali su da će njihov boravak u Njemačkoj biti kratak. Ta pogrešna procjena dovela je do mnogih problema s kojima se Njemačka i danas suočava. Dugoročnu integraciju tadašnji njemački političari nisu planirali niti su osmislili dugoročnu migrantsku politiku. Poslovni

demografija gastarbajteri imigranti

Škrta zemlja nikoga ne hrani, da preživiš moraš radit vani

BDP raste, nezaposlenost niska, ali veliki problem korupcija i skupoća življenja – tako o Hrvatskoj pišu u Njemačkoj

„Prema vani se vlada predstavlja kao proeuropska i predana vladavini prava, ali na unutarnjem planu vidimo golemu demokratsku regresiju.” Stoga, koliko god bila sumorna slika koju građani imaju o svojim političarima, „mnogi su zadovoljni zbog činjenice da su dio Europe. Pogotovo s obzirom na vlastitu povijest“, navodi autor u reportaži na online portalu Redakcijske mreže Njemačke (RND) o životu u Hrvatskoj. Unatoč rastu standarda i niskoj stopi nezaposlenosti, ekonomska situacija mladih je ipak loša – cijene i stanovanja i općih životnih troškova stalno rastu. Danas 40 posto više mladih razmišlja o iseljavanju nego prije šest godina. Trend je već primjetan, nedavno je broj stanovnika pao na ispod četiri milijuna. DW

demografija demografska slika iseljavanje Hrvata iseljeništvo

A proizvođači putnih kofera trljaju ruke

U svijetu smo 82., u Europi 8. po broju iseljenih, s najvećim odljevom mozgova u EU

Marko Purišić (Baby Lasagna) pjesmu je posvetio svima koji iseljavaju, podjednako i doktorima i konobarima. No, već sam prvi stih pripjeva – “There’s no going back” iliti “Nema povratka” – nekako više prianja onim prvima, visokoobrazovanima. Od europskih zemalja lošije su Albanija (na 8. mjestu i jedina europska zemlja među 10 s najvećim odljevom mozgova), Moldavija (16. mjesto), Bosna i Hercegovina (40.), Armeija (51.), Sjeverna Makedonija (65.), Srbija (74.) i Ukrajina na 77. mjestu. Podaci Državnog statističkog zavoda za 2021. godinu kažu da su ukupnog broja iseljenog stanovništva Hrvatske čak 37,8 posto mladi visokoobrazovani ljudi. To itekako utječe na gospodarski i demokratski prosperitet i predstavlja velik izazov jer je mlade visokoobrazovane i kvalificirane ljude teško zadržati naspram visokih plaća, kvalitetnih uvjeta rada i profesionalnog razvoja što nude bogate zemlje. N1

demografija iseljavanje iseljavanje stanovništva odljev mozgova

Sveukupno previše, kod nas premalo

Na Zemlji živi 8 milijardi ljudi, do 2050. bit će nas blizu 10

Dok će diljem svijeta broj stanovnika rasti, ponegdje i vrtoglavo, u Hrvatskoj će se nastaviti depopulacija, kažu projekcije. Prema onim UN-ovima iz 2022. godine, Hrvatska će do 2050. godine imati 3,3 milijuna stanovnika, što bi bio pad od 17 posto. No, i ta bi brojka mogla biti još manja jer stručnjaci UN-a radeći tu projekciju nisu uzeli u obzir rezultat popisa stanovništva iz 2021. godine na kojemu je Hrvatska imala 3,88 milijuna stanovnika, nego raniji podatak od 4,03 milijuna. Kako god, daljnji pad čini se neminovnim, osim ako zahuktalo useljavanje iz trećih zemalja, ponajprije azijskih, ne promijeni taj trend. N1

demografija svjetska populacija

Zašto drama queen drami?